Buduće majke šokirane su podatkom da je svaki deveti smrtni slučaj novorođenčadi u Sjevernoj Makedoniji posljedica zagađenog vazduha, kako su rekle za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Godinama je ta zemlja u evropskom vrhu po zagađenom vazduhu, ali se samo 0,8 odsto budžeta izdvaja za životnu sredinu. Skoplje je bilo među deset najzagađenijih gradova na svijetu, ali jedina mjera je besplatan javni prevoz kada je vazduh najzagađeniji.
"Prošle godine sam imala neželjenu situaciju, izgubila sam bebu. Ne kažem da je zbog zagađenog vazduha, ali vjerovatno sve utiče: vazduh, zemlja i hrana koju jedemo, sve je podložno zagađenju."
Ovo su riječi Adeline Dizdarević iz Skoplja, koja živi u Novom Lisiču, jednom od najzagađenijih kvartova u Skoplju.
Sada u šestom mjesecu trudnoće, ona očekuje da će se poroditi usred predstojeće zime, početkom januara, kada je kvalitet vazduha u glavnom gradu Sjeverne Makedonije najgori.
Uoči zime, Dizdarević je uznemirena novom alarmantnom statistikom koju je UNICEF objavio prošle nedelje.
"Svaki deveti smrtni slučaj novorođenčadi u Sjevernoj Makedoniji povezan je sa zagađenim vazduhom", saopštila je agencija Ujedinjenih nacija za brigu o djeci.
Ove brojke za mladu majku su zapanjujuće. Sada se oslanja na prirodne suplemente za trudnoću koje kupuje iz inostranstva i pokušava da pobjegne od smoga šetnjom po planinama, posebno zimi.
"Vodim zdraviji način života, ali pravo je pitanje koliko možemo da se zaštitimo", rekla je Dizdarević za Radio Slobodna Evropa.
Sa koncentracijama koje kontinuirano ugrožavaju zdravlje građana, Sjeverna Makedonija se godinama svrstava u vrh zemalja sa najzagađenijim vazduhom u Evropi.
Zvanični podaci državnog monitoringa svake godine pokazuju da gradovi poput Skoplja, Bitolja i Tetova imaju visoke koncentracije PM2,5 i PM10 čestica, posebno u zimskim mjesecima.
U februaru 2024. godine, Skoplje je ponovo bilo među prvih deset najzagađenijih gradova na svijetu, sa prosječnim nivoima čestica PM10 ili PM2,5 koji su prelazili dozvoljene granice više od 100 dana u godini.
Zagađeni vazduh prodire u matericu do fetusa
Ni majčina materica ne može da zaštiti plod od zagađenih čestica, kažu ginekolozi. Toga se plaši i Skopljanka Valentina S., mještanka skopske opštine Aerodrom, koja je u petom mjesecu trudnoće.
"Mjeseci koji su pred nama me plaše, kada pomislim na maglu i smog koji nas čekaju. Još gore će biti od februara, kada treba da se porodim. Kupili smo još jedan prečistač vazduha da 'pokrijemo' cijeli stan. Osim da sjedim kod kuće kada je zagađeno, ne mogu ništa drugo da uradim. Nisam uvjerena da ću prečišćivačima i sjedenjem kod kuće zaštititi zdravlje bebe", kaže Valentina.
Zagađen vazduh, preko majke, prelazi barijeru placente i prodire do ploda, objašnjava doktor Duško Filipovski, predsjednik Udruženja privatnih ginekologa.
"Možemo da pričamo o šetnjama, o prečišćivačima kod kuće, ali eto gde smo stigli sa takvim savjetima. Šta ćemo sa pacijentima koji 90 odsto vremena provode u urbanoj sredini? Ne može se stalno biti u prirodi. Zagađenje je globalni problem, država treba da preduzme mjere da smanji emisiju štetnih čestica", rekao je Filipovski za RSE.
Doktor Oliver Zafirovski, pulmolog, koji je na Klinici za dječije respiratorne bolesti "Kozle" radio više od 30 godina, ističe negativan uticaj ukupnog zagađenja. To je prisustvo sve veće količine zagađivača u vazduhu kao što su sumpor-dioksid i ugljen-dioksid.
"Zagađeni su vazduh, zemlja, voda i hrana. Sve to ima negativan uticaj već u trudnoći i direktan je faktor rizika za novorođenčad", kaže doktor Zafirovski.
Ljudi umiru, mjera nema
Početkom 2024. godine Institut za javno zdravlje (IJZ) objavio je izvještaj "Zagađenje vazduha u Republici Sjevernoj Makedoniji i zdravstveni rizici", prema kojem se skoro 18 odsto ukupnog mortaliteta u Sjevernoj Makedoniji može pripisati izloženosti trenutnim koncentracijama PM2,5 čestica.
To je skoro 18 odsto ukupnog mortaliteta u zemlji.
"Iako se trend suspendovanih čestica (PM10 i PM2,5) poslednjih godina smanjuje, on je i dalje daleko iznad graničnih vrijednosti koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija, a koje se zasnivaju na zaštiti zdravlja ljudi. Prognoze nisu baš optimistične ako se ne preduzme nešto konkretno, dugoročno i održivo", kaže profesorka doktorka Mirjana Dimovska iz Instituta za javno zdravlje.
Prema njenim rečima, najbolja zaštita je prevencija u svim oblastima, odnosno smanjenje emisije štetnih materija u vazduhu iz svih izvora, pored mjera koje svako lično preduzima da bi se zaštitio.
Dimovska smatra da akcenat mjera treba staviti na najugroženije, zbog čega mnoge zemlje uvode takozvane zone bez zagađenja oko škola, vrtića, bolnica, domova za stare.
"Da biste imali dobru prevenciju, potrebno je da imate dobar budžet za životnu sredinu i zdravlje, ozbiljnu posvećenost i kontinuitet, čime se ne možemo pohvaliti ni kao sistem ni kao građani", rekla je Dimovska za RSE.
Skoplje pod smogom i bez većeg budžeta za životnu sredinu
Najzagađeniji gradovi su Skoplje, Tetovo i Bitolj, gdje mjerne stanice često pokazuju visoke koncentracije čestica PM2,5, koje spadaju među najopasnije zagađivače.
Međutim, brojne analize i stručnjaci za problem zagađenja ukazuju da je vazduh zagađen u gotovo svakom naseljenom mjestu, sa koncentracijama PM2,5 i drugih zagađujućih materija koje redovno premašuju nivoe koje postavljaju EU i Svjetska zdravstvena organizacija.
Najnoviji podaci Evropske agencije za životnu sredinu (EEA) pokazuju da je zagađen vazduh uzrok više od 5.000 prijevremenih smrti u Sjevernoj Makedoniji.
Aktivista Gorjan Jovanovski iz inicijative "Zeleni grad za ljude", koji je i odbornik u Gradu Skoplju, strahuje da ovi podaci ne obuhvataju novorođenčad.
"Podaci su zastrašujući, ali nažalost ne predstavljaju neko veliko iznenađenje. Mi aktivisti već godinama protestujemo i govorimo da zagađenje vazduha ubija i mlade i stare i da niko nije pošteđen", kaže Jovanovski.
Koliko su ovi podaci alarmantni za nadležne pokazuje novac koji država godišnje izdvaja iz budžeta - svega 0,8 odsto za životnu sredinu.
Ne postoji koordinacija između institucija i opština, niti konkretne mjere koje će smanjiti zagađenje vazduha, kaže Tatjana Čukalev iz ekološke organizacije "Inicijativa O2".
"A budžeta za njihovo sprovođenje takođe nema. Ako i kada se naše vlasti uozbilje u rješavanju ovog pitanja koje košta života, moramo da sačekamo i izvršimo pritisak da počnu da sprovode ono što se od njih godinama traži", kaže Čukalev.
Zabrinutost posebno raste uoči zimske sezone kada zagađen vazduh postaje "vidljiv" zbog grijanja domaćinstava, emisije štetnih gasova iz saobraćaja i industrijskih djelatnosti, urbanizacije...
Vlastima vazduh nije prioritet
Međutim, podaci o visokoj stopi smrtnosti ne zabrinjavaju ni nadležne u Gradu Skoplju, gdje Jovanovski kaže da sadašnje rukovodstvo vazduh uopšte ne vidi kao prioritet, niti kao veliki problem.
"Imam osjećaj da gradonačelnik i resor životne sredine vjeruju da udišu drugačiji vazduh od svih nas, pa se jednostavno ne osjećaju odgovornim što treba da se posvete ovom problemu koji nije ni politički, ni etnički, ni kulturni, već smrtonosni problem koji ubija", kaže Jovanovski.
Iako samo u Skoplju postoji preko 100 institucija koje se griju na lož ulje i mazut, prema podacima građanske inicijative "Šansa za centar", odbornici Grada Skoplja su 30. avgusta dali negativno mišljenje o mjeri da se zamijeni sisteme grijanja javnih zgrada koje koriste naftu i mazut koje je predložila Klimatska skupština Skoplja.
Mjera je bila među 19 prijedloga za smanjenje aerozagađenja Klimatske skupštine koju je činilo 65 građana koji su uz pomoć stručnjaka izradili mjere i dostavili ih centralnim i lokalnim vlastima.
Među ostalim mjerama su unapređenje i proširenje biciklističke mreže u Skoplju, postavljanje mjernih instrumenata za 24-časovni nadzor velike industrije u gradu, puna pokrivenost javnih zgrada energetski efikasnim fasadama, proširenje i puna iskorišćenost kapaciteta sistema centralnog grijanja, ponovno aktiviranje projekta iznajmljivanja bicikala i drugo.
Umjesto toga, Savjet grada Skoplja izglasao je Program zaštite životne sredine, za koji Green Human City kaže da ima samo jednu mjeru za smanjenje zagađenja vazduha, a to je besplatan javni prevoz kada je vazduh veoma zagađen.
"Grad nije prihvatio ni jednu mjeru sa obrazloženjem da djelimično već 'radi', a ostalo nije u njegovoj nadležnosti i neće ni prstom da mrdnu da slučajno sarađuju sa drugim institucijama", kaže Jovanovski.
'Zagađen vazduh nikada neće postati državni interes'
O problemu zagađenog vazduha bilo je riječi i na sjednici Savjeta bezbjednosti 2019. godine, ali nije bilo poboljšanja. To se, prema riječima Čukaleve, ne može očekivati dok to pitanje ne postane državni interes i prioritet svake vlade, bez obzira koja je stranka na vlasti.
I dok se čekaju mjere, neizvjesno je kada će biti promijenjen sistem grijanja na stotine javnih objekata koji se griju na mazut i naftu, a nadležni stalno upiru prstom u grijanje iz domaćinstava.
Osim Skoplja, Šansa za centar je mapirala 40 javnih objekata u Bitolju koji koriste mazut i naftu, i isto toliko u Štipu. U Prilepu, Ohridu i Tetovu postoji po 30 ustanova koje koriste mazut i naftu.
Javnost očajnički traži, ali se stiče utisak da nema adekvatnog odgovora nadležnih, niti osjećaja hitnosti u reakcijama građana, poput onih iz skopskih naselja Lisice i Aerodroma koji se stalno pitaju ko je odgovoran za zaustavljanje spaljivanja otpada na obalama Vardara i utvrđivanje koji pojedinci ugrožavaju zdravlje hiljada ljudi radi lične koristi.
Javnost nema povjerenja da država adekvatno kontroliše emisije koje ipušta velika industrija u Skoplju i na nivou cijele zemlje, kao i manji industrijski objekti.
Vlada još nije saopštila da li će naredne zime preduzeti mjere protiv očekivanog zagađenja vazduha.
Facebook Forum