U srcu kvarta Debar Maalo u Skoplju, na uglu gdje se ukrštaju ulice "Orce Nikolov" i "Miroslav Krleža", od kraja prošle godine nalazi se mural kompozitora i dirigenta Aleksandra Džambazova, koji su oslikali umjetnici Dragan Kitanovski-Draš i Marjan Dimić-Mačka.

Njegov sin Igor Džambazov kaže o umjetničkom izazovu za koji je njega i njegovo kolegu angažirala Opština Centar: "Moj otac je pričao viceve do kraja, prije nego što je umro, i znao je da se šali, a ja ne bih želio da je običan portret, već više kao karikatura.

Godinu prije, 2022, ova opština je angažovala umjetnika i tattoo majstora Blaža Atanaskova-Nejmlesa, da oslika mural dramaturga i pisca Gorana Stefanovskog povodom njegovog 70. rođendana. Mural se nalazi na fasadi Osnovne škole "Kole Nedelkovski" u Skoplju.

Na skopskom zidu, trag je ostavio i David Stoilkovski iz Kumanova. Njegov je mural makedonskog pjesnika i pisca Blaža Koneskog, naslikan na Kinoteci Makedonije, gdje se nalazi i odlomak iz pjesme "Tišina".

U rodnom Kumanovu, pak, Stoilkovski je, u okviru udruženja "Forma Kumanovo", oslikao jedan od najvećih murala u gradu, sa likom revolucionara Goce Delčeva, na zgradi gimnazije koja nosi njegovo ime.

Kada se dogodio istorijski plasman makedonske fudbalske reprezentacije na Evropsko prvenstvo 2020. godine, "Forma Kumanovo" je oslikala mural golmana Stoleta Dimitrievskog.

"Učinili su nešto za naš narod, za Makedoniju. I mislim da na stranu od neke svakodnevne politike i gluposti, neke bitne stvari zaslužuju da se ovjekovječene na takav način", kaže mladi umjetnik Stoilkovski.

Dobro je da se makne sa kulturnim dešavanjima iz glavnog grada, kaže ilustrator Emilija Miševa. Ona je rodnim Bogdancima nacrtala mural sa likovima glumaca Đorđa Kolozova i Vanča Petruševskog.

"Bila mi je velika čast da ostavim jednan takav spomen za velikane u gradu odakle su potekli i odakle sam ja. Treba da se razigraju gradovi i super je da se aktiviraju umjetnici koji su profesionalni, ali i neprofesionalni, ali talentovani ljudi i da se oda poštovanje", rekla je Miševa.

"Bravo dečko, uljepšao si nam grad - ovakve je komentare slušao umjetnik Nenad Tonkin dok je slikao mural pjevačice izvornih pjesama Vanje Lazarove u centru Kratova, blizu sela Stracin, gdje je ona rođena.

“Bilo je toliko dobrih reakcija građana. Čak su me častili kafom, govoreći da sam im uljepšao grad. Zato što je taj zid izgledao jako loše, a centar grada, bukvalno kao da sam postao heroj ili jedan počasni građanin Kratova, a ja s tim gradom nemam nikakve veze. Momenat je bio mnogo simpatičan", prisjeća se Tonkin.

Umjetnik Goran Ristovski crtao je braću Miladinovce i pisca Vladu Malevskog u Strugi, a pisca Grigora Prličeva u Ohridu. Njegov je i mural posvećen književniku Petru M. Andreevskom, koji je rođen u selu Sloeštica kod grada Demir Hisar. Mural je nazvan "Lice riječi", a naslikan je na sjevernoj strani Doma kulture "Ilinden" u Demir Hisaru 2022. godine.

"Vidim murale kao novu vrstu spomenika koji odaju počast nekoj ličnosti. Baš me raduje što posljednjih godina kod nas dolazi taj trend, znači nismo nešto mnogo-mnogo zakasnili po tom pitanju", naglasio je Ristovski..

Ima ko da crta, ali neko treba i da pomogne

Svi umjetnici s kojima je razgovarao Radio Slobodna Evropa (RSE) slažu se da su murali kao umjetnički izraz lijep način odavanja počasti istaknutim makedonskim građanima.

No podsjećaju da su za nastavak ovog trenda, osim umjetničkog poriva, potrebni slobodni zidovi, dozvole za crtanje, dodatna oprema ako je riječ o većem formatu te novac za materijale.

Dio od ovih murala istaknutih ličnosti nacrtani su u sklopu projekata Vlade, neki na inicijativu i sa podrškom opština.

"Nije to samo tako jednostavno, postoje procedure. Postoje mogućnosti u ovo današnje vrijeme, ali zaista koštaju. Nadam se većoj podršci opština, države, da ima često projekata ili javnih poziva da se poveća ovaj tip umjetničkog prikazivanja. Jer umjetnost postaje puno dostupnija kada je u javnom prostoru, a ne samo u galerijama ili institucijama", kaže Ristovski.

Teško je sa finansijske i logističke strane, a umjetnički poriv je tu i svako ko želi raditi, napraviće to lako, potvrđuje Tonkin.

"To su toliko teška logistička pitanja koja bi trebalo neka opština ili neka veća institucija da povede, da ih plati vjerovatno, da na kraju ostane neki lijep pečat kao mural koji će krasiti okolinu. I ne samo to, nego odati poštovanje glumcima koji su ostavili veliki trag, to je cijela poenta", dodaje umjetnik.

Dobro je odati počast istaknutima, ali nekad je dovoljno i samo da ima nekakav crtež, možda i fiktivnog lika, kako bi se istakla poruka, smatra Draš. Prema njegovim riječima, dijelovi glavnoga grada izgledaju kao da se živi u postapokaliptičnom Skoplju, a to se može promijeniti ako umjesto sivih budu šareni zidovi.

"Trebalo da, na opštinskom nivou ili na nivou grada Skoplja da ima saradnja s umjetnicima. Svakako se dešavaju sredstva, bilo od privatnih firmi, da li iz nekih fondova Evropske unije, pa da ne napravimo Skoplje ljepšim za nas da bude?", kaže Draš.

Ovaj umjetnik ocjenjuje da su ostale balkanske zemlje puno ispred Sjeverne Makedonije, pa navodi kako, na primjer, i Beograd i Sofija imaju vrlo aktivnu scenu murala i grafita.