Potpredsjednik crnogorske Vlade Dritan Abazović nije smijenjen jer većina poslanika u Skupštini Crne Gore nije podržala dnevni red koji je predviđao glasanje o njegovom razrješenju.
Samim tim, na dnevnom redu se nije našao ni izbor ministra finansija Milojka Spajića na Abazovićevu funkciju.
Prijedlog o smjeni Abazovića sa potpredsjedničkog mjesta predložio je predsjednik Vlade Zdravko Krivokapić kao odgovor na prethodnu inicijativu Građanskog pokreta URA i opozicionih partija o izglasavanju nepovjerenja Krivokapićevoj Vladi.
Od 81 poslanika, prisutno je bilo 77, a samo 20 je bilo za usvajanje dnevnog reda.
Međusobni zahtjevi za smjenu čelnika vrha vlasti u Crnoj Gori epilog su višemjesečne krize vlasti, kako između Skupštine i Vlade, tako i unutar same Vlade.
Krivokapić: Rušenje Vlade dogovorio Đukanović
Nakon što Skupština nije prihvatila ni da se raspravlja o smjeni potpredsjednika Vlade Abazovića, javnosti se obratio premijer Krivokapić koji je saopštio da je svjestan da će 4. februara pasti njegova Vlada.
U govoru koji je trajao duže od dvadeset minuta, Krivokapić je saopštio da je rušenje Vlade "dogovorio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović sa dijelom sadašnje parlamentarne većine".
Abazovića je optužio da je "sve davno isplanirao" sa Đukanovićevom Demokratskom partijom socijalista (DPS).
"Potpredsjednik Vlade (Abazović) zajedno sa poraženim DPS-om treba da izglasa sjutra nepovjerenje ovoj Vladi. Ja sam potpuno svjestan, sjutra će smijeniti predsjednika Vlade i sjutra će smijeniti ovu Vladu", rekao je Krivokapić.
Krivokapić nije podnio ostavku na mjestu premijera, iako mu je kako je rekao tako nešto bilo sugerisano.
Zašto inicijativa o smjeni Abazovića?
Inicijativa premijera Krivokapića za smjenu vicepremijera Abazovića uslijedila je nakon što je Građanski pokret URA, čiji je Abazović predsjednik, podnio inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi, o kojoj će se parlament izjasniti 4. februara.
Kako je u prijedlogu za smjenu naveo premijer, 19. januara, "nakon višemjesečnog neslaganja sa Vladinom politikom, poslanici Građanskog pokreta URA su sa dijelom poslanika DPS-a i ostalih partija bivše vlasti, predali Skupštini zahtjev za izglasavanje nepovjerenja Vladi".
"Potpredsjednik Abazović, kao predsjednik pomenute političke organizacije (URA), nije javno osporio ovu inicijativu, čime se direktno svrstao u red onih koji rade protiv interesa građana i zajedno kreiranih i definisanih ciljeva", navodi se u prijedlogu koji je podnio Krivokapić.
Krivokapić je "prevarom" nazvao koncept manjinske Vlade, koju je predložio Abazović kao opciju za rješenje krize u koju se godinu i po nakon izbora, na kojim je Đukanovićev DPS poslat u opoziciju, našla pobjednička koalicija prosrpskog Demokratskog fronta (DF), Demokrata i pokreta URA.
Abazović je, naime, umjesto aktuelne, predložio koncept manjinske vlade u kojoj, kako je rekao 17. januara, neće biti mjesta za Đukanovićev DPS, kao ni za prosrpski DF, no da bi volio da i te političke opcije podrže manjinsku vladu.
Vladu premijera Zdravka Krivokapića, blisku Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) koja je direktno uticala na izbor premijera i ministara, izabrali su početkom decembra 2020. godine DF, Demokrati i pokret URA.
Abazovićeve poruke pred sjednicu
Ranije je pred početak sjednice crnogorske Skupštine, potpredsjednik Vlade Dritan Abazović rekao da je nebitno kako će poslanici odrediti o njegovoj smjeni i poručio da je za njega najvažnije da Crna Gora što prije dobije novu, evropsku Vladu i krene u deblokadu svog evropskog puta.
Abazović očekuje da buduća Vlada ima podršku najmanje 49 poslanika, jasne zadatke, ograničen rok trajanja, da deblokira evropski put i organizuje fer izbore kada se za to steknu uslovi.
"Kakva će biti sljedeća Vlada, vjerovatno će biti više opcija. To bi bilo fer prema građanima, neće ugroziti ekonomske reforme, niti predstojeću turističku sezonu", rekao je Abazović, dodajući da su jedna od opcija i vanredni izbori.
Ovim Abazović ostaje potpredsjednik Vlade do 4. februara, kada će se glasati o nepovjerenju Vladi.
Bezbjednosna situacija i protesti
Odgovarajući na pitanje postoje procjene o eventualnim rizicima zbog okupljanja nezadovoljnih građana zbog obaranja postojeće Vlade, Abazović je rekao da je bezbjednosna situacija redovna.
"Sigurno ima neodgovornih pojedinaca koji žele da dižu tenzije, ali to nije broj koji u ovom trenutku predstavlja bilo kakvu bezbjednosnu prijetnju", riječi su Abazovića.
Naime, paralelno sa pokušajem da se kriza riješi u institucijama sistema, proteklih dana organizovani su protesti u više crnogorskih gradova, usmjereni protiv pokreta URA i vicepremijera Abazovića, ali i svih koji bi mogli podržati koncept manjinske vlade.
Na protestima učestvuju ministri lojalni Krivokapiću, vladajuće Demokrate i više organizacija bliskih Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Facebook Forum