Poslanica Aljbuljena Hadžiju (Albulena Haxhiu) iz Pokreta Samoopredeljenje izabrana je 9. septembra za predsjednicu Skupštine Kosova na konstitutivnoj sjednici parlamenta koja je počela još 6. avgusta.
Hadžiju, koja je bila predsjednica prethodnog saziva i koja je obavljala funkciju predsjednice Kosova od 5. aprila, dobila je 62 glasa za, 16 je bilo protiv, a 13 uzdržano.
Međutim, procedura konstituisanja parlamenta je zastala na izboru pet potpredsjednika – tri iz albanskih stranaka i dva iz manjinskih zajednica.
Hadžiju je odložila nastavak sjednice ta 11. septembar zbog spora oko potpredsjednika iz redova albanskih partija, kao i zbog predloga Srpske liste, glavne stranke kosovskih Srba koja uživa podršku Beograda.
Partije se nisu mogle dogovoriti o tome kako glasati za potpredsjednike: odvojeno ili u paketu. U prethodnom sazivu, glasalo se u paketu.
Arberi Nagavci (Arberie) iz Pokreta Samoopredeljenje – pobjedničke stranke na junskim izborima – rekla je da Demokratska partija Kosova (DPK) i Demokratski savez Kosova (DSK) traže glasove za potpredsjednike, ali ne podržavaju prijedlog za predsjednika.
DPK i DSK optužili su Pokret Samoopredeljenje premijera u tehničkom mandatru Aljbina Kurtija (Albin) za odugovlačenje procesa formiranja novih institucija nakon junskih izbora.
Još jedna prepreka bila je formulacija koju je koristio Igor Simić iz Srpske liste za nominaciju Slavka Simića za mjesto potpredsjednika.
On je nominovao Simića za tu poziciju "u ime srpskog Naroda". Novoizabrana predsjednica parlamenta je potom tražila od Igora Simića da povuče formulaciju i ponovo predloži kandidata za potpredsjednika.
"U Srbiji postoji srpski narod, dok Republika Kosovo ima narod Kosova", rekla je ona.
Srpska lista je ranije koristila ovu formulaciju u Skupštini Kosova.
Sjednicu u srijedu je bojkotovala Alijansa, koja ima sedam poslanika, tvrdeći da je Pokret Samoopredeljenje prekršio ustavni rok od 30 dana od ovjere izbora, koji je istekao 7. augusta, ali i rok koji je postavila Kurtijeva stranka – koji je istekao 5. septembra.
Konstituisanje Skupštine bi utrlo put formiranju nove Vlade Kosova i izboru predsjednika.
Upravo zbog neuspjeha u postizanju konsenzusa o pitanju predsjednika države, na Kosovu su izbori održani u junu. Ako stranke ni ovaj put ne uspiju postići konsenzus o tom pitanju, građani će izaći na birališta po četvrti put od februara 2025.
Kurti je pozvao je lidera DPK Bedrija Hamzu i lidera DSK Ljumira Abdidžikua (Lumir Abdixhiku) na sastanak kako bi razgovarali o izboru potpredsednika Skupštine.
U izjavi za medije, nakon što je konstitutivna sednica prekinuta, Kurti je rekao da je postizanje dogovora s Hamzom i Abdidžikuom o potpredsednicima važno.
Kurti je rekao da svi trebaju biti konstruktivni radi konstituisanja Skupštine i izbora nove Vlade, te predsednika Kosova kako bi se izbegli novi izbori.
Problem oko predloga Srpske liste
Kurti je rekao da je način na koji je Srpska lista predložila potpredsjednika Skupštine nije u skladu s Ustavom.
"Bilo mi je čudno zašto nije pročitao prijedlog za Slavka Simića upravo onako kako ga je podneo u pisanom obliku. Dakle, pisani predlog koji je podneo kada je zatražio da potpredsjednik Skupštine iz Srpske liste bude Slavko Simić bio je napisan u skladu s Ustavom, ali ono što je izgovorio bilo je u flagrantnoj suprotnosti s Ustavom", rekao je Kurti.
Igor Simić optužio je Kurtija da odlaže formiranje institucija Kosova sa ciljem da se, kako je rekao, vanredni izbori održe u decembru, kada može da računa i na glasove dijaspore.
Simić je rekao da Ustav i Poslovnik Skupštine utvrđuju da jedna od pozicija zamijenika predsednika Skupštine pripada srpskoj zajednici.
Dodao je da je napustio konsultativni sastanak koji je sazvala Hadžiju, jer, prema njegovim rečima, nije bio obezbeđen prevod na srpski jezik.
Direktor kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Peter Petković rekao je da je vlast u Prištini na čelu s Kurtijem "danas javno negirala postojanje srpskog naroda" na Kosovu, navodeći da je "svaki pokušaj negiranja naroda zločin svoje vrste".
"Današnje scene u prištinskoj skupštini, gde se predstavnicima Srpske liste uskraćuje pravo na obraćanje i preti tzv. tužilaštvom samo zato što ponosno ističu pripadnost srpskom narodu, jesu čista rasna segregacija Srba i aparthejd, sa ciljem da se čitav jedan narod svede na nivo 'zajednice'", naveo je Petković na X.
Spor oko prijedsednika
Tokom konstitutivne sjednice, Kurti je izjavio da bi politički sporazum postignut s DSK trebalo da obezbijedi i potrebne glasove kako bi se izbjegli novi izbori.
"Konstituisanje Skupštine i formiranje vlade ne izbegava nove izbore ako ne izaberemo i predsednika. Da bismo izabrali predsjednika, potrebno je da u Skupštini bude prisutno 2/3 (poslanika)", rekao je Kurti.
Prema njegovim riječima, politički sporazum izgleda nije bio dovoljan, "stoga smatramo da je neophodno da budu prisutni svi poslanici sporazuma za našeg zajedničkog kandidata, prof. Bekima Sejdiua, ili da imamo dodatne poslanike, tako da je ovo veoma važno".
Kurti je ranije rekao da za sada imaju 74 glasa, nakon što je šest poslanika DSK reklo da ne podržava nominaciju Sejdiua.
Da bi glasanje za predsjednika bilo validno, potrebno je prisustvo najmanje 80 poslanika u sali.
Ustav Kosova predviđa da ovu državnu funkciju može da obavlja predsjednica Skupštine u periodu od šest mjeseci, kada zemlja ostaje bez predsjednika.
Pravni stručnjaci za RSE kažu da Hadžiju ne može da nastavi drugi šestomjesečni mandat kao vršiteljica dužnosti predsjednika nakon 4. oktobra.
Vunet Bugaku, iz Kosovskog demokratskog instituta, rekao je za RSE da mandat Hadžiju kao vršiteljice dužnosti predsjednika Skupštine ističe 4. oktobra.
"Nakon ovog datuma, šestomejsečni mandat ističe i pravno ista osoba nema pravo da funkcioniše kao vršilac dužnosti predsjednika jer je to u suprotnosti sa članom 90, stav 3 Ustava Kosova", rekao je on.
Prema Bugakuu, svaka odluka ili dekret koji Hadžiju može da izda nakon ovog datuma je sporan u pogledu ustavnosti i rizikuje da bude poništen od strane sudova.
On poziva zastupnoke Skupštine Kosova da rok do 4. oktobra, za izbor predsjednika, smatraju alarmantnim od dana konstituisanja Skupštine.
Prema njegovim riječima, prekoračenje ovog mandata bez novog predsjednika predstavlja kršenje državne bezbjednosti.