Skupština raspravlja o održavanju referenduma
Poslanici Skupštine RS raspravljaju o održavanju referenduma o presudi koja je, pred Sudom Bosne i Hercegovine, izrečena Miloradu Dodiku i odluci Centralne izborne komisije (CIK) BiH kojom mu je, nakon izrečene kazne, oduzet mandat predsjednika RS.
Obraćajući se na sjednici, šef Kluba Dodikovog SNSD-a Srđan Mazalica kazao je da će referendumsko pitanje za građane tog bh. entiteta biti da li prihvataju odluke Christiana Schmidta i Suda BiH "protiv Dodika", kao i odluku CIK-a BIH.
U pitanju, kako ga je Mazalica pročitao, visoki predstavnik Schdmit nazvan je "neizabranim strancem", obzirom da mu vlast u RS osporava legitimitet, tvrdeći da njegovo imenovanje nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN), čemu su se usprotivile Rusija i Kina.
Vladajuća koalicija predložila je, ranije, da se referendum održi 18. ili 25. oktobra, ali do početka sjednice nije bilo jasno kako će glasiti referendumsko pitanje.
Ustav BiH ne predviđa da niži nivo vlasti, poput entiteta, može samostalno raspisivati referendume o odlukama državnih institucija, pa se postavlja pitanje zakonitosti cijelog procesa.
Dodik od 18. augusta zvanično više ne obavlja funkciju predsjednika RS, nakon što je Sud Bosne i Hercegovine odbio žalbu njegovog pravnog tima na odluku Centralne izborne komisije (CIK) kojom mu je oduzet mandat.
Prethodno mu je izrečena zabrana obavljanja javnih političkih funkcija u trajanju od šest godina. CIK je obavezan da u roku od 90 dana raspiše prijevremene izbore za predsjednika entiteta. Prethodno je Sud BiH početkom avgusta objavio kako je Dodik pravosnažno osuđen na zabranu obavljanja javnih političkih funkcija i godinu dana zatvora.
Prema pravosnažnoj presudi Suda BiH, Dodik je osuđen jer je potpisao objavljivanje zakona, koje je prethodno poništio visoki predstavnik Christian Schmidt, o neprovođenju odluka Ustavnog suda i Ureda visokog predstavnika na teritoriji RS-a.
Dodik ponovo za govornicom
Skupština RS razmatrala je hitne izmjene Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi, koje bi joj omogućile da sama formira posebne referendumske komisije.
Glasanje je planirano na kraju sjednice, a ukoliko te zakonske izmjene budu usvojene, poslanici bi se trebali izjasniti i o održavanju referenduma o osuđujućoj presudi Suda BiH, koja je izrečena Miloradu Dodiku, i odluci kojom mu je oduzet mandat.
Dodik je osuđen na godinu zatvora, ali je kaznu otkupio za oko 18.000 eura. Presuda mu je donijela i šestogodišnju zabranu obavljanja javnih funkcija, zbog čega mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat predsjednika RS.
Poslanici vladajuće koalicije na čelu sa Dodikovim SNSD-om predložili su zaključke kojima traže od Skupštine RS da "odbaci" pravosnažnu presudu Suda BiH te da odbaci i odluku CIK-a.
Predlaže se i da Narodna skupština "odbaci mogućnost održavanja prijevremenih izbora", te da "pozove Dodika da nastavi obavljati funkciju predsjednika RS".
Zasjedanje Skupštine RS je, nakon pauze, nastavljeno ponovnim obraćanjem Dodika koji je skupštinsku govornicu iskoristio da pozove poslanike da podrže zaključke, ali i za verbalni obračun i vrijeđanje pojednih opozicijskih poslanika.
Razmatranje Dodikovog prijedloga opoziciji
Nakon rasprave o Informaciji o presudi koju je Sud BiH izrekao Miloradu Dodiku i odluci CIK-a BiH o prestanku njegovog mandata na poziciji predsjednika RS, proglašena je pauza u zasjedanju Skupštine RS.
Prethodno je, tokom skupštinske rasprave, opozicijski poslanik Nebojša Vukanović rekao da im je Nenad Stevandić, predsjednik Skupštine RS, dostavio dopis da se izjasne o Dodikovom prijedlogu te da će za njegovo razmatranje biti potrebna pauza.
Obraćajući se poslanicima, Dodik je ponudio opoziciji u ovom entitetu da idu jedinstveno u odbacivanje prijevremenih izbora za predsjednika RS koje treba raspisati državna Centralna izborna komisija.
Rekao je i da će odstupiti i da se neće kandidovati na izborima, iako po zakonu na to svakako nema pravo, ako zajedno donesu izborni zakon RS i izbore za predsjednika RS provede entitetska izborna komisija.
Predsjednik RS-a bira se direktno na općim izborima na kojima se biraju i tri člana državnog Predsjedništva BiH, zastupnici u državnom i oba entitetska parlamenta, te zastupnici u skupštinama deset kantona u Federaciji BiH.
I šef Kluba poslanika Dodikovog SNSD-a Srđan Mazalica pozvao je, tokom sjednice, opoziciju da podrži predložene zaključke vladajuće koalicije u vezi sa "odbacivanjem prijevremenih izbora", ističući da "predsjednik koji nema podršku naroda neće biti prihvaćen".
Istovremeno, iz pojedinih opozicijskih stranaka je upozoreno da bi usvajanje zaključka o neodržavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, koje treba raspisati CIK BiH, bio uvod u krivično djelo sprječavanja održavanja izbora.
Upozorenje iz opozicije da Skupština RS nije nadležna da raspravlja o sudskim odlukama
Zagorka Grahovac, iz opozicijske stranke Za pravdu i red, poručila je da Skupština RS nema nadležnosti da se izjašnjava o odlukama sudova, odnosno da donosi zaključke da priznaje ili ne priznaje presude.
Komentirajući jedan od zaključaka, koji je predložen poslanicima, a u kome je navedno da "Skupština RS ne prihvata i odbacuje presudu Suda BiH Miloradu Dodiku", kazala je da entitetska Skuština ne može obustaviti izvršavanje sudskih odluka.
"Skupština može izraziti politčki stav, ali ne može odlučivati o odlukama sudova. Sud BiH, kao i svi ostali sudovi, djeluju u okviru sudske vlasti koja je odvojena od zakonodavne i izvršne", kazala je.
Također je naglasila da bi se eventualnim usvajanjem zaključka o neodržavanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, koje treba raspisati CIK BiH, "ušlo u novo krivično djelo sprječavanja održavanja izbora".
Grahovac je postavila i pitanje u kojem svojstvu se Dodik obratio poslanicima, obzirom da je to onemogućenom predsjednicima ostalih političkih stranaka iz RS.
"To je diskriminacija. Istovremeno, na zvaničnoj stranici predsjednika RS od 6. augusta, od kada mu je oduzet mandat nema nijedne najave njegovih aktivnosti. To implicira da se administracija pridržava odluke o prestanku mandata i ne izlaže se krivičnoj odgovornosti", kazala je Grahovac.