Makedonski premijer Hristijan Mickoski odlučio je pojačati svoje diplomatske aktivnosti u drugim svjetskim centrima, umjesto u Briselu, nakon što je odlučio čekati garancije od Evropske unije da neće biti novih zahtjeva od bugarske vlade kako bi napravio posljednji korak prema otvaranju klastera u pregovorima o pristupanju.
Iz sjedišta EU odgovor je isti – pregovori formalno počinju uključivanjem Bugara u preambulu Ustava.
Samo u prošloj sedmici Mickoski je dogovorio blisku saradnju s Mađarskom i Turskom i bio jedan od sponzora američkog nacrta rezolucije za okončanje rata u Ukrajini, u kojoj se Rusija ne pominje kao agresor.
Na sastanku u Budimpešti, s mađarskim predsjednikom Viktorom Orbanom, najavljena je nova zajednička ekonomska zona između Sjeverne Makedonije, Mađarske i Srbije.
"Ovo nije zamjena za integraciju (u EU), ali se može smatrati utješnom nagradom za izgradnju zajedničke regije sa Srbijom i Sjevernom Makedonijom", rekao je Orban na zajedničkoj pres-konferenciji.
Mickoski 28. februara s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom potpisao zajedničku političku deklaraciju za osnivanje Vijeća za saradnju na visokom nivou.
Erdogan je, pak, izjavio da su osim ekonomske saradnje s Mickoskim razgovarali i o globalnim pitanjima, kao što su vojni sukobi u Ukrajini i Gazi.
"Ovdje smo razmijenili određena mišljenja i za nas je ključno da se u Ukrajini i dalje vodi razgovor i da taj problem riješimo mirnim putem. Nadalje, o Palestini imamo zajedničko mišljenje da se formiraju dvije države", rekao je Erdogan.
Prethodno je 22. februara makedonska vlada bila kosponzor američkog nacrta rezolucije u UN-u o okončanju rata u Ukrajini. Makedonski predstavnici pri UN-u na glasanju su bili suzdržani i za evropsku i za američku rezoluciju.
Ovakvi diplomatski potezi Mickoskog postavljaju pitanja - mijenja li se makedonska vanjska politika, odnosno udaljava li se od puta eurointegracija, ili se pak približava strateškim partnerima koji nisu uvijek na istoj diplomatskoj liniji sa evropskom.
Između SAD-a i EU
Prema mišljenju bivšeg ambasadora u Washingtonu i univerzitetskog profesora Vaska Naumovskog, strateški cilj Sjeverne Makedonije su evropske integracije, ali zemlja u međuvremenu pokušava voditi autonomnu vanjsku politiku, jer formalno nije započela pregovore o članstvu u EU.
"Da je Makedonija započela pregovore o članstvu, tada bi sama EU mogla vršiti pritisak na Makedoniju da se uskladi s njenim stavovima, ali u ovoj situaciji teško je reći da li uopšte postoji jedinstven stav cijele Evropske unije o ključnim pitanjima, znajući da dobar dio članica EU nije dosljedan u svojim stavovima", kaže Naumovski.
On smatra da odnosi koje zemlja ima s EU treba da se nastave u okviru proširenja Unije, ali što se tiče vanjskopolitičkih pitanja, približavanje stavovima Sjedinjenih Država značilo bi da će država imati stav koji neće uvijek biti kompatibilan s većinom članica EU.
"Naš stav treba tražiti negdje između stavova SAD-a i EU", navodi Naumovski.
Česte posjete i sastanci Mickoskog s političarima iz Washingtona, Budimpešte i Istanbula, univerzitetski profesor za međunarodne odnose Nenad Marković vidi u okvirima suverenističke filozofije djelovanja.
Pregrupiranje kampusa
Suverenistički blok je određen, ponekad i neformalan, politički savez stranaka ili pojedinaca koji se fokusiraju na zaštitu i jačanje nacionalnog suvereniteta.
Marković primjećuje da u tom političkom bloku postoji određeni vid koordinacije ili dogovaranja za zajedničke naredne korake.
Za njega je to bilo očekivano, s obzirom na to da su vladajući VMRO-DPMNE i Mickoski to signalizirali još prije izbora.
"Veoma je jasno da je poruka naše Vlade da se ne računa previše na EU, da se ne računa previše na neki zajednički nastup, odnosno da će inicijative biti bilateralne ili multilateralne u već postojećem političkom bloku koji sam već spomenuo. Očigledno se pregrupiraju politički kampusi na globalnom nivou, i mi se priključujemo nekom sasvim drugačijem kampusu, na način koji je do sada prilično novi i neistražen. Vidjet ćemo kakvi će biti rezultati", kaže Marković.
Politički analitičar Blagojče Atanasovski smatra da premijer Mickoski i ministar za vanjske poslove Timčo Mucunski odstupaju od EU.
"To je definitivno impuls za novi kurs, odnosno napuštanje koncepta evropskih integracija", kaže Atanasovski.
Marković, s druge strane, smatra da povećane diplomatske aktivnosti u Washingtonu, Budimpešti i Istanbulu ne predstavljaju "okretanje leđa EU", već pokušaj pronalaženja balansa između dvije priče u vanjskoj politici.
"To što manje ili više uspješno rade (Aleksandar, predsjednik Srbije) Vučić, do određene mjere i (Viktor) Orban, uz to što Orban, malo radikalnije djeluje iznutra, malo drugačije. Srbija i Makedonija nisu u EU, pa ipak moraju imati malo više takta i više razuma za te stvari. Međutim, poruka je jasna - mi smatramo da dalje nije moguće ići pod ovim uvjetima, i to stavljamo na neku političku pauzu, pokušavajući da se priključimo nekoj drugoj priči. Kako će to EU doživjeti, ostaje da vidimo", kaže Marković.
Za Naumovskog, nova diplomatska strategija vlasti nije razlog za udaljavanje od evropskog puta, već nedovoljna posvećenost samih zemalja članica Unije procesu proširenja.
Nova normalnost
Za samo osam mjeseci, koliko je na funkciji, Mickoski je tri puta bio u posjeti Washingtonu, među kojima i na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Nakon učešća na Konferenciji konzervativne političke akcije (CPAC) u Washingtonu, Mickoski je poručio da "nova normalnost dolazi odatle" i da on želi biti prvi koji će zauzeti svoje mjesto.
"Moramo zauzeti teren i naći se u novoj normalnosti, to je moja kampanja. S druge strane, moramo reći i koje su naše frustracije i boli", izjavio je Mickoski na konferenciji u Washingtonu.
Prethodno je on u januaru prisustvovao je inauguraciji Donalda Trumpa, a bio i na početku njegovog mandata, predvodeći delegaciju koja je učestvovala na Samitu NATO-a.
U međuvremenu, tokom mandata makedonskog premijera, nakon pobjede na izborima u maju 2024., održane su dvije međuvladine konferencije s Mađarskom, takozvanim neposlušnim partnerom EU, zemljom od koje je Vlada Mickoskog uzela kredit od milijardu eura. Prva je održana u septembru u Ohridu, a druga 4. marta u Budimpešti.
Tokom pojačane diplomatije makedonskih vlasti, u fokusu je i ekonomska saradnja.
Prema podacima makedonskog Državnog zavoda za statistiku, makedonski izvoz u Mađarsku prošle godine je iznosio 308 miliona dolara, dok je uvoz mađarskih proizvoda u zemlju iznosio 232 miliona dolara.
Makedonski proizvodi koji su stigli na američko tržište prošle godine imali su ukupnu vrijednost od 118 miliona dolara, dok je uvoz američkih proizvoda na makedonsko tržište iznosio 196 miliona dolara.
Za razliku od ove dvije zemlje, trgovinska razmjena s Turskom i Sjevernom Makedonijom je zabilježila porast. Makedonski uvoz turskih proizvoda prošle godine je iznosio 816 miliona dolara, dok je izvoz bio 165 miliona dolara. Erdogan je izjavio da očekuje da će ove brojke ove godine biti udvostručene.
Najveći trgovinski partner Sjeverne Makedonije prošle godine je bila Njemačka. Ukupno 40 posto ukupnog izvoza makedonskih proizvoda završava na njemačkom tržištu. Tokom prošle godine ovaj izvoz je iznosio 3,3 milijarde dolara, dok je makedonski uvoz njemačkih proizvoda iznosio 1,3 milijarde dolara.
