Dostupni linkovi

Erdogan za Srbiju pre UN


Predsednici Srbije i Turske: Aleksandar Vučić i Redžep Erdogan
Predsednici Srbije i Turske: Aleksandar Vučić i Redžep Erdogan

Odluka o izručenju Kurda Dževdeta Ajaza Turskoj ima političku primesu, ocenili su sagovornici Radija Slobodna Evropa. Nakon hapšenja krajem prošle godine u Srbiji, gde je zatražio azil, ovaj državljanin Turske u ponedeljak je predat turskim vlastima uprkos tome što je Komitet Ujedinjenih nacija protiv torture pozvao Beograd da se suzdrži od ekstradicije.

„Sve navodi na utisak da se radi o isključivo političkoj odluci, da se eventualno ne bi zamerilo režimu u Ankari. To je odluka koja će se dopasti turskom predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu ali se neće dopasti nikome kome je stalo do ljudskih prava,“ smatra politički komentator Boško Jakšić.

Ministarka pravde Srbije Nela Kuburović rekla je da je preporuka iz Komiteta UN-a, u kojoj se izražava sumnja da bi Ajaz u Turskoj ponovo mogao biti izložen mučenju, stigla prekasno, tek nakon što je potpisala odluku o izručenju.

“Rešenje o izručenju je konačno i ne postoji mogućnost da se poništi kada je doneto i dato nadležnom organu da ga sprovede. Ekstradicija nikada nije politička odluka, već se donosi isključivo na osnovu Zakona o međunarodnoj pomoći u krivičnim stvarima", izjavila je Nela Kuburović i navela da je Ajazu odbijen zahtev za azil.

Preporuka stigla prekasno: Nela Kuburović
Preporuka stigla prekasno: Nela Kuburović

Sa druge strane, pravni zastupnici Dževdeta Ajaza tvrde da su nadležni morali da znaju za pismo iz UN-a jer je bilo u sudskim spisima nakon što ga je, kako je saopštila njegova advokatica Ana Trkulja, dan pre donošenja odluke o ekstradiciji, lično predala na sednici veća Apelacionog suda u Novom Sadu koje je odlučivalo u tom slučaju.

Dan nakon njegovog izručenja, 26. decembra, Komitet Ujedinjenih nacija za izbeglice UNHCR, u Beogradu je saopštio da, prema njihovom tumačenju, nadležni sud u Srbiji do tog trenutka nije doneo odluku o zahtevu za azil turskog državljanina Dževdeta Ajaza.

“U članu 33 UN Konvencije o statusu izbeglica navedeno je da ni jedna država ugovornica neće proterati niti silom vratiti izbeglicu na granice teritorije gde bi njen život ili sloboda bili ugroženi iz različitih razloga, zbog rase, vere, državljanstva, pripadnosti socijalnoj grupi ili političkih mišljenja”, rekla je za RSE predstavnica za medije UNHCR-a u Srbiji Mirjana Milenkovski.

Dževdetu Ajazu, funkcioneru Partije slobode Kurdistana (PAK), u Turskoj se sudilo od 2001. godine kada je optužen da je deo grupe koja planira da terorističkim metodama deluje protiv ustavnog poretka. Sa druge strane, u nevladinoj organizaciji Beogradski centar za ljudska prava koji je imao uvid u njegov slučaj, tvrde da je 30 od 35 članova navodne terorističke grupe danas na slobodi jer su im procesi zastareli, da su petorica pre pravosnažne presude 2016. pobegla u inostranstvo, a da je jedino Ajaz uhapšen u Srbiji po poternici Interpola.

Ne verujem da ijedan politički begunac beži od dobre politike: Vida Ognjenović
Ne verujem da ijedan politički begunac beži od dobre politike: Vida Ognjenović

Rediteljka i književnica Vida Ognjenović, koja je sa delegacijom Međunarodnog PEN centra boravila u Turskoj u znak podrške piscima i novinarima koji se nalaze u tamošnjim zatvorima, smatra da je Srbija morala sa više poštovanja da se odnosi prema mišljenju Komiteta UN-a.

“Govorim sa humane tačke gledišta, ja ne verujem da ijedan politički begunac beži od dobre politike i od dobrih postupaka. Nego beži zbog toga što je prinuđen na bekstvo jer je ugrožen što se ne slaže sa tom politikom. Trebalo bi da ova zemlja za to ima razumevanja,” navodi Ognjenović.

Mediji u Srbiji navode da je u slučaju Dževdeta Ajaza, kog je Turska tražila jer je u toj zemlji osuđen na petnaest godina zatvora zbog rušenja ustavnog poretka, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu utvrdio da je njegovo priznanje o krivici dobijeno iznudom pod batinama nakon što je 11 dana bio nezakonito lišen slobode.

Bilo da su u pitanju spoljni pritisci, smatra Boško Jakšić, ili je Beograd sam odlučio, dosta govore okolnosti u kojima se sve dogodilo.

“Srbiji je Turska važna kao novi politički saveznik na Balkanu. U vremenima kada se Turska i Rusija zbližavaju, kada Srbija u Ujedinjenim nacijama glasa protiv osude stanja ljudskih prava na Krimu, očigledno je da smo odabrali da se ne zameramo autokratskim režimima,” kaže Jakšić.

Književnica Vida Ognjenović kaže da činjenice pokazuju kakvo je stanje ljudskih prava u Turskoj.

“Čak 250 pisaca tamo je zatočeno samo u jednom zatvoru. Bila sam ispred tog zatvora sa kolegama iz celog sveta gde smo se okupili u nameri da javno čitamo knjige. Naravno, to nam nije bilo dozvoljeno, ali smo stajali ispred zatvora i na taj način protestovali,” kaže Ognjenović.

Odluka koja će se dopasti turskom predsedniku ali se neće dopasti nikome kome je stalo do ljudskih prava: Boško Jakšić
Odluka koja će se dopasti turskom predsedniku ali se neće dopasti nikome kome je stalo do ljudskih prava: Boško Jakšić

Novinar Boško Jakšić smatra da bi o slučaju Dževdeta Ajaza imala šta da kaže i Evropska unija.

“Ako u Briselu budu nastavili da hvale Srbiju zbog reformskih uspeha i napredovanja u Briselskom dijalogu, a da se ovo prećuti, onda bi to bio čist cinizam. U tom slučaju bi ozbiljna senka pala i na Evropsku uniju,” zaključuje Jakšić.

Nevladine organizacije koje su pratile ovaj slučaj kažu da Srbiju, kao potpisnicu Konvencije Ujedinjenih nacija o sprečavanju torture, čekaju posledice zbog izručenja Dževdeta Ajaza, dok nadležni u vlasti negiraju da bi to moglo da se dogodi argumentujući da je sve urađeno striktno po domaćim i međunarodnim propisima.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG