Zemljišni i vodni resursi su "napregnuti do kritične tačke", nakon značajnog pogoršanja tokom protekle decenije, navodi se u velikom izvještaju koji je u decembru objavila Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).
Pod nazivom, Stanje svjetskih kopnenih i vodnih resursa za hranu i poljoprivredu – Sistemi na prelomnoj tački (SOLAW 2021), izvještaj naglašava izazove koji predstoje u prehrani globalne populacije koja bi se trebala približiti deset milijardi do 2050. godine.
Na predstavljanju publikacije, generalni direktor FAO-a, QU Dongyu, rekao je da se "trenutni obrasci poljoprivredno-prehrambene proizvodnje ne pokazuju održivim".
Ipak, dodao je, ovi sistemi "mogu igrati glavnu ulogu u ublažavanju ovih pritisaka i pozitivno doprinijeti klimatskim i razvojnim ciljevima".
Korištenje zemlje i vode za poljoprivredu još nije dostiglo vrhunac, ali svi dokazi ukazuju na usporavanje rasta poljoprivredne produktivnosti, brzo iscrpljivanje proizvodnih kapaciteta i stvaranje štete po okoliš.
Uzimanje proizvodnje koja je ekološki odgovornija i klimatski pametna za razmjere može preokrenuti trendove u propadanju zemljišnih i vodnih resursa i promovirati inkluzivni rast.
Ako se svijet zadrži na trenutnoj putanji, proizvodnja dodatnih 50 posto više potrebne hrane moglo bi značiti povećanje od 35 posto, u povlačenju vode potrebne za poljoprivredu. To bi moglo stvoriti ekološke katastrofe, povećati konkurenciju za resurse i potaknuti nove društvene izazove i sukobe.
Trenutno degradacija tla izazvana ljudskim djelovanjem pogađa 34 posto (oko 1.660 miliona hektara) poljoprivrednog zemljišta. Za samo 17 godina, između 2000. i 2017. godine, upotreba zemljišta po glavi stanovnika opala je za 20 posto.
Nestašica vode sada prijeti 3,2 milijarde ljudi koji žive u poljoprivrednim područjima.
Izvještaj naglašava kako je povećan pristup održivoj vodi za piće i sanitarnim čvorovima, upravljanje vodnim resursima u protekloj godini. Izvještaj takođe rezimira finansiranje USAID-a za 2020. godinu i rezultate aktivnosti na vodosnabdijevanju i kanalizaciji u zemljama u kojima radi.
Svijet treba da ojača digitalne sisteme koji pružaju podatke, informacije i naučna rješenja za poljoprivredu. Upravljanje zemljištem i vodom mora biti inkluzivnije i prilagodljivije, kako bi koristilo milionima malih poljoprivrednika, žena, mladih i autohtonih naroda, koji su najugroženiji i suočavaju se s najvećom nesigurnošću hrane.
Takođe, potrebno je integrisanije planiranje na svim nivoima, kaže se u izvještaju, a ulaganja u poljoprivredu moraju biti preusmjerena na društvene i ekološke dobitke.
FAO tvrdi da je održivo korištenje ovih resursa ključno za postizanje ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i prilagođavanja.
Ključne preporuke izvještaja SOLAW 2021
- Međusobno povezani sistemi zemljišta, tla i vode rastegnuti su do krajnjih granica. Konvergencija dokaza ukazuje na raspad poljoprivrednih sistema, sa uticajima koji se osjećaju širom globalnog sistema hrane.
- Trenutni obrasci intenziviranja poljoprivrede ne pokazuju se održivim. Pritisci na zemljišne i vodne resurse su porasli do tačke u kojoj je produktivnost ključnih poljoprivrednih sistema ugrožena, a sredstva za život ugrožena.
- Poljoprivredni sistemi postaju polarizovani. Velika komercijalna gazdinstva sada dominiraju u korištenju poljoprivrednog zemljišta, dok fragmentacija malih posjednika koncentriše samostalnu poljoprivredu na zemljištima koja su podložna degradaciji i oskudici vode.
Izazovi za budućnost
Buduća poljoprivredna proizvodnja će zavisiti od upravljanja rizicima za zemljište i vodu. Upravljanje zemljištem, tlom i vodama treba da pronađe bolju sinergiju kako bi sisteme održali u igri. Ovo je neophodno za održavanje potrebnih stopa poljoprivrednog rasta bez daljeg ugrožavanja proizvodnje ekoloških usluga.
Zemljišni i vodni resursi će biti potrebni za zaštitu. Sada postoji samo uska granica za preokretanje trendova propadanja i iscrpljivanja resursa, ali složenost i obim zadatka ne treba potcijeniti.
Odgovori i akcije
Upravljanje zemljištem i vodama mora biti inkluzivnije i prilagodljivije. Inkluzivno upravljanje je od suštinskog značaja za alokaciju i upravljanje prirodnim resursima. Tehnička rješenja za ublažavanje degradacije zemljišta i nestašice vode vjerovatno neće uspjeti bez njih.
Integrirana rješenja treba planirati na svim nivoima ako se žele uzeti u obzir. Planiranje može definisati kritične pragove u sistemima prirodnih resursa, što dovodi do preokreta degradacije zemljišta kada se umota u pakete ili programe tehničke, institucionalne, upravljačke i finansijske podrške.
Tehničke i menadžerske inovacije mogu biti usmjerene na rješavanje prioriteta i ubrzavanje transformacije. Briga o zapuštenom tlu, rješavanje problema suše i suočavanje sa nedostatkom vode može se riješiti usvajanjem novih tehnologija i pristupa upravljanja.
Poljoprivredna podrška i ulaganja mogu se preusmjeriti na društvene i ekološke koristi koje proizlaze iz upravljanja zemljištem i vodama. Sada postoji prostor za progresivno višefazno finansiranje poljoprivrednih projekata koji se mogu povezati s preusmjerenim subvencijama kako bi se sistemi zemljišta i vode ostali u igri.
