Nedostaje novca za uklanjanje toksičnog otpada bivše makedonske fabrike OHIS

"U roku od godinu dana, lindan bi trebao biti očišćen sa male deponije u OHIS-u."

Ovo su bile najave Vlade Sjeverne Makedonije u julu 2021. godine, kada je počela priprema terena oko OHIS-a – nekadašnje fabrike i bivšeg hemijskog giganta – za uklanjanje toksičnog otpada.

Poslije više od tri godine, ne samo da mala deponija nije očišćena, ne zna ni kada će proces biti završen.

Do sada su očišćene četiri parcele, a bit će i peta, možda i šesta, navodi Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja.

Taj proces će zavisiti od količine iskopane zemlje, odnosno otpada, kao i koliko će novca biti u tzv. Multipartnerskom fondu kojim upravlja Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).

Povrh svega, novca već sada nedostaje.

"Za završetak čišćenja male deponije potrebno je još oko sedam miliona eura, koji trenutno nedostaju u Multipartnerskom fondu za životnu sredinu. U tu svrhu bit će potrebno mobilizirati sredstva iz vlastitih, ali i iz novih izvora finansiranja", ističe ministarstvo.

Kako je dodalo ministarstvo, očekuje se da će prema sporazumu koji je UNOPS potpisao sa makedonskom Vladom obezbijediti dodatna sredstva iz drugih izvora finansiranja, jer je jedan od njihovih zadataka i mobilizacija sredstava.

Nedostajućih sedam miliona eura je blizu onoga što se očekivalo da će biti potrebno za potpuno čišćenje male deponije.

"Procijenjena vrijednost kompletnog čišćenja i uništavanja lindana i njegovih izomera sa male deponije u OHIS-u je oko osam miliona eura", navodi se u informaciji makedonske Vlade od 13. jula 2021., kada su počele pripreme terena.

A šta je to što je gotovo udvostručilo iznos za čišćenje, iz ministarstva ne navode.

Skladištenje lindana u krugu bivše fabrike učinilo je OHIS "tempiranom bombom" za Skoplje.

Prema ranijim podacima Organizacije Ujedinjenih nacija za industrijski razvoj (UNIDO), 470.000 stanovnika glavnog grada je potencijalno svakodnevno izloženo lindanu, s mogućim kancerogenim efektima na njihovo zdravlje, poput raka jetre ili bubrega, ali i bolesti imunog sistema.

Velika deponija i Pelenica na čekanju

A mala deponija, na kojoj se procjenjuje da ima oko 13.000 tona lindana, samo je manji dio posla.

Tu je i velika deponija, koja bi mogla da sadrži 50.000 tona lindana. I u lokalitetu Pelenica u skopskom prigradskom naselju Dračevo, gdje je takođe prisutan lindan, istraživanja pokazuju da tinja 40.000 tona kontaminirane zemlje.

Ali šta se tu može uraditi – i dalje nema odluke.

Prvo će se sačekati da se mala deponija očisti.

"Budući da su i dalje završene aktivnosti na čišćenju male deponije, još nije donesena odluka o drugim aktivnostima, među kojima je i čišćenje područja Pelenica", navelo je ministarstvo.

Prema navodima ministarstva, za čišćenje tog terena, prema rezultatima istraživanja, ponuđene su tri opcije sa različitim finansijskim primjenama.

"Međutim, o daljim aktivnostima će se razmišljati nakon što se završi čišćenje male deponije, jer će za sve njih svakako biti potrebna velika finansijska sredstva", kazali su iz ministarstva.

Ministar životne sredine i ekologije Izet Majiti, koji je i prvi potpredsjednik Vlade izabrane prije kraja juna, za Radio Slobodna Evropa je rekao da bi volio da takva situacija bude i tokom njegovog četvorogodišnjeg mandata.

"Radimo intenzivno i želimo to, ne samo za OHIS nego i druge crne tačke koje su rizične", rekao je Majiti.

Prema podacima, sa male deponije četiri parcele iskopano je i spakovano oko 2.000 tona otpada lindana i 500 tona kontaminiranog tla.

Procjene bivšeg direktora Državne inspekcije za životnu sredinu Sretena Stojkovskog bile su da će za čišćenje velike deponije u OHIS-u "trebati negdje oko 60 miliona eura, a isto toliko i za Pelenicu".

Na Pelenici, koja se često koristila kao izletište koje posjećuju djeca, mjesto kontaminiranog tla od prije tri godine ograđeno je kako bi se spriječio pristup ljudima.

Kako se uklanja lindan?

Lindan na maloj deponiji bio je uskladišten u pet bazena dok je OHIS radio.

Prema objašnjenju osoba uključenih u proces, riječ je o bazenima od oko 30 metara, širine četiri metra i visine oko tri metra.

Prije otprilike tri godine za izvođača radova na čišćenju male deponije izabrana je grčka kompanija Polieco.

"Zagađena zemlja se utovaruje u posebne kontejnere koji se tu čuvaju, a lindan se preko punilice utovaruje u palete sa po četiri bačve – jedna paleta iznosi oko tonu. One se obilježavaju, mjere, snimaju, a zatim se palete buradi utovaruju u kontejnere i iznose iz zemlje", kaže za RSE biolog Trajče Manev, inače predstavnik jedne holandske konsultantske firme koja je uključena u projekat.

Izvoz lindana i kontaminiranog tla vrši se u Francusku i Njemačku, za spaljivanje ili preradu tla.

Kada je riječ o velikoj deponiji, kako ističe Manev, za sada se ništa ne može reći o procesu jer će se vjerovatno čistiti drugačijom metodologijom.

Kontaminirana hrana i na stolovima

Manev podsjeća da je prije početka procesa izvršene i procjene uticaja na životnu sredinu, pa je Polieko na nekoliko njih postavio instrumente za praćenje koncentracije heksaklorcikloheksana (HCH), kao i za praćenje "negativnog pritiska" - mala deponija je pokrivena šatorom kako bi se spriječila kontaminacija vanjskog vazduha.

I dosadašnja istraživanja govore o kontaminaciji koju je do sada izazivao lindan.

U pomenutom dokumentu UNIDO, u kojem se navodi da je 470.000 stanovnika Skoplja izloženo lindanu, ističe se da stanovnici koji žive u blizini deponija koriste podzemne vode za navodnjavanje bašta i polja.

"Do kontakta sa podzemnom vodom i zemljom dolazi tokom obavljanja baštenskih radova, a osim toga, domaće povrće je dio ishrane stanovnika", navodi se u dokumentu UNIDO.

Osim toga, prašina i sitne čestice, kako pokazuju istraživanja, takođe su se prenosile vjetrom.

čitajte

Divlje deponije gore i zagađuju u Severnoj Makedoniji dok se čekaju centri za otpad

OHIS nije jedina problematična tačka

Iako se smatra najopasnijim, OHIS nije jedina deponija koja se smatra problematičnom u Sjevernoj Makedoniji.

Vlada, s druge strane, najavljuje novu strategiju postupanja sa njima.

"Nažalost, nije samo problem sa lindanom u OHIS-u. Tako je i sa Jugohromom [fabrika, zatvorena 2016.] sa otpadom koji je štetan i rizičan. Tako je i sa Vaksince-Lojane [mjesta], kao i sa Velesom. Radimo na široj strategiji da se spasimo od ovog štetnog otpada", kazao je za RSE ministar životne sredine, Izet Majiti.

U Velesu je deponija šljake "naslijeđe" nekadašnje topionice u gradu.

S druge strane, iz rudnika kod Lojana, stanovnici ovog i obližnjih mjesta, poput Vaksinca, suočavaju se s odlagalištem arseničnog otpada.

Tu je i deponija fabrike Jugohrom u Tetovu, čiji otpad sadrži heksavalentni hrom. Smatra se da se tamo nalazi oko dva miliona tona industrijskog otpada koji je u kontaktu sa podzemnim vodama, a koji može ugroziti lokalni izvor, odakle Skoplju dolazi skoro 90 posto vode za piće.