"Sjeverna Makedonija nije protiv mira u Palestini, ali neki elementi sadržani u rezoluciji Ujedinjenih nacija su suprotni našim nacionalnim interesima."
Ovako je 13. juna objasnio ministar spoljnih poslova Timčo Mucunski zašto je država bila "uzdržana" na glasanju o rezoluciji koja je 12. juna usvojena na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija, a kojom se traži prekid vatre u Gazi.
Jedan od elemenata koji, kako je rekao, nisu u skladu sa spoljnom politikom Sjeverne Makedonije jeste to što u rezoluciji postoje dijelovi koji su, prema njegovim riječima, u suprotnosti s osnovnim principima međunarodnog prava, kao i to što nije "jasno definisano šta je Hamas", palestinska organizacija koju su Sjedinjene Države i Evropska unija proglasili terorističkom.
"Za mene nema dileme da je Hamas teroristička organizacija koja je izvršila ubistva na teritoriji Izraela, ali kada nema jasne definicije o djelovanjima Hamasa, o tome šta je Hamas radio, ne možemo stati iza takve rezolucije", izjavio je Mucunski.
Šef diplomatije je pred novinarima poručio da "nema dileme da država želi mir" i naglasio da, kao mala država, daju doprinos koliko mogu.
"Dajemo doprinos koliko možemo kao mala država – za mir između Ukrajine i Rusije, žalimo zbog razvoja situacije na Bliskom istoku, želimo mir između Izraela i Palestine", rekao je Mucunski.
Ministar je svoje stavove iznio na zajedničkoj konferenciji za novinare sa šefom mađarske diplomatije Peterom Szijjartom, koji je u zvaničnoj posjeti Sjevernoj Makedoniji.
Sijarto, koji dolazi iz redova Fidesa – partije premijera Viktora Orbana, bliske vladajućoj VMRO-DPMNE, u Skoplju je 13. juna potpisao dva dokumenta sa svojim makedonskim kolegom – Sporazum o strateškom partnerstvu između vlada dvije zemlje, kao i memorandum o nastavku programa stipendiranja 20 studenata iz Sjeverne Makedonije za studije u Mađarskoj.
Sijarto: Mađarska je 'za' Zapadni Balkan u EU, a 'protiv' ulaska Ukrajine
Iz Skoplja je Peter Szijjarto uputio oštre kritike na račun Evropske unije i zapadnih zemalja zbog sporog procesa integracije Zapadnog Balkana u EU.
"U Mađarskoj smatramo neprihvatljivim to što dok Brisel želi ekstremno brzo da primi Ukrajinu u EU, istovremeno se mnogo razvijenije i spremnije države sa Zapadnog Balkana sputavaju na svom putu ka članstvu", rekao je Szijjarto.
On je optužio predstavnike zapadnih država da"zavaravaju" javnost kada govore da su za integraciju balkanskih država i rekao da Bugarska nije jedina prepreka za Sjevernu Makedoniju.
"Nemojte se ljutiti, ali situacija je mnogo teža. U ovom trenutku, članice EU koje podržavaju proširenje prema Zapadnom Balkanu su u manjini. Ne treba da se zavaravamo – većina kada dođe ovdje, govori javno lijepe riječi o tome koliko podržavaju članstvo, ali kada ostanemo sami, nas 27 članica, tada većina odmah počinje da govori zašto Zapadni Balkan ne bi mogao da postane član", rekao je šef diplomatije Mađarske.
Mucunski: Želimo sastanke i komunikaciju s Bugarskom
Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU od 2005. godine.
Nakon rješavanja gotovo 30-ogodišnjeg spora oko imena sa Grčkom 2017. godine, zvanična Atina je povukla veto na evroatlantski put zemlje. Država je promijenila ustavno ime dodavši pridjev "Sjeverna" i postala članica NATO-a 2020. godine, ali je iste godine Bugarska stavila veto na početak pregovora sa EU.
Nakon toga, 2022. godine postignut je dogovor usvajanjem tzv. francuskog prijedloga, prema kojem Skoplje može nastaviti s evrointegracijama nakon što u preambulu Ustava unese i bugarska zajednica.
Trenutno je dijalog između dvije zemlje u zastoju.
Na pitanje da li Bugarska uopšte želi sastanak, 13. juna je odgovorio i ministar Mucunski, koji je prije dva dana imao telefonski razgovor sa bugarskim ministrom spoljnih poslova Georgom Georgievskim.
"Ja mogu da kažem šta mi radimo – mi želimo sastanke i komunikaciju jer smatramo da je normalno da susjedi komuniciraju, uvijek ćemo nalaziti načine za komunikaciju. Ali istovremeno nećemo odstupiti od postavljenih principijelnih stavova, i to sam prenio svom kolegi", rekao je Mucunski, još jednom ponovivši stav Vlade da "nema odustajanja od identiteta".
Kada je riječ o dijalogu i susretima između dvije države, iako su postojala očekivanja da će doći do susreta predsjednice Gordane Siljanovske Davkove i bugarskog predsjednika Rumena Radeva na marginama NATO samita u Hagu 24. i 25. juna, do tog susreta ipak neće doći.
Bugarska je odlučila da umjesto predsjednika pošalje premijera Rosena Željaskova.
Premijer Sjeverne Makedonije Hristijan Mickoski poručio je da, ukoliko postoji inicijativa za sastanak predsjednice s Željaskovim, ona treba da bude prihvaćena.