U vreme višemesečnih protesta i narušenog poverenja u institucije nakon pada nadstrešnice na tek rekonstruisanoj Železničkoj stanici u Novom Sadu, svečano je otvorena deonica auto-puta Miloš Veliki koja, prema dostupnim podacima, nije tehnički završena i nema upotrebnu dozvolu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je 5. jula da je deonica "potpuno bezbedna" za korišćenje i da je ponosan što je završena "uprkos spoticanjima spolja i iznutra".
"Ne postoji niko u Srbiji ko posao zna bolje od (ministarke građevinarstva) Aleksandre Sofronijević. Najstručnija žena je sagledala sve, pogledajte kako to izgleda", rekao je Vučić novinarima tokom obilaska deonice i dodao da ne može ništa da odgovara ljudima "koji žele loše svojoj zemlji".
Dan pre ceremonije otvaranja, predsednik države je poručio da uvek "fali neki papir", a građanima je kao garancija bezbednosti ponuđena – lična reč direktora javnog preduzeća Putevi Srbije.
Nakon svečanog otvaranja, deonica će 6. jula biti otvorena za saobraćaj.
Nedostupan izveštaj o tehničkom pregledu
Prema javno dostupnoj bazi građevinskih dozvola CEOP, za deonicu auto-puta Pakovraće – Požega nije izdata upotrebna dozvola.
Poslednji dokument koji se može pronaći u toj bazi, a odnosi se na izgradnju ove deonice auto-puta, je prijava završetka radova u konstruktivnom smislu datirana na 2. jul 2025.
Ta prijava označava da su završeni svi grubi građevinski radovi, ali ne i da je put spreman za upotrebu.
Procedure nalažu da se nakon usvajanja prijave o završetku radova formira tehnička komisija čiji je zadatak da proveri da li je put u skladu s projektom i propisima.
Tek ako je sve u redu, umesto izdavanja upotrebne dozvole, Komisija za tehnički pregled može predložiti puštanje puta u probni rad, ne duži od godinu dana.
U slučaju ove deonice auto-puta nije poznato šta je utvrdila Komisija, kao ni kada je i pod kojim uslovima izdata probna dozvola.
Na ta pitanja i zahtev Radija Slobodna Evropa da dostave izveštaj tehničke komisije, do objavljivanja teksta, nisu odgovorili iz Ministarstva građevinarstva koje je naručilac posla, kao ni iz javnog preduzeća Putevi Srbije, koje je investitor projekta.
'Inženjeri su bili uplašeni, ali su potpisali'
Pitanje da li su u ovom slučaju sve procedure ispoštovane pokrenuto je nakon što televizija Insajder objavila da su inženjeri zaduženi za stručni nadzor jednoglasno odbili da potpišu dokumenta koja su preduslov za potvrdu da je deonica završena, a samim tim i pogodna za pozitivan izveštaj Komisije za tehnički pregled i puštanje u probni rad.
To je u izjavi za Insajder potvrdio direktor Puteva Srbije Zoran Drobnjak koji je ocenio da su inženjeri bili uplašeni "zbog situacije sa nadstrešnicom", ali da je u međuvremenu problem rešen.
"Inženjeri koji su ispred izvođača, inženjeri koji su ispred nadzora, svi su potpisali. Da li je bezbedno, nije bezbedno - ne. Samo je traženo da napišu šta je izvedeno i šta treba još da se izvede. Oni su napisali šta treba da se izvede i nije problem, mi ćemo izvesti. Šta je problem tu?", rekao je Zoran Drobnjak i dodao da on lično garantuje da je put bezbedan.
Drobnjak je potvrdio i da će put biti otvoren uprkos činjenici da na jednom od tunela na ovoj deonici nije uspostavljen automatski sistem praćenja bezbednosnih parametara.
Iako je uspostavljanje takvog sistema propisano Pravilnikom o minimalnim bezbednosnim zahtevima tunela, Vlada Srbije je 21. juna usvojila izmene Uredbe o uslovima i postupku uspostavljanja režima probnog rada na državnim putevima, čime je praktično poništila te odredbe pravilnika.
Novom uredbom je omogućeno da se umesto automatskog sistema nadzora tokom probnog rada organizuju danonoćna dežurstva.
"Ljudi će tu dežurati i kad prođe sve, kad sve uradimo, oni će dalje biti tu da kontrolišu da je tunel bezbedan", rekao je direktor Puteva Srbije Zoran Drobnjak i negirao da je otvaranje ove deonice ubrzano iz političkih razloga.
Aktuelna vlast je završetak ove deonice auto-puta do sada najavljivala nekoliko puta.
Gradnja je započela 2019. godine, a prvobitno je trebalo da bude završena do kraja decembra 2021. Rokovi su nakon toga konstantno pomerani.
Pre nekoliko dana najavljujući svečano otvaranje, predsednik Srbije Aleksandar Vučić je rekao da put "mora da bude otvoren do ponedeljka", 7. jula.
"Pojedoh se živ, izlude me ovo sa otvaranjem puta do Požege, svaki dan mi kažu 'biće sutra'. Uvek neki papir fali ili neko nešto nije potpisao. Došlo neko vreme u kojem svako gleda kako da zaustavi državu'', rekao je Vučić.
Kineski kredit i nepoznati troškovi
Glavni izvođač radova na deonici auto-puta Preljina – Požega je kineska kompanija China Communications Construction Company.
Ova kompanija bila je i jedan od glavnih izvođača na izgradnji brze pruge od Novog Sada do granice sa Mađarskom, projekta kojim je bila obuhvaćena i rekonstrukcija Železničke stanice u Novom Sadu.
Poslovi na samoj staničnoj zgradi povereni su, međutim, brojnim podizvođačima.
Kao i u slučaju izgradnje pruge, i za izgradnju deonice autoputa Miloš Veliki, ugovor sa kineskom firmom sklopljen je bez tendera, na osnovu Sporazuma o ekonomskoj i tehničkojh saradnji u oblasti infrastrukture između Srbije i Kine.
Vlada Srbije je izgradnju ove deonice auto-puta proglasila projektom od javnog značaja, a za potrebe realizacije uzet je kredit od kineske EXIM banke u iznosu od 445 miliona dolara.
Deo novca obezbeđen je iz budžeta Srbije jer je, prema podacima Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, sa kineskim izvođačem ugovorena cena od ukupno 523,5 miliona dolara.
To međutim nisu i konačni troškovi.
Prema podacima iz Izveštaja o radu Vlade Srbije, u poslednjih pet godina potpisano je osam aneksa ugovora, od kojih se bar polovina odnosila na izmene cena.
Na sajtu Ministarstva građevinarstva trenutno se u opisu ovog projekta navodi da je reč o investiciji vrednoj 650 miliona dolara.
Deonica Preljina - Požega duga je 30,9 kilometara.
Krajem januara 2022. godine u saobraćaj je pušteno oko 11 kilomatara od Preljine do Pakovraća.
Na završetak ostatka puta, odnosno deonice Pakovraće – Požega čekalo se godinama, delom i zbog toga što prolazi kroz teren koji je građevinski veoma zahtevan, pa skoro trećinu trase čine mostovi i tuneli.