U Hrvatskoj su ove godine otkrivene tri pošiljke povrća uvezenog iz Sjeverne Makedonije s opasnim pesticidima, a prošle godine jedna. Državni inspektorat za RSE potvrđuje da se zalihe pesticida hloropirfosa, koji je u EU zabranjen od 2020. godine, i dalje koriste u poljoprivredi. Agencija za hranu i veterinarstvo tvrdi da je domaće povrće sigurno.
Iako se voće i povrće prodaje na gotovo svakoj tržnici, građani s kojima smo razgovarali ipak radije kupuju na lokalnim tržnicama. Razlog tome, objašnjavaju, leži u činjenici da više vjeruju domaćim proizvođačima.
"Suprug i ja kupujemo na ovoj pijaci više od 10 godina, nikada nije bilo problema. Paradajz, paprika, luk, svi proizvodi su uvijek svježi", rekla je za RSE Ljuba Mileva, koju smo sreli u kupovini na pijaci u skopskom naselju Čento.
U neposrednoj blizini tržnice nalazi se nekoliko poznatih većih tržnica, ali tržnica je, kaže Mileva, za nju uvijek prvi izbor.
"Ne kažem da tamo nije dobro, ali ovi ljudi direktno iz vrta prodaju proizvode, a na tržnicama je sve iz uvoza. Proizvodi nisu uvijek svježi, a i poprskani su hemikalijama pa samo ljepše izgledaju, dok je ovdje, na tržnici, sve prirodno", dodaje Mileva.
No, kao i na ovoj tržnici, i na ostalim tržnicama širom Skoplja i cijele zemlje prodaje se i povrće i voće uvezeno iz drugih država.
Međutim, uprkos tome, proizvođači s kojima smo razgovarali na tržnici kažu da im građani više vjeruju.
"Sadimo krompir, krastavce, kupus, mrkvu, svega imamo ovdje. Ljudi znaju da je čisto jer mi održavamo vrtove, obrađujemo zemlju na prirodan način i od toga se hranimo, do sada je sve bilo u redu", rekla je za RSE proizvođačica koja prodaje na tržnici u Čenti. Pojašnjava da ona i njen suprug imaju nekoliko polja u skopskom selu Raštak i ovom se djelatnošću bave već decenijama.
Koliko su ovi poljoprivredni proizvodi sigurni pitanje je koje se uvijek postavlja kada se otkrije povrće i voće proizvedeno u Sjevernoj Makedoniji koje sadrži pesticide ili druge štetne tvari. A to se otkriva kada ti proizvodi, jer podliježu pojačanim kontrolama, ne prijeđu uvijek granicu i ne stignu do tržišta na željenom odredištu.
Sumnjiva pošiljka povrća uništena na hrvatskoj granici
Prema posljednjim podacima sistema za brzo upozoravanje za hranu i stočnu hranu Evropske unije (RASFF), iz Sjeverne Makedonije u Hrvatskoj su prošle godine i početkom ove godine bile otkrivene ukupno četiri pošiljke povrća koje sadrži veliku dozu štetnih pesticida.
Zbog toga pošiljke nisu prošle kontrolu na hrvatskoj granici, a na stranicama RASFF-a stoji da su označene kao "potencijalno rizične" za zdravlje građana.
Posljednji ovakav slučaj je evidentiran 19. februara 2024. godine.
Radi se o miješanoj salati koja je sadržavala hlorpirifos, pesticid opasan po zdravlje, koji prema posljednjim istraživanjima, objavljenim na stranicama sistema RASFF, ako se konzumira, kod djece može da doprinese poremećaju u razvoju mozga, ali i pojačanoj hiperaktivnosti.
Količina hlorpirifosa koja je otkrivena u spornoj pošiljci bila je 0,055 miligrama u jednom kilogramu, a dozvoljena količina tog pesticida u određenom proizvodu prema evropskim standardima je nula. Slučaj potvrđuju i makedonske vlasti.
"Prije izvjesnog vremena pojavila se informacija iz RASFF sistema da su u jednoj pošiljci iz naše zemlje otkriveni ostaci hlorpirifosa, pesticida koji nije dozvoljen ni kod nas ni u EU. Zbog toga je pošiljka otkazana odmah na granici", rekao je za RSE direktor Agencije za hranu i veterinarstvo (AHV) Nikolče Babovski.
O tome kako se desilo da je taj pesticid ostao u finalnom proizvodu, Babovski kaže da tu vrstu kontrole provodi državni poljoprivredni inspektorat.
Državni inspektorat: Zalihe opasnog pesticida još se koriste
Prema Državnom poljoprivrednom inspektoratu (DIC), glavni problem što su određeni pesticidi još uvijek registrovani u domaćim proizvodima koji se izvoze je što makedonsko zakonodavstvo još nije u cjelosti usklađeno s evropskim.
Najsporniji pesticid, hlorpirifos, zabranjen je u EU od aprila 2020. godine, no u Sjevernoj Makedoniji, prema podacima Inspektorata, još traje prelazni period za trošenje njegovih zaliha, iako je prema evropskim zakonima taj period prošao.
"Po dobijanju informacije o zabrani upotrebe hlorpirifosa u EU saglasno nacionalnom zakonodavstvu, daje se prelazni period za potrošnju zaliha tih pesticida u trajanju od 18 mjeseci (12 mjeseci za prodaju i 6 mjeseci za korištenje) za one količine koje se već nalaze u našoj državi. Procedura njihovog uništavanja predstavlja veliki problem kako za našu, tako i za druge zemlje", kažu u DIC-u.
S obzirom na to da je ovaj prelazni period od ukupno 18 mjeseci odavno prošao, iz Državnog inspektorata dodaju da će inspektori u narednom periodu provoditi pojačane kontrole na terenu i provjeravati koriste li se i dalje hlorpirifos , ali i drugi štetni pesticidi.
"Za ovu godinu planirano je uzimanje 203 uzorka nekoliko primarnih poljoprivrednih proizvoda. Uzorci se redovito uzimaju i dostavljaju u ovlaštene laboratorije. Takođe, provode se redovni i vanredni nadzori državnih fitosanitarnih inspektora kod proizvođača u odnosu na pravilnu upotrebu pesticida. Sve navedene aktivnosti provode se u smjeru sprečavanja pojave nesigurne hrane, kako na domaćem tržištu, tako i u pošiljkama namijenjenim izvozu", dodaju iz poljoprivrednog inspektorata.
Povrće s pesticidima uništeno na granici
Pored ovog slučaja, RAFFS sistem navodi da u 2024. još dvije pošiljke povrća iz Sjeverne Makedonije namijenjene Hrvatskoj nisu prešle tamošnju granicu.
Radi se o jednoj pošiljci svježe mrkve, koja je iz zemlje bila otpremljena u Hrvatsku 15. februara ove godine, a u sebi je sadržavala ostatke pesticida hlopirifos-etila u količini od 0,0049 miligrama u jednom kilogramu.
No, za ovu pošiljku ostaje nepoznato šta se desilo s kontaminiranom svježom mrkvom, jer te informacije nema na stranicama RASFF-a, iako Babovski tvrdi da se neispravni proizvodi ne vraćaju u zemlju.
Ove godine je evidentiran i treći takav slučaj, 22. januara, kada je takođe na hrvatskoj granici presretnuta i uništena pošiljka miješane salate (voće i povrće) koja je sadržavala i ostatke pesticida hlorpirifos-etil.
Količina pesticida otkrivenih u ovoj pošiljci iznosila je 0,068 miligrama u jednom kilogramu, a niti u jednoj pošiljci nije navedeno kolika je njihova ukupna količina, odnosno koliko je kilograma povrća bilo namijenjeno hrvatskom tržištu.
Pored ova tri slučaja, u prva tri mjeseca ove godine RASFF sistem navodi da je Hrvatska dosad vratila još jednu pošiljku povrća iz Sjeverne Makedonije koja je sadržavala nedozvoljene pesticide.
Radi se o pošiljci paprika koju su u septembru 2023. godine carinici na hrvatskoj granici evidentirali kao "opasnu" i nije dobila zeleno svjetlo za ulazak u ovu zemlju.
Podaci RASFF-a pokazuju da su takve sporne pošiljke robe iz Sjeverne Makedonije otkrivene i uništene samo na hrvatskoj granici, ne i u drugim državama.
Babovski: Hrana u Sjevernoj Makedoniji je bezbjedna za konzumiranje
Ovakvi slučajevi izvoza hrane iz zemlje u kojoj su pronađeni pesticidi ili ostaci pesticida zaista su vrlo rijetki, a slobodno možemo reći da se u Sjevernoj Makedoniji konzumira sigurna hrana, građani mogu biti mirni, uvjerava direktor Agencije za hranu i veterinarstvo.
Babovski objašnjava da je tokom prošle godine obavljeno više od 57.000 inspekcijskih nadzora, kao i da su, kad god je bila potrebna intervencija, proizvodi na vrijeme uklonjeni sa polica.
Lani uništeno više od 180 kilograma hrane
Prema podacima Agencije za hranu i veterinarstvo, tokom ove godine izvršeno je 4.808 inspekcijskih nadzora, od čega 2.474 redovnih, 306 kontrolnih i 2.028 vanrednih. Kontrolisano je i 3.269 pošiljki uvezene hrane neživotinjskog porijekla.
Do marta ove godine izrečeno je ukupno 369 inspekcijskih mjera, od čega tri prekršajne prijave, 312 rješenja, 27 edukacija i isto toliko poziva za nagodbu s prekršajnim platnim nalogom.
Provedene su 1.094 kontrole za uvezene pošiljke i 322 za pošiljke u tranzitu.
Prošle godine u Sjevernoj Makedoniji uništen je ukupno 186.051 kilogram hrane.
Kao nebezbjedni proizvodi sa domaćeg tržišta tokom prošle godine, prema registru Agencije za hranu i veterinarstvo, bili su povučeni hrenovke, sokovi za djecu, suhe smokve, sladoledi, đumbir u prahu, maslac, mineralna voda s dodacima i dodaci za pekarsku industriju.
Prošle godine uništeno je ukupno 147.415 kilograma hrane koja je ocijenjena nebezbjednom, a uništene su i tri uvezene pošiljke proizvoda neživotinjskog porijekla ukupne količine 38.636 kilograma.
Ovo znači da je prošle godine u Sjevernoj Makedoniji uništen je ukupno 186.051 kilogram hrane.
Također prošle godine zabranjeno je 14 pošiljki hrane životinjskog podrijekla, ukupne količine 216.979 kilograma.
Hranu sa pesticidima pokušale izvesti i druge zemlje regiona
Zbog prekoračenja praga dozvoljene količine opasnog pesticida, Holandija je nedavno s tržišta povukla smrznute višnje srpskog porijekla, objavio je sistem RASFF.
Radi se o pesticidu dimeotoatu, a u uzorku testiranom 6. marta ove godine utvrđeni su ostaci ovog pesticida u količini od 0,044 miligrama u jednom kilogramu, dok je dozvoljena količina ovog pesticida 0,01 miligrama.
Rizik po zdravlje potrošača za ovu količinu ovog pesticida definisan je kao "ozbiljan", pa su smrznute višnje odmah povučene s tržišta i uništene.
Osim Srbije, Turska je prošle i ove godine u 11 navrata pokušala u Hrvatsku izvesti razne vrste voća i povrća prepune opasnih pesticida, ali je roba uništena na samoj granici.
Prema podacima RASFF-a, na hrvatskoj granici otkrivene su dvije sporne pošiljke paradajza i mladog luka iz Albanije.
U većini slučajeva te su pošiljke uključivale pesticid hlorpirifos - koji je EU zabranila 2020. zbog njegovog genotoksičnog potencijala i razvojne neurotoksičnosti kod sisavaca.
Facebook Forum