Svjetski muzeji u kampanji za Zemaljski: Kultura je naše bogatstvo

Galerije, muzeji i akademske ustanove sa svih šest kontinenata odazvali su se međunarodnoj akciji „Dan solidarnosti Muzeja“ koju je pokrenuo tim stručnjaka platforme „Culture Shut Down“, među kojima ima i Bosanaca i Hercegovaca.

Više od 220 ustanova poslalo je fotografije svojih eksponata preko kojih stoji simbolični žuti znak zabrane. Ovim činom žele izraziti zabrinutost jer je već pola godine zatvoren Zemaljski muzej u Sarajevu. Međutim, ista sudbina prijeti i ostalim bosanskohercegovačkim institucijama kulture, pogotovo onima koje, zbog nedefinisanog pravnog i finansijskog statusa, u ovoj zemlji kao da ne postoje.

Konstantno raste broj onih koji podržavaju internacionalnu akciju. Tako su u ponedjeljak građani Tuzle prekrižili statue Meše Selimovića i Ismeta Mujezinovića. Među njima bila je i studentkinja Darija Vilušić.

„Kultura je naše bogatstvo. Ako dopuštamo da se dešavaju stvari, da se zatvara naše kulturno blago, mi dopuštamo da nas neko zatvara ili briše“, ističe Vilušić.

I fotografije sa motivom prekriženih artefakata stalno pristižu na adresu „Culture Shut Down“, platforme koja organizuje ovu akciju.

„Sve fotografije biće izložene u jednoj virtuelnoj galeriji na internetu, odnosno na stranici www.cultureshutdown.net. Sve slike ćemo podijeliti i učesnicima ove kampanje kako bi mogli izložiti ove slike i na svojim web stranicama. Sljedeći korak bi bio, ukoliko skupimo novac, da se kreira jedna putujuća izložba koja bi sama govorila o ovoj priči“, kaže za RSE jedan od inicijatora akcije Azra Akšamija.

Eksponati Zemaljskog muzeja koji govore o Bosni i Hercegovini kroz vrijeme, od prahistorije do danas, za ovdašnje političare nisu relevantni.

„Ne vidim nikakvu namjeru kod političara koji su na vlasti i koji će biti na vlasti da naprave organizaciju nekog sistema koji bi funkcionisao. Stvarno ne mogu da povežem priču o institucijama kulture i politički sistem ove države koji je jedna konstantna destrukcija, a ne izgradnja. Znači, nemoguće je da nešto funkcioniše kad mora doći pod takav politički sistem“, pojašnjava režiserka Suada Kapić.

Društveno-političko sivilo

Kultura u Bosni i Hercegovini je kultura nehata, ističe za Radio Slobodna Evropa konceptualni umjetnik Damir Nikšić.

„Zašto bih upirao prstom u nekoliko političara koji ne dolaze u Muzej, kada imamo skoro tri miliona ljudi koji nikad nisu posjetili Zemaljski muzej. Građani bi radije da se fotografišu sa Edinom Džekom nego da odu u Muzej. To je sasvim normalno i ovdje i u Americi. Posjeta muzeju mora biti napravljena na takav način da izađe u susret konzumentu, odnosno građanima, da im učini to interesantnim. U proteklih 20 godina radnici muzeja nisu usavršavali svoje institucije. Kada bi političari vidjeli da je muzej postao bitno mjesto, oni bi se slikali ispred muzeja“, kazao je Nikšić.

Tokom šestomjesečnog zatvaranja Zemaljskog muzeja, donosioci odluka u BiH jedva da su razmatrali moguća rješenja za spas najstarije kulturno-naučne institucije.

Trenutak kada je Muzej izazvao iole pažnje u javnosti, jeste onaj kada se javila ideja o mogućem izlaganju njegovog najvrjednijeg eksponata, Sarajevske Hagade, u njujorškom Metropolitan muzeju.

„Ako država nije glavna, već direktor Zemaljskog muzeja, onda on može i da proda Hagadu. Ali kada je bilo riječi o iznajmljivanju Hagade Metropolitan muzeju na dvije godine, odjednom država postoji, odjednom država traži od Sjedinjenih Država da američko ministarstvo kulture potpiše da će se Hagada, nakon izlaganja u Njujorku, vratiti u Sarajevo. Naš problem je konflikt u glavi - postojanje države i nepostojanje države onda kada mi to želimo i onda kada mi to ne želimo. Non-stop se igramo 'sad me vidiš, sad me ne vidiš' između države i građana, odnosno građana i države“, navodi Nikšić.

Građani Bosne i Hercegovine su jedini krivci za društveno-političko sivilo, jer već godinama biraju političare koji im ne nude ništa osim floskula.

„Naša svijest, naša nedozrelost civilizacijska, jeste pravi krivac za sudbinu kulture u ovoj sredini. Sve civilizacije koje su kulturu micale na marginu, popadale su poput Stare Grčke i Rima do današnje Bosne i Hercegovine - ako je uopšte više tako možemo i nazvati“, zaključuje likovni kritičar Vojislav Vujanović.