Uvrede i govor mržnje na osnovu godina, izgleda, vjerske pripadnosti..., koji su rijetki kada su muški kandidati u pitanju, iz prve ruke osjećaju tri žene koje su odlučile da uđu u predsjedničku trku za izbore 24. aprila (prvi krug) i 8. maja (drugi krug).
Gordana Siljanovska-Davkova, Biljana Vankovska i Mersiha Smailović sa još desetoricom muškaraca nalaze se na listi onih koji potpisima građana traže podršku kako bi se našli na glasačkom listiću.
Svi kandidati da bi učestvovali na izborima treba da podnesu kandidaturu Državnoj izbornoj komisiji. Za to im trebaju potpisi 35 poslanika ili 10.000 potpisa građana. Rok za skupljanje potpisa je 8. mart.
Najčešće na društvenim mrežama, ali i na terenu među građanima, mjesta su na kojima se suočavaju s uvredama. No, kako same kažu, to ih ne čudi. Rodno zasnovani govor mržnje nije neočekivan ni za neke posmatrače i istraživače ove problematike, s obzirom da se radi o političkom ringu u društvu u kojem vrijede patrijarhalne norme.
Uvrede sa seksualnom konotacijom, pa čak i prijetnje nasiljem kandidatkinjama, među primjerima su koje je zabilježila rodna istraživačica Bojana Jovanovska.
"Ne sjećam se kada je bilo komentara za bilo koga od muških kandidata da bi trebali rađati djecu ili čuvati unuke umjesto da se bave politikom, ili da ih treba preodgajati ili silovati jer su javno iznosili svoj stav", kaže Jovanovska.
Kandidatkinje nisu iznenađene uvredama
Profesorica Biljana Vankovska, kandidatkinja ljevice, kaže da je "naučena na ovakav tretman" i da je zbog toga komentari ne pogađaju lično.
"U društvu u kojem vladaju 'alfa-muškarci' pa politiku tretiraju kao svoj plijen ili polje na kojem moraju odmjeriti snage, ne čudi što su žene predmet ismijavanja i napada. Čak i stranke koje kandidiraju žene koriste mizogin jezik prema ženama iz protivničkih stranaka", kaže Vakovska.
Za nju je, dodaje, najskandaloznije je kada uvrede dolaze od žena koje koriste degradirajući rječnik i opisuju ih prema izgledu, načinu odijevanja, godinama, metalnim sposobnostima i slično.
I građanska aktivistica Mersiha Smailović, čiju je kandidaturu podržala Bošnjački demokratski savez, svjesna je da je govor mržnje neizbježna retorika u političkim kampanjama i, kako kaže, "ne bira se način komunikacije da se dehumanizira ili vrijeđa suprotna strana." Najviše negativnih komentara o sebi pročitala je na X platformi (bivši Twitter). Smatra da su društvene mreže "jedan od najvećih agregatora ovakvog govora jer se takav govor u Makedoniji ne sankcionira".
Gordana Siljanovska-Davkova, koja je službeno kandidatkinja VMRO-DPMNE-a, do objave teksta nije odgovorila na naša pitanja.
Sa kakvim komentarima se suočavaju?
Na jednom sam štandu svjedočila kako je jednom starom građaninu ponuđen letak s mojom fotografijom, a on je bezobrazno odgovorio: 'Ne dam potpis za ovu, ružna je.- navodi primjer Mersiha Smailović
Smailović je pripadnica bošnjačke zajednice u Sjevernoj Makedoniji, a način na koji se oblači, pored činjenice da je žena, bio je "inspiracija" za nekoliko uvredljivih komentara.
"Najčešći komentari u ovoj konotaciji o meni odnose se na moj vanjski izgled i moju vjersku pripadnost. To se povezuje s nekim radikalnim strujama ili da s ovakvim oblačenjem ne pripadam društvu naše zemlje. Ima i komentara da ženama nije mjesto u politici, pa se koriste svakakve šovinističke floskule", kaže Smailović.
Ona još uvijek prikuplja potrebnih 10.000 potpisa, a rok joj ističe 8. marta. Vankovska ih je, pak, uspjela skupiti, a tek kada je tražila podršku na terenu, suočila se s komentarom na njen izgled.
"Na jednom sam štandu svjedočila kako je jednom starom građaninu ponuđen letak s mojom fotografijom, a on je bezobrazno odgovorio: 'Ne dam potpis za ovu, ružna je' Šta da kažete na takve komentare? Loše je što se nas, žene, gleda kroz razne prizme i svodi na (samo) žene, projicirajući najnegativniji stereotip", komentariše Vankovska.
I ona mjesto na kojem prima brojne uvrede ističe društvene mreže koje, kaže, izgledaju kao "gladijatorska arena". Montirana fotografija na kojoj nosi majicu bivšeg Specijalnog državnog tužiteljstva (SPO) kako bi pokazala da je bila dio 'šarene revolucije', prisjeća se profesorica, bila je povod za izljev psovki, uvreda i prostota prema njoj.
Govor mržnje kao instrument ušutkivanja žena
S obzirom na ono što se do sada moglo vidjeti, rodni govor mržnje prema kandidatkinjama neće biti iznimka u službenom dijelu kampanje, smatra Jovanovska.
"Na žene u politici i dalje se gleda kao ona devijaciju očekivanog rodnog ponašanja, što može naići na otpore i negativne reakcije. Osim toga, relativno niska zastupljenost žena u politici u odnosu na muškarce doprinosi tome da se žene još uvijek ne percipiraju kao da im je tamo mjesto", kaže Jovanovska.
Iz tih razloga, smatra ona, govor mržnje se koristi kao instrument "discipliniranja" i ušutkivanja žena, odnosno održavanja statusa quo u nastojanjima za rodnu ravnopravnost u politici.
Predizborno vrijeme plodno tlo za sijanje mržnje
Predizborno vrijeme, zajedno sa periodom održavanja Povorke ponosa (svakog juna), prema ocjeni posmatrača Helsinškog komiteta za ljudska prava, periodi su kada je govor mržnje najzastupljeniji.
Pravna savjetnica u ovom komitetu Nataša Petkovska ističe da je, kada je riječ o ženama, osuda prema njima uvijek na ličnoj osnovi s komentarima o njihovom izgledu umjesto politici i programu.
"To se događa najčešće u obliku govora mržnje i uznemirujućeg govora s komentarima sa seksualnim konotacijama i rodnim stereotipima i predrasudama. Posebno su na udaru žene koje se ne boje učestvovati u javnom životu i ostvariti svoje demokratsko pravo da učestvuju na izborima kao kandidatkinje, bez obzira na dob, etničku ili vjersku pripadnost", kaže Nataša Petkovska iz Helsinškog komiteta.
Ovakvi narativi su obeshrabrujući, a u prilog tome, kaže Petkovska govori i rodna neravnopravnost na gotovo svim nivoima vlasti. Na primjer, na posljednjim lokalnim izborima u 80 opština i Gradu Skoplju izabrane su samo dvije žene za gradonačelnice. U sadašnjoj tehničkoj vladi, koja ima 20 članova (premijer, potpredsjednici i ministri), samo su četiri žene.
Helsinški komitet dio je Platforme za ravnopravnost spolova koja okuplja tridesetak organizacija, a odakle su prošle sedmice zajedničkim apelom zatražili od "stranaka i njihovih simpatizera da pokažu demokratski kapacitet i suzdrže se od vrijeđanja i širenja govora mržnje".
Imaju i web stranicu www.govornaomraza.mk na kojoj registriraju slučajeve govora mržnje. Na proteklim predsjedničkim izborima 2019. godine, kako ističe Helsinški komitet, nije uočen govor mržnje u obraćanjima kandidata, ali je bilo negativnih poruka i ličnih uvreda u kampanji rasprava drugog kruga, kao i provokativna retorika u istupima stranačkih predstavnika.
Najviše govora mržnje na prethodnim predsjedničkim izborima zabilježeno je na društvenim mrežama.
Prema izvještaju nevladnih organizacija, od 1. aprila 2019. do 5. maja 2019., kada se održao drugi krug predsjedničkih izbora, na web stranici je zabilježeno 69 slučajeva govora mržnje. Najviše - 31 posto bilo je zbog nacionalne pripadnosti, zatim zbog političke pripadnosti te spola i roda - 21 posto, a 16 posto slučajeva bilo je zbog seksualne orijentacije i rodnog identiteta.
