Logo na uniformama pripadnika Specijalne jedinice policije Crne Gore na međunarodnom takmičenju u Dubaiju početkom februara izazvao je burne reakcije u Crnoj Gori.
Umjesto zvaničnog, korišten je logo sa slikom kapele na Lovćenu koju je izgradila srpska dinastija Karađorđevića, početkom prošlog vijeka, nakon što je Srbija prisajedinila Crnu Goru.
Dubai Swat Challenge, svjetsko takmičenje specijalnih jedinica, godinama se održava u Dubaiju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Na tom takmičenju su 2023. i 2024. crnogorski specijalci učestvovali pod zvaničnim logom na kome su krstaš i državni grb - dvoglavi orao, kako je i propisano Uredbom Vlade iz 2015.
Kapela koja se našla na ovogodišnjem logu, predmet je oštrih podjela između pripadnika Srpske pravoslavne crkve (SPC) i njoj bliskih partija i pristalica crnogorske nezavisnosti.
Nadležni bi morali obrazložiti zašto su za zvanično obilježje elitne policijske jedinice građanske države postavili objekat koji izaziva toliko kontroverzi, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) raniji direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i bivši ministar odbrane Crne Gore, Boro Vučinić.
O novom logu na uniformama specijalne policije, kao i zakonskom osnovu za njih, RSE je poslao upit Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Upravi policije (UP) ali nije dobio odgovor.
Muk policije i Ministarstva
Akcija za ljudska prava (HRA) podnijela je pritužbu Zaštitniku ljudskih prava i sloboda zbog amblema Specijalne policijske jedinice.
"U sekularnoj, građanskoj državi, vjerski objekti ne bi trebalo da se koriste kao obilježje na uniformama državnih organa, koji obavljaju javnu službu u ime svih građana, bez obzira na njihovu vjeroispovijest ili političko uvjerenje", naveli su iz HRA.
Iz Centra za demokratsku tranziciju pozvali su MUP i UP da objasne "kako se u građanskoj, višenacionalnoj, viševjerskoj državi kao zvanično obilježje važne jedinice postavio vjerski objekat jedne vjerske zajednice koji nema nikakve veze za policijom Crne Gore".
Policija se oglušila i na taj zahtjev.
Šta simboliše kapela
Ponovnu izgradnju kapele Karađorđevića, koja je uklonjena 1971. godine i umjesto nje sagrađen Mauzulej, u koji su prebačeni posmrtni ostaci crnogorskog vladike i pjesnika Njegoša, zagovaraju prosrpske partije koje su u Crnoj Gori na vlasti od 2020.
Godinama to traži i Srpska pravoslavna crkva.
Za pristalice crnogorske nezavisnosti ona je simbol srpske okupacije, pošto je sagrađena nakon prisajedinjenja 1918. Crne Gore Srbiji, a zatim Kraljevini Jugoslaviji, pod patronatom Karađorđevića, čime je Crna Gora izgubila državnost.
Lider prosrpskog bloka stranaka i predsjednik Skupštine Andrija Mandić prošlog jula je najavio da će formalizovati inicijativu o izgradnji kapele.
To je naišlo na oštre reakcije opozicije, koja je saopštila da ta Mandićeva ideja gura crnogorsko društvo u ambis. Sa Cetinja je Mandiću poručeno "da je obnavljanje kapele-crvena linija".
Nakon toga je premijer Milojko Spajić pozvao Mandića, koji je njegov koalicioni partner, da odustane od obnove kapele.
Za obnovu je neophodno odobrenje Vlade.
Vučinić: Ideologizacija policije
Iako zakon propisuje da policija treba biti politički neutralan organ, ovaj slučaj pokazuje da ona to nije, smatra bivši ministar Vojske Crne Gore i ANB, Boro Vučinić.
"Rekao bih i da to nije samo politizacija, nego i ideologizacija policije. Ideologizacijom te posebne jedinice vlast želi da okrene stvari sa tradicionalnih crnogorskih vrijednosti na nametnute vrijednosti", kaže Vučinić za RSE.
Prema njegovoj ocjeni, Crna Gora je danas iznutra institucionalno razorena, a vlast je ne izgrađuje kao građansko društvo i sekularnu državu.
"Institucije u Crnoj Gori su atrofirane, a iznad svega je vrhovna vlast čija je riječ zadnja, a to je Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori", ističe.
Na pitanje RSE da li očekuje da se slučaj specijalnog policijskog tima ispita i eventualno utvrdi nečija odgovornost, Vučinić odgovara odrično.
"Ne očekujem da će se to desiti, oni će ćutanjem kupovati vrijeme, i to će polako postati nešto na što će se javnost naviknuti", riječi su Vučinića.
On smatra da na to upućuje reakcija nadležnih na masovna ubistva na Cetinju o kojima, kako kaže, još nema niti svih informacija, niti prezimanja odgovornosti.
Ko je komandir jedinice sa novim logom
Jedinicu koja se takmičila u Dubaiju predvodio je Miloš Rakonjac koji je krajem decembra imenovan za komandanta Specijalne policijske jedinice.
Rakonjac je rukovodio policijskom operacijom tokom ustoličenja mitopolita SPC u Crnoj Gori Joanikija 5.septembra 2021.godine, kojeg su pratili brojni incidenti i desetine povrijeđenih građana.
Za ustoličenje srpskog mitropolita je angažovan vojni helikopter, a jake policijske snage su suzavcem razbile proteste građana koji su se protivili ustoličenju u cetinjskom manastiru.
Na to podsjeća i Vučinić.
"Rakonjac se s njim čak nalazilo u helikopteru kojim se spustio novi mitropolit, zaklonjen pancirnim ćebadima i jakim policijskim snagama, i tako useljen u Cetinjski manastir", ističe on.
Policija po zakonu politički neutralna
O upotrebi nezvaničnog loga RSE je pokušao dobiti i komentar od Savjeta za građansku kontrolu rada policije.
Predsjednik Savjeta Zoran Čelebić je kazao da to ne može komentarisati jer se "shodno zakonu, Savjet bavi primjenom ovlašćenja policijskih službenika prema građanima".
Funkcija građanske kontrole rada policije je, između ostalog, i primjena Zakona o unutrašnjim poslovima i drugih propisa, piše na sajtu Savjeta.
Centar za demokratsku tranziciju podsjeća da nije poznato da li je, i kada, MUP mijenjao "Uredbu o uniformi, oznakama zvanja i naoružanju policijskih službenika" kojom se regulišu ova pitanja, a koja je objavljena na sajtu Vlade 2015.godine.
Policija bi prema Zakonu o unutrašnjim poslovima trebalo da bude politički potpuno neutralna.