Prethodna makedonska vlada, predvođena Socijaldemokratskim savezom Makedonije (SDSM) i Demokratskom unijom za integraciju (DUI), u toku jedne godine je inkasirala 72 miliona eura pomoći Evropske unije za suočavanje s energetskom krizom, ali gdje su tačno ti novci završili, javnost još ne zna, navodi se u istraživanju građanske mreže CEE Bankwatch Network.
Riječ je o sredstvima Evropske unije dodijeljenim u okviru Godišnjeg akcionog plana za energetsku podršku, koji je Sjeverna Makedonija potpisala početkom 2023. godine, a kroz koji su zemlje Zapadnog Balkana dobile finansijsku pomoć u iznosu od jedne milijarde eura.
Prema tom planu, novac je trebao stići direktno do građana kao subvencija za račune za električnu energiju, posebno za najugroženije kategorije stanovništva, ali je umjesto toga dio sredstava završio u državnom preduzeću Elektrane Sjeverne Makedonije (Elektrani na Severna Makedonija, ESM).
Subvencije samo na papiru, građani plaćali istu cijenu
Prema navodima Bankwatcha, sporno je to što je tadašnja vlada u Skoplju tvrdila da se sredstva koriste za subvencioniranje električne energije, dok su građani i dalje dobijali račune obračunate prema tadašnjim tarifama Regulatorne komisije za energetiku (RKE).
U tom periodu, računi za struju sadržavali su tabelu u kojoj je vlada tvrdila da putem ESM-a subvencionira više od 70 procenata, ponekad i do 90 procenata, potrošene električne energije građana.
Tadašnja vlada je govorila da bi računi bili još veći da nije bilo tih subvencija, ali prema istraživanju Bankwatcha, stvarnost je bila sasvim drugačija – iznosi na računima ostajali su isti, a cijene koje su građani plaćali određivane su prema tarifama koje je utvrdila Regulatorna komisija za energetiku.
"Faktički, oni su prikazivali da subvencionišu – 80, 90 posto – a mi smo plaćali istu cijenu koju je utvrdila Regulatorna komisija za energetiku", rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Davor Pehčevski iz Bankwatcha, koji je učestvovao u izradi istraživanja pod nazivom: "Pitanje od milijardu eura – Šta je postignuto sa paketom podrške za energetiku Zapadnog Balkana?".
RSE je zatražio objašnjenje od predsjednika Regulatorne komisije za energetiku Marka Bislimovskog, koji je potvrdio da su građani Sjeverne Makedonije tada zaista plaćali električnu energiju po cijeni utvrđenoj od strane RKE-a, ali je dodao da je na računima, zapravo, bio prikazan primjer koji pokazuje da bi, u slučaju da je ESM prodavao struju po tadašnjim tržišnim cijenama na berzama, iznos bio znatno veći.
Bivši premijer Dimitar Kovačevski tada je tvrdio da tabele na računima za struju nisu bile propaganda, već način da građani budu informisani o subvencijama koje država obezbjeđuje za cijelo regulisano tržište električne energije.
On je govorio da bi, bez tih subvencija, građani plaćali znatno više cijene, pozivajući se na tadašnje tržišne cijene na evropskim berzama koje su dosezale i do 500 eura po megavat-satu.
U istraživanju Bankwatcha, navodi se da iznosi za potrošenu električnu energiju i distributivne takse nisu bili umanjeni u samom računu, već su ostali isti kao regulisana cijena, "što znači da je ta podrška, zapravo, bio novac direktno uplaćen ESM-u".
"Čak i ako se pretpostavi da je ovo urađeno kako bi se održale niske cijene proizvodnje električne energije, to je potpuno drugačije od 'domaćinstava koja primaju podršku', kako je to napisano u Akcionom planu. Ovo je posebno problematično jer je ESM već dobijao stotine miliona eura kao direktnu podršku – sredstva koja su potrošena na netransparentan način za kupovinu fosilnih goriva", navode iz Bankwatcha.
Otkako je u novembru 2021. godine zvanično proglašena energetska kriza, pa do maja 2023. godine, makedonska vlada je direktno prenijela ESM-u više od 358 miliona eura, navodi Bankwatch.
"Potpuno je haotično. Akcioni plan ne uvodi nikakve nove mjere, indikatore je nemoguće pratiti, i uopšte – ne zna se šta je urađeno s tim novcem ni u jednoj državi Zapadnog Balkana, ne samo kod nas", kaže Davor Pehčevski iz Bankwatcha.
Sumnje u zloupotrebe u ESM-u
Osim što se ne zna gdje su završila sredstva iz EU namijenjena za energetsku krizu, u istom periodu pojavile su se sumnje u zloupotrebe i netransparentne ugovore o nabavkama uglja i mazuta u okviru ESM-a, a evropska sredstva koja su preusmjeravana ka ESM-u direktno su povezana s tim nabavkama.
Neke od firmi koje su bile uključene u nabavke bile su bliske tadašnjim vladinim funkcionerima, a dio transakcija je pod istragom makedonskog tužilaštva.
Makedonska Laboratorija za istraživačko novinarstvo (IRL) objavila je dva istraživanja o ozbiljnim zloupotrebama povezanim s tenderima i trošenjem sredstava u ESM-u tokom perioda energetske krize.
Prvo je objavljena afera o nabavci mazuta za termoelektranu Negotino, gdje je kompanija RKM u vlasništvu biznismena Ratka Kapuševskog prodala ESM-u 188.000 tona mazuta za 112 miliona eura.
Tužilaštvo je otvorilo istragu za pranje novca i zloupotrebu službenog položaja, osumnjičivši 13 osoba, uključujući Asmira Jahoskog, vlasnika firme Pucko Petrol, sina poslanika DUI-ja, Ismaila Jahoskog.
Šteta po državni budžet, prema navodima tužilaštva, procjenjuje se na više od 167 miliona eura.
Zatim je IRL objavio i aferu da je ESM sklopio ugovore vrijedne 283 miliona eura za nabavku uglja putem mreže firmi i posrednika bliskih tadašnjoj političkoj eliti, pri čemu je devet miliona eura završilo u bugarskoj firmi u vlasništvu Vice Zaeva, brata bivšeg premijera Zorana Zaeva.
Jedini slučaj vezan za ESM koji je do sada stigao do suda jeste slučaj Aditiv, koji se odnosi na nabavku dodataka za ugalj za Rudarsko energetski kombinat (REK) Bitola (Bitolj) i REK Oslomej.
Tužilaštvo je navelo da se sumnje na zloupotrebe odnose na period od aprila 2023. do avgusta iste godine, a podignuta je optužnica protiv 31 osobe i pet kompanija za organizovani kriminal, zloupotrebu javnih nabavki i pranje novca u vezi s kriminalom teškim 6,5 miliona eura.
Među osumnjičenima su i dvojica bivših direktora ESM-a: Vasko Stefanov i Vasko Kovačevski, koji se nalazi u bijegu izvan zemlje.
Do objavljivanja teksta, makedonsko Ministarstvo za energetiku nije odgovorilo na pitanja: koliko je od evropskih 72 miliona eura prebačeno ESM-u, zašto sredstva nisu direktno usmjerena ka građanima, koliko je novca potrošeno na projekte energetske efikasnosti, i kako je izračunato da je vlada subvencionirala račune za struju do 90 posto, kada su građani i dalje plaćali prema istim tarifama koje je utvrdila Regulatorna komisija za energetiku.
Preko Akcionog plana EU, zemljama Zapadnog Balkana bilo je dostupno ukupno milijarda eura. Od tog iznosa, 500 miliona eura bilo je predviđeno kao direktna budžetska podrška.
Sjeverna Makedonija imala je na raspolaganju 80 miliona eura, od čega je u prvoj tranši već isplaćeno 90 posto – odnosno 72 miliona eura.
U Akcionom planu se navodi da je dio sredstava namijenjen za povećanje energetske efikasnosti objekata, za firme, za investicije u obnovljive izvore energije, za energetsku tranziciju, i djelimično za subvencioniranje računa za struju za korisnike – ali direktnim finansiranjem, a ne posredstvom ESM-a.
Preostalih 10 posto (osam miliona eura) aktuelna makedonska vlada može dobiti tek nakon što ispuni aktivnosti predviđene Akcionim planom.
To znači da prvo mora biti usvojen revidirani Nacionalni plan za energiju i klimu, revidirani Zakon o energetskoj efikasnosti, te Zakon o obnovljivim izvorima energije, što su koraci koje treba dovršiti prije nego što se može zatražiti isplata tih 10 posto.
Ostalih 500 miliona eura iz paketa nije bilo direktno dostupno državama, već su se sredstva mogla povući preko Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), i to putem konkretnih projekata. Međutim, prema navodima Bankwatcha, za sada ima vrlo malo podataka o tome koliko su zemlje aplicirale i koliko su sredstava dobile.
Pomoć iz EU nije donijela ni reforme
Pehčevski podsjeća da su na tadašnjim računima za struju postojali QR kodovi koji su vodili na vladinu internet-stranicu, koja sada više ne radi, gdje je bilo navedeno da vlada prebacuje novac ESM-u kako bi pokrila dio troškova poslovanja ESM-a i time spriječila povećanje cijene struje.
"To je bilo preventivno – da ne dođe do poskupljenja, a ne da se subvencionišu već povećane cijene električne energije za domaćinstva. To su dvije različite stvari", kaže Pehčevski.
Iz Bankwatcha zaključuju da ta evropska finansijska pomoć nije ostvarila ciljeve za koje je bila namijenjena, te da je novac uglavnom iskorišten za pokrivanje već planiranih državnih subvencija, bez postizanja dodatnih rezultata.
Navode da su sredstva vjerovatno usmjerena ka postojećim aktivnostima ESM-a u vezi sa fosilnim gorivima, čime je potkopan napredak u dekarbonizaciji, te da novčana podrška nije doprinijela ubrzanju reformi, nije bila usmjerena ka ranjivim grupama, i nije jasno da li je uopšte podržala ulaganja u obnovljive izvore energije ili energetsku efikasnost.
Bankwatch je mreža od 17 organizacija članica iz 14 zemalja Centralne i Istočne Evrope i Kavkaza. Sjedište im je u Pragu, Češka, a imaju kancelarije širom regiona i u Briselu. Organizacija se bavi nadgledanjem projekata finansiranih javnim sredstvima i promoviše održivi razvoj, transparentnost i odgovornost.