Na vježbi simulacije požara u Osnovnoj školi "Sando Masev" u Strumici na jugoistoku Sjeverne Makedonije, više od 600 učenika i 13 nastavnika je za manje od šest minuta napustilo prostorije ove vaspitno-obrazovne ustanove.
Prije pet godina za ovakvu evakuaciju trebalo im je oko devet minuta.
"Ovo potvrđuje da ponavljanje zaista nešto znači, kao u svakodnevnom životu, za savladavanje obrazovnih vještina, pa tako i ovih praktičnih", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktorica Dragica Spasova, nakon što je njena škola 27. marta prošla vježbu evakuacije.
Ovakve vježbe se izvode najmanje jednom godišnje, ali poslije požara u diskoteci u Kočanima, u kojem je 16. marta poginulo 59 ljudi, a povrijeđeno oko 180, učenici i nastavnici su vježbi evakuacije pristupili mnogo ozbiljnije, ističe Spasova.
Simulacije izvode škole uz pomoć lokalnih vatrogasnih jedinica, ali takve vježbe izvodi i Crveni krst putem tima za reagovanje na katastrofe.
"Ove vježbe se izvode svake godine na zahtjev škola", rekli su za RSE u Crvenom krstu grada Skoplja, ali nisu naveli koliko škola godišnje izvodi vježbe.
"Nikad nisam čula da su moja djeca bila na ovakvoj vježbi u školi", kaže majka dvoje osnovaca iz Skoplja.
Prošlogodišnja analiza Udruženja za društvene inovacije i održivi razvoj RADAR, sprovedena u Kočanima, Berovu i Kavadarcima, pokazala je nedostatak obučenosti i svijesti o zaštiti od požara i potrebu hitnih mjera za edukaciju građana, posebno u školama.
RADAR-ova analiza u Kočanima ukazala je na nizak nivo svijesti i učešća, nedovoljnu uključenost u pripremama za gašenje požara, nedostatak obuke i vježbi, kao i slabu informisanost o kriznim planovima.
'Što realniji scenario'
Nakon požara u Kočanima, građani su na društvenim mrežama dijelili video-snimke na kojima se vidi kako neke zemlje svijeta djecu odmalena uče kako da reaguju u kriznim situacijama.
"Tamo neka država sistematskim pristupom odluči da djecu edukuje kako da postupe kako ne bi zavladala panika, jer u većini slučajeva panika je ta koja ubija. Ako djecu pripremate od malih nogu, ona će biti puna samopouzdanja, znaće kako da postupe", kaže Zoran Kočoski, čija firma nudi obuku za zaštitu od požara.
Njegova firma naplaćuje kompanijama časove obuke, ali ne i volonterima, učenicima i studentima. Međutim, iako besplatna, interes za ovakvu obuku je mali, kaže Kočoski, koji je 2014. osnovao i dobrovoljno vatrogasno društvo.
On smatra da obuka za učenike treba da postane redovna, obavezna i bezuslovna praksa u makedonskom obrazovnom sistemu.
Vježbe u vrtićima i školama izvode se po istom principu kao i u Evropskoj uniji, ali su u evropskim primjerima uslovi bolji, kaže inženjerka za zaštitu od požara Vera Velinova.
Ona ističe važnost temeljne pripreme nastavnika.
"Djeci se prikazuju video-materijali o tome šta da ponesu, kako da se kreću u koloni, gdje je mjesto okupljanja i šta da rade. Od njih se traži da budu disciplinovani, pažljivi i fokusirani na aktivnosti te okretni i brzi u svojim akcijama. Potrebne su temeljitije pripreme i za nastavnike", kaže Velinova.
Velinova je pripremala scenarije i uputstva za evakuaciju i postupanje u opasnim situacijama.
"Treba napustiti jednostavnost i 'klišeizirane' scenarije. Zazvoniće školsko zvono, evakuisaćemo se, okupićemo se u školskom dvorištu i vježba je gotova. Scenariji treba da budu što realniji i da se prave gradacije, svaka sljedeća vježba treba da se bazira na složenijim opasnostima i situacijama. Čak i, prema procjeni ugroženosti, zašto ne bi bila isprobana i evakuacija kroz prozor", ističe Velinova.
Ministrica prosvjete Vesna Janeva rekla je da je dogovoreno da se pojača dio edukacije učenika o postupanju u kriznim situacijama.
"Počinjemo da radimo na tome, iako je Crveni krst već to radio, da edukujemo mlade ljude o pružanju prve pomoći, ali ne samo u kriznim situacijama, kao što su požar, zemljotres... Sada ćemo to proširiti i napraviti baš kako treba. Imamo ponudu ambasade Njemačke da nam pomogne u tome i naravno da ćemo je prihvatiti", rekla je Janeva.
Dodala je da je prvobitno planirano da se obučavaju nastavnici, a potom da oni prenesu znanje na učenike, kao i da će proces trajati sve dok ne bude završen na području cijele države.
Koliko često izvoditi vježbe evakuacije?
Važno je da se vježbe izvode u svim institucijama i preduzećima na svim nivoima i po različitim scenarijima, kaže stručnjakinja za zaštitu od požara Velinova.
"U školama posebno, prije svega, zbog velike koncentracije i masovnosti po metru kvadratnom, a u vrtićima i češće. Ako bi zakonodavac za ustanove predvidio vježbu svake godine ili dvije u zavisnosti od djelatnosti, u školama bi to bilo potrebno na početku svakog polugodišta, a u vrtićima bi se scenariji trebali primjenjivati u vidu igre svaki drugi, treći mjesec", napominje Velinova.
Ona podsjeća da je karakteristika ljudskog uma da u kritičnim situacijama, pod stresom i pod jakim adrenalinskim pritiskom, instinktivno odabere put koji je prošao tokom vježbi.
Cilj je da se u opasnim i životno opasnim situacijama reaguje brzo, a najbrže je kada je odgovor instinktivan, ali ispravan.