Glavobolje makedonskim vatrogascima zadaje vatrena stihija, duga između 10 i 20 kilometara, koja pustoši šumu na planini Serta.
Već deset dana vatrogasci, vojnici i dobrovoljci iz okolnih opština gase požar i ne uspijevaju ga staviti pod kontrolu.
Desetodnevni požar na ovoj planini je jedan od sedam aktivnih koji nisu lokalizovani.
Direktor Centra za upravljanje kriznim situacijama Stojanče Angelov kaže da je od ukupno 29, ugašeno 15 manjih požara, dok je sedam stavljeno pod kontrolu.
Međutim, i dalje je aktivno sedam, koji "gutaju" borovu šumu i nisko rastinje.
Požar koji je izbio iza vojnog strelišta Penuš kod grada Štipa, ogranak velikog požara na Serti, u ponedjeljak se kreće prema rijeci Bregalnici.
Iz Centra za krizni menadžment ističu da nastoje zaustaviti požar na tampon zoni, koja se proteže oko poligona Krivolak sa strane Štipa.
Na terenu su vatrogasci iz Štipa i Negotina uz podršku vojnika i dobrovoljaca iz okolnih opština.
Volonteri i lovci su kasno u nedjelju uspjeli da obuzdaju vatru u blizini vojnog poligona Krivolak, rekao je Angelov.
Međutim, izazov u gašenju požara je i veći zbog nedostatka opreme i novca za normalan rad vatrogasnih jedinica.
Država izdvaja samo jednu petinu plata za vatrogasce
Uz ograničenu logistiku i kapacitete kojima raspolaže Teritorijalna vatrogasna jedinica Štip, preduzimaju se akcije na terenu duž linije požara kako bi se umanjile posljedice, kaže načelnik opštine Štip, Ivan Jordanov.
Situacija u vatrogasnoj službi u Štipu je daleko od idealne, jer je u pitanju dugogodišnji problem.
Razlog za to je, prema riječima Jordanova, nedovoljno novca koji dobijaju iz državne kase u vidu subvencija.
"U Štipu imamo 33 vatrogasca koji su nadležni za teritoriju opština Štip i Karbinci, ali bi subvencije za plate, koje mi kao lokalna samouprava primamo iz centralnog budžeta na osnovu Zakonu o vatrogastvu, trebale da budu za 33 zaposlena. Nažalost, primamo plate samo za šest zaposlenih, a preostalih 27 zaposlenih se finansira iz budžeta opštine Štip, odnosno više od 2,5 miliona denara izdvaja se sa ostalih računa opštine Štip samo za pokrivanje plata zaposleni u Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici Štip", kaže Jordanov.
On objašnjava da nedostaju zakonski kriterijumi po kojima se grantovi isplaćuju iz centralne u lokalnu kasu, jer svaka opština dobija različit iznos novca.
"U zavisnosti od toga kako se ko snašao, lobirao, u takvom iznosu prima subvenciju. S obzirom na to da nam nedostaje novca za plate, nedostaje nam i za dodatne režijske troškove i normalna sredstva za nabavku vozila i opreme kojom ćemo lakše izlaziti na kraj sa požarima", dodaje Jordanov.
'Oprema iz doba komunizma'
U protekle dvije godine "vozni park" vatrogasaca u Štipu je obnovljen sa dva nova vozila, jednim za šumske požare i jednim za nepristupačne terene.
Baza podataka Centra za civilne komunikacije od prije pet godina pokazuje da je ova vatrogasna jedinica (2019. godine) posjedovala svega sedam vozila, od kojih je najstarije napustilo fabriku 1972. godine, što znači da je ove godine napunilo 52 godine.
U gašenje požara u subotu se uključila i ekipa Javnog preduzeća Nacionalne šume, koja je sa 38 godina starim terenskim vozilom došla iz grada Demir Kapija na planinu Sertu.
Slika starih vatrogasnih vozila kako gaše požar je redovna pojava na tom području.
Predsjednik opštine Negotino Goran Stojanov kaže da je njihov "vozni park" za zaštitu od požara u očajnom stanju - imaju tri cisterne, džip koji prenosi 300 litara vode - oboje staro, a donirano.
Prije dvije godine kupili su jedno novo vozilo.
"Nedostaju nam i oprema i vozila za takvu situaciju. Dolaze dobrovoljci, treba im dati specijalnu opremu za gašenje, a i ona je iz doba komunizma", rekao je nedavno Stojanov.
(Ne)naučene lekcije
Požari na otvorenom u proteklih pet godina pričinili su štetu veću od 55 miliona eura, na osnovu statistike Centra za upravljanje kriznim situacijama.
Prema podacima Centra, od 2019. godine spaljeno je više od 600.000 kubnih metara kvalitetnog drveta.
Samo u požarima 2022. godine izgorjelo je desetine hiljada hektara šume, od čega više od 4.000 hektara samo u Berovu, Pehčevu i Delčevu.
Ukupna materijalna šteta od šumskih požara procjenjuje se na 38 miliona eura.
Ovi požari su ugašeni zahvaljujući pomoć drugih zemalja, među kojima Austrije, Slovenije, Rumunije, Srbije i Bugarske.
Dvije godine kasnije, zbog lošeg iskustva i elementarne nepogode koja je zadesila planinu Maleševo, vatrogasna jedinica u Berovu dobila je novo vozilo za gašenje šumskih požara i dodatnu ličnu opremu za vatrogasce.
Načelnik opštine Berovo Zvonko Pekevski kaže da su uz pomoć donacija društveno odgovornih kompanija i novca iz opštinske kase uspjeli bar malo obnoviti vozni park. Novo vozilo košta oko 350.000 eura.
"Kakva je prije bila slika požara na planini Maleševo, sada imamo poboljšanu i noviju opremu", kaže Pekevski.
Očekuje da će do kraja godine dobiti polovno vatrogasno vozilo od jednog dobrovoljnog udruženja iz Ukrajine, a do kraja sljedeće godine još jedno.
Pekevski ističe da stalno traži donacije kako bi se situacija sa vatrogasnim jedinicama dodatno popravila.
Sistem protivpožarne zaštite narušen
Međutim, problem sistemski nije riješen i zato je, kako kaže Pekevski, kod Zajednice jedinica lokalne samouprave više puta zatražio otvaranje rasprave o finansiranju i održavanju vatrogasnih jedinica.
"Moramo vidjeti da li prihode koji nam pripadaju po zakonu tretiramo u odgovarajućem iznosu, jer to je novac koji bi trebalo da isplaćuju same osiguravajuće kuće, sa njima treba da održavamo jedinice, dok je namjenska subvencija od državne kase isključivo za plate, a i nije dovoljna i ne pokriva sve obaveze koje proizilaze iz zakona o platama", kaže Pekevski.
On dodaje da opština Berovo iz svoje kase dodaje novac za isplatu plata vatrogascima, kako bi plate ovim radnicima bile u skladu sa zakonom.
Berovo se suočavalo i s dodatnim troškovima za izvršitelje nakon velikog broja sudskih presuda zbog neadekvatne isplate zarada vatrogascima.
Neophodno je novo sistemsko rješenje za suzbijanje šumskih požara, dodaje načelnik opštine Berovo.
Istog je mišljenja i gradonačelnik Štipa, koji zahtijeva izmjene zakona kako bi se utvrdili kriterijumi po kojima će opštine dobijati subvencije za ovaj sektor.
"Cijeli sistem koji je trebao raditi godinama unazad je nagrizan, nemamo odgovarajuće finansiranje teritorijalne vatrogasne jedinice, niti imamo funkcionalnu Upravu za zaštitu i spašavanje. Imamo nefunkcionalnu opremu koja se godinama nije obnavljala i koja je zastarela stojeći u magacinima za koju se danas pokazuje da nije upotrebljiva, imamo nefunkcionalne 'Makedonske šume' koje mesecima unazad nisu isplaćivale plate, nefunkcionalna vozila koja godinama unazad nisu servisirana i kada svi problemi izađu na površinu, očigledno je da nije slučajno to što se danas dešava", zaključuje Jordanov.
Državi je potrebna transformacija sistema za gašenje požara, tvrdi Angelov, koji zahtijeva centralizaciju sistema.
Ideja je spajanje Centra za upravljanje u kriznim situacijama (CMC) i Uprave za zaštitu i spasavanje (DZS) pod jedinstvenom komandom kako bi se poboljšala efikasnost i efektivnost.
"Da je centralna komanda, a kada imamo veliki požar, umjesto 15 ili 20 vatrogasaca koliko opština ih ima, jednom komandom može da se pošalje 60 vatrogasaca. Ovako rade vojska i policija. Mislim da ćemo kao mala zemlja tako bolje funkcionisati", rekao je nedavno Angelov.
Prema njegovim riječima, rješenje bi bilo u kombinovanoj metodi, odnosno da komanda izvršenja bude centralizovana, dok bi resursi i dalje bili u nadležnosti opština.
Facebook Forum