Dodik: Rat nije opcija
Republika Srpska neće preduzeti vojne mjere čak i ako bude napadnuta, nastaviće da se bori isključivo političkim sredstvima, kategoričan je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
„Rat nije opcija. Ja to odbacujem želio bih da odbaci ovaj parlament. Oni koji to prizivaju neka to objašnjavaju istoriji i sudovima“, istakao je Dodik.
Naglasio je da se “ništa ne radi mimo Ustava“.
Istakao je da BiH nema unutrašnjeg kapaciteta da preživi, i da „unutrašnjeg konsenzusa nema, ne zato što to neće Srbi i RS“.
„Ali mjera tog konsenzusa moramo biti mi i naša prava, ne želimo da zadiremo u tuđa prava. Naša su prava značajno degradirana. Odbacimo praksu međunarodnog faktora koji nam donosi rješenja koja su navodno dobra za nas. Ona nikad nisu dobra za nas“, rekao je Dodik.
O vojsci BiH: Želimo povući saglasnost, ali ostavljamo prostor za pregovore
"Želimo povući saglasnost za Oružane snage BiH – to ne znači da će Srbi momentalno morati da izađu iz njih, ali dalje ćemo pregovarati koji su dalji koraci", rekao je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH.
On je izdvojio tri opcije – smanjenje vojske BiH, donošenje zakona o vojsci RS, ili zakon o demilitarizaciji RS. „Želimo da ostavimo rok od šest mjeseci, i da pregovaramo o oružanim snagama, i da nikad neće biti muslimanske snage, i da će uvijek imati srpsku ali i hrvatsku komponentu“, istakao je Dodik.
„Dolazimo u poziciju da jednog dana imamo muslimansku vojsku pod komandom muslimanskih struktura u BiH. Moramo to odbaciti i revidirati“, rekao je član Predsjedništva BiH.
"Ustavom BiH se predviđa da postoje oružane snage, u množini, na teritoriji BiH, a ne samo jedna struktura koja sada postoji. U Ustavu tako stoji – nema Oružanih snaga Bosne i Hercegovine", rekao je Dodik. „U dejtonske pregovore entiteti su ušli sa svojim oružanim snagama, i one su regulisane Dejtonom. Dejton je danas živ, a živi su i aneksi 1, 1a i 1b koji govore o entitetskim vojskama“, podsjetio je on.
Dodik se za govornicom zapitao kome trebaju Oružane snage BiH.
„Postavlja se pitanje, zbog čega ove oružane snage? Formiranje ovih OS bio je zahtjev sa strane i nije odražavao unutrašnje potrebe. Znam kakva je tada bila atmosfera, i RS mora da nauči važnu lekciju, da odustanemo od priče ko je šta uradio, i da vidimo kako to sve sanirati i vratiti u nadležnost RS“, rekao je on poslanicima u NSRS.
„Trebaju NATO-u i njihovom generalnom sekretaru. Ako one nisu za spoljnu odbranu postavlja se pitanje da nisu možda za unutrašnju intervenciju“, kazao je Dodik. Takođe je sugerisao skupštini da reguliše pitanje, ako osobe sa državljanstvom Srbije žele tamo da služe vojni rok – o čemu se od nedavno ponovo govori u toj državi – to moći da učine. Nakon toga, prema Dodikovoj sugestiji, mogli bi da se vrate u RS i u njoj imaju određene statusne privilegije.
Ministar pravde RS: Rasprave 'ne bi ni bilo da je uspio strukturalni dijalog o pravosuđu'
Ministar pravde Republike Srpske Anton Kasipović, govoreći o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa, poručio je poslanicima u Skupštini RS da rasprave o tome u RS „ne bi ni bilo da je uspio strukturalni dijalog o pravosuđu u Bosni i Hercegovini“.
„Nismo uspjeli. Jedinu podršku smo imali od EU i hiljadu prepreka, različitih gledišta“, rekao je Kasipović. Kao jedan od najvećih problema pravosudnog sistema, naveo je primjer retroaktivne primjene krivičnih zakona u BiH.
Kasipović je podsjetio na odluku Ustavnog suda iz 2001. godine da se ocijeni ustavnost odluke visokog predstavnika u BiH o uspostavljanju Suda BiH, rekavši da je tada jasno rečeno da to nije bilo moguće uraditi. "Ono što je bitno u odluci Ustavnog suda BiH jeste da on zapaža da je moguće da će taj Sud doprinijeti pravičnosti i jednakosti. Zapažanje je samo zapažanje", istakao je Kasipović.
Ukazao je i na problem pristupa u sudskim procesima ističući kao primjer nezadovoljstvo u Republici Srpskoj ponašanje pravosuđa BiH u slučaju Nasera Orića.
„Država ne može postojati ukoliko ne postoji izbalansiran, ujednačen, potvrđen, propisan i ostvariv sistem u kojem su svi ravnopravni", istakao je Kasipović obrazlažući Informaciju o pravosudnim institucijama BiH.
SDA: Usvajanje zaključaka NSRS bio bi napad na ustavnopravni poredak BiH
Stranka demokratske akcije (SDA) ocijenila je da, ukoliko Narodna skupština RS usvoji informacije o jednostranom preuzimanju nadležnosti od državnog nivoa, na taj način će potvrditi svoje opredjeljenje za napad na ustavnopravni poredak Bosne i Hercegovine utemeljen na Dejtonskom mirovnom sporazumu.
“Ne postoji ustavan i zakonit način za jednostrano vraćanje nadležnosti sa nivoa države Bosne i Hercegovine na nivo entiteta. Zakoni usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH se mijenjaju ili stavljaju van snage isključivo u toj instituciji, a ne u entitetskim parlamentima. Svako drugačije postupanje predstavlja ozbiljno krivično djelo za koje su predviđene višegodišnje zatvorske kazne”, navodi u saopštenju SDA.
Pozvali su zastupnike u Narodnoj skupštini RS-a da ne pristaju biti saučesnici u “opasnoj igri koja može rezultirati katastrofalnim posljedicama, naročito po entitet RS”.
Konačan cilj je, kako smatraju u SDA, zaštita Milorada Dodika, “uskog kruga njemu bliskih političara i njihove na upitan način stečene imovine”.
Nastavljena sjednica NSRS-a
Nakon jednosatne pauze nastavljeno je zasijedanje Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) izlaganjem predsjednika Srpske demokratske stranke Mirka Šarovića.
Facebook Forum