Nema potrebe da prijavim, niko ne kontroliše, kaže Dejan T. iz Skoplja, vlasnik stana za kraći boravak u makedonskoj prijestonici, nakon što je Uprava javnih prihoda (IRS) prošle sedmice pozvala građane koji izdaju stanove, vile i kuće za odmor za predstojeće praznike da prijave prihode od izdavanja nekretnine.
"Cijelog života izdajem stan u strogom centru Skoplja, još od 90-ih godina prošlog vijeka. Nikada se nisam prijavio", kaže Dejan Radiju Slobodna Evropa (RSE).
Polovina njegovih gostiju su Turci, koji u gradu ostaju dan-dva. Često ga iznajmljuju građani Srbije kojima je potreban smeštaj. Rijetko ko je ostao nakon nekoliko dana.
Dejan je prošle godine izdavao stan preko Booking.com platforme. Platforma mu je naplaćivala proviziju od 12,5 posto od ukupnog iznosa za koji je stan izdat.
"Znam da se porez mora platiti, ali vjerujem da veliki dio onih koji iznajmljuju ne plaćaju. Sjeverna Makedonija nema mogućnost plaćanja putem PayPala, Payoneera ili drugih globalnih servisa za online plaćanje i ne mogu nam prebaciti novac. Dogovaram se sa gostima, ako ne mogu doći da mi daju novac, kažem im da ga ostave u stanu. Funkcioniše na povjerenje i niko me nikada nije prevario", kaže Dejan.
Cijene visoke, a stanovi i vikendice puni
Nade Petruševa, pak, sa grupom od 10 ljudi traži da iznajmi stan za proslavu Nove godine 31. decembra. On kaže da i pored toga što su cijene skoro duplo više u odnosu na prošlu i prošlu godinu, teško mogu naći mjesto.
"Agencija nam je ponudila trosoban stan, namješten, u centru Skoplja, za 400 eura za jednu noć. To je puno. Osim toga, rečeno nam je da moramo potpisati ugovor o zakupu, koji uključuje odredbu da ćemo platiti svaku štetu. Plaćanje bi bilo unaprijed, na račun ili na ruke. Ali sutradan je stan već bio iznajmljen", rekla je Petruševa za RSE.
Zatim su iznajmili stan u Dojranu, za koji su platili 300 eura za jedno noćenje.
Iz agencija za nekretnine, sa kojima je RSE razgovarao, rekli su nam da su makedonski zimski turistički centri skoro rasprodati za predstojeću sezonu. Posebno za Novu godinu, apartmani i kuće za odmor su rezervisani prije mjesec dana. Zabilježeno je veliko interesovanje Makedonaca koji žive i rade u inostranstvu, a koji su došli na zimski odmor.
Ko plaća?
Oni koji izdaju stanove imaju obavezu da Poreznoj upravi prijave prihode od izdavanja imovine. Prijava se zajedno sa odgovarajućim dokazima podnosi elektronskim putem (e-PPD), putem sistema "e-Porezne uprave".
"To se odnosi i na objavljivanje putem platformi kao što su AirBnb, Booking.com, Facebook, Kayak i druge. Prijava prihoda od davanja u zakup je obavezna do 10. u mjesecu koji slijedi nakon davanja u zakup", rekli su iz Porezne uprave.
Kayak.mk je jedina makedonska platforma na listi Porezne uprave. Bavi se promocijom turizma u Sjevernoj Makedoniji i ima mogućnost online plaćanja prilikom rezervacije smještaja. Iz te platforme kažu da plaćaju porez državi.
"Povećan je broj rezervacija preko platforme sa internet plaćanjem na samoj platformi za rezervacije, za šta agencije plaćaju porez tromjesečno. Nemamo uvid u smještaj da li prijavljuju prihode, jer je to odgovornost samih domaćina. Vjerujemo da je već stvorena svijest da, ako želimo da turizam raste u grani koja će stimulirati privredu, svaki učesnik u transakcijama treba da prijavi svoje prihode Poreznoj upravi", navode iz Kayak.mk.
Kazne od 50 do 250 eura
Osnovicu za obračun poreza čini bruto prihod koji se ostvaruje umanjen za iznos sljedećih troškova: 10 posto iznosa prihoda za nenamješten prostor i 15 posto iznosa prihoda za namješten prostor. Prema primjerima koje Porezna uprava navodi u brošuri "Oporezivanje prihoda od zakupa i podzakupa", ako, na primjer, građanin izdaje stan dva dana mjesečno za 2.000 denara (oko 32,5 eura), tada bi porez na dohodak iznosio 170 denara (oko 3,5 eura), a 1.830 denara (oko 29 eura) bi bio neto iznos koji će ostati kod emitenta nakon plaćanja poreza državi.
Prema podacima koje smo dobili od Porezne uprave, 219 osoba imalo je akontaciju za plaćanje poreza na dohodak za februar 2022. godine za imovinu koju su izdali u januaru iste godine.
Sljedeće 2023. godine, za februar, taj broj je porastao na 254 osobe.
Slavko Lazovski, stručnjak za porezna pitanja, kaže da Porezna uprava nema mehanizme kojima može natjerati izdavaoce nekretnina da prijave prihod od izdavanja, osim da javno apeluje.
"Kada bi ovaj porez ostao opštinama, mislim da bi one bile uspješnije u naplati nego država. Radi se o eventualno zanemarljivim prihodima u odnosu na druge veće poreze koji nam 'bježe' i ne možemo ih naplatiti, ali Porezna uprava nema instrument da ih naplati osim da lica koja ostvaruju prihode od iznajmljivanja nekretnina, te prihode sami prijave", kaže Lazovski za RSE.
Ukoliko neko ne plati porez, Porezna uprava može preduzeti krivične mjere, uključujući novčane kazne od 50 do 250 eura u protivvrijednosti u denarima.
"Uprava za javne prihode kontinuirano vrši provjere, analize i kontrole prihoda ostvarenih davanjem u zakup nepokretnosti. Osim toga, Porezna uprava konstantno provodi kampanje za podizanje svijesti javnosti o poreznim obavezama građana i kompanija. Ove kampanje imaju za cilj da podignu svijest o obavezama koje porezni obveznici imaju i da ih motivišu da svoje porezne obaveze izvršavaju na vrijeme i korektno", odgovorili su na upit RSE iz Porezne uprave.
Prema podacima Porezne uprave, broj građana koji su zatražili od te uprave da izračuna koliko poreza treba da plate za izdavanje imovine fizičkim licima porastao je u posljednje dvije godine i to na godišnjem nivou - sa 4.706 osoba u 2022. na 4.945 ljudi u 2023. godini.