Američki predsjednik Donald Trump izazvao je nezadovoljstvo Palestinaca i talas negodovanja van Bliskog istoka poslije odluke o priznavanju Jerusalima kao glavnog grada Izraela, što je odluka koja se kosi sa politikom prethodnih predsjednika Sjedinjenih Država, ocijenio je AFP.
Političke grupe zakazale su za podne protestne marševe u centrima gradova na toj okupiranoj palestinskoj teritoriji. Škole i prodavnice zatvorene su od jutros na Zapadnoj obali.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas putuje danas u Jordan da se sastane s jordanskim kraljem Abdulah Drugim, koji se smatra njegovim najbližim arapskim saveznikom.
Nekoliko stotina Palestinca je sinoć u pojasu Gaze palilo američke i izraelske zastave, kao i Trumpove slike.
Američki predsjednik je tom odlukom, koja je bila jedna od njegovih predizbornih obećanja, ostao izolovan na međunarodnoj sceni i rizikuje da ugrozi već krhku nadu da se nastave mirovni pregovori između Izraelaca i Palestinaca, ocijenio je AFP.
Čak je i Saudijska Arabija, kao tradicionalni saveznik SAD-a, rano jutros kritikovala "neopravdanu i neodgovornu" odluku američkog predsjednika.
"Saudijska Arabija izražava duboko žaljenje zbog odluke američkog predsjednika da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela i već je ranije upozorila na ozbiljne posljedice takve neopravdane i neodgovorne odluke", navele su saudijske vlasti.
Američko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da će odmah biti sprovedene pripreme za selidbu američke ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.
Duboke posljedice "istorijske odluke"
Trump je u srijedu objavio da Sjedinjene Države priznaju Jerusalim kao glavni grad Izraela, te da je to u najboljem interesu SAD-a i postizanja mira.
"U Jerusalimu je sjedište izraelske vlade, predsjednika i drugih institucija države Izrael", rekao je Trump.
"Ovo je novi pristup konfliktu između Izraela i Palestinaca", dodao je Trump u obraćanju iz Bijele kuće.
Palestinci su, pak, najavili "tri dana gnjeva". U Izraelu pozdravljaju odluku i smatraju je "istorijskom".
"Dao sam nalog State Departmentu da se započne proces premještanja ambasade iz Tel Aviva", rekao je Trump.
No, kada se to i dogodi, SAD će biti jedina zemlja sa ambasadom u Jerusalimu, jer 86 država svijeta svoje ambasade imaju u Tal Avivu.
Američki državni sekretar Rex Tillerson rekao je da će SAD "momentalno početi proces implementacije" Trumpovog plana o premještanju ambasade iz Tel Aviva u Jerusalim.
"Bezbjednost Amerikanaca je najveći prioritet State Departmenta", rekao je Tillerson.
Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas ocijenio je da SAD više ne može igrati istorijsku ulogu posrednika u mirovnim pregovorima sa Izraelcima.
"Ovim žalosnim odlukama SAD namjerno podriva sve mirovne napore i proklamuje da napušta ulogu sponzora mirovnog procesa koju je igrala u posljednjim decenijama", rekao je Abbas u obraćanju emitovanom preko palestinske televizije, prenio je AFP.
Vlada Jordana, zaštitnika svetih mjesta u Jerusalimu, osudila je kao kršenje međunarodnog prava saopštenje Trumpa o priznavanju Svetog grada kao prijestonice Izraela.
Egipat, prvi arapski sused koji je sklopio mir s Izraelom 1979. godine, odbacio je Trumpovu odluku označivši je kršenjem međunarodnih rezolucija o statusu tog grada, prenio je AP.
Ta zemlja je takođe izrazila brigu za posljedice poteza SAD na bezbjednost regiona i ocijenila da će uticaj na izraelsko-palestinski proces biti "ekstremno negativan".
Lider palestinskog Hamasa Ismail Hanyia upozorio je na "ozbiljne reprekusije (Trumpove) odluke koja predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava i opasnu eskalaciju koja će odvući region u novu fazu konflikta", prenijeli su palestinski mediji, javio je BBC.
"Ova odluka je za žaljenje i Francuska je ne odobrava jer je protiv međunarodnog prava i rezolucija Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija", rekao je predsjednik Francuske Emmanuel Macron.
Šefica diplomatije EU Federica Mogherini izrazila je u ime tog bloka zemalja "ozbiljnu zabrinutost" posle odluke predsednika SAD Donalda Trumpa da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela.
"Evropska unija izražava ozbiljnu zabrinutost zbog današnjeg saopštenja predsednika SAD Donalda Trumpa o Jerusalimu i posljedicama koje to može imati na izglede za mir", navela je Mogherini u saopštenju.
Britanska premijerka Theresa May izjavila je da se Velika Britanija ne slaže s Trumpovom odlukom da prizna Jerusalim kao prijestonicu Izraela.
"Ne slažemo se s odlukom SAD-a da preseli svoju ambasadu u Jerusalim i da prizna Jeruslim kao izraelski glavni grad prije sporazuma o konačnom statusu", navela je May u saopštenju, dodavši da takva odluka neće doprinijeti izgledima za mir u regionu.
Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da njena Vlada ne podržava odluku Trumpa jer o "statusu Jerusalima može da se pregovara jedino kao o dijelu rješenja (izraelsko-palestinskog konflikta) po modelu dvije države".
I ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu osudio je Trumpovu odluku. On je rekao da je to pogrešna odluka, u suprotnosti sa međunarodnim pravom i odlukama UN-a, koja će poremetiti stabilnost.
"Ne može jedna zemlja da dovede druge pred svršen čin", kazao je Čavušoglu novinarima.
"Premještanjem ambasade SAD-a praktično će se promijeniti status Jerusalima... uvrijediće Palestince i muslimanski svijet... praktično sahranjivanje rješenja dvije države... Dodaće još jednu ranu već krvarećem tijelu muslimanske Umme", napisao je na Twitteru minister spoljnih poslova Pakistana Khwaja Muhammad Asif.
Potez američkog šefa države da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela može imati duboke reperkusije na Bliskom istoku.
Priznanje izraelske kontrole nad gradom pozdraviće Izrael, blizak saveznik SAD-a, biće popularan i među proizraelskim evangelističkim hrišćanskim glasačima koji čine ključni dio Trumpove baze.
Ali isto tako može biti okidač za nasilje u regionu, podriti američki plan za mir na Bliskom istoku prije nego što se počne realizovati, te razbjesniti američke saveznike u arapskom svijetu i na Zapadu.
Konfliktna polaganja prava na sveti grad
Izrael tvrdi da je cijeli Jerusalim njihov glavni grad, dok Palestinci kažu da je istočni dio grada, kojeg je Izrael osvojio u ratu 1967, glavni grad njihove buduće nezavisne države. Ovi rivalski zahtjevi leže u srcu decenijama dugog izraelsko-palestinskog konflikta. Sukob je uglavnom fokusiran na Stari grad, koji je dom najvažnijih jevrejskih, hrišćanskih i muslimanskih svetinja, te posebno na brdo sa hramom, važno i za jevrejske i muslimanske vjernike.
Hramova gora (Temple Mount), kako je zovu Jevreji, ili Plemenito utočište, kako ga nazivaju muslimani, je mjesto gdje su biblijski jevrejski hramovi stajali hiljadama godinama i smatra se najsvetijim mjestom judaizma. Danas je to dom i džamije Al Aksa, trećeg najsvetijeg mjesta u islamu i ikoničke, zlatom presvučene, Kupole na stijeni. Dok Izrael kontroliše grad Jerusalim i tamo je smještena vlada, njihova aneksija istočnog Jerusalima, nije međunarodno priznata.
Međunarodna zajednica je dominantna u stavu da finalni status Jerusalima treba da bude razriješen kroz pregovore.
Zašto Trump ovo radi
U vrijeme predizborne kampanje Trump je zauzeo snažnu proizraelsku poziciju i obećao da će prebaciti američku ambasadu iz Tel Aviva u kojem većina država ima ambasade, u Jerusalim.
Od kada je preuzeo dužnost shvatio je da je takav potez mnogo lakše obećati nego izvesti. Prema američkom zakonu, predsjednik mora potpisati svakih šest mjeseci odustajanje od premještanja, te da ambasada ostaje u Tel Avivu. U junu je Trump to potpisao kao i svi njegovi prethodnici, svih ovih godina, a novi šestomjesečni period je istekao bez Trumpovog potpisa.
Kakav će efekat odluka imati?
Na terenu će se malo toga promijeniti. Kancelarija i rezidencija izraelskog premijera Benjamina Netanyahua se nalaze u Jerusalimu, kao i državni parlament Kneset, Vrhovnu sud i Ministarstvo vanjskih poslova. Svjetski lideri ionako putuju u Jerusalim na susrete sa izraelskim zvaničnicima.
Veliki dio Jerusalima je otvoreni grad kroz koji se i Izraelci i Palestinci slobodno kreću, iako su kroz neka arapska naselja prije više od decenije postavljene posebne barijere i kontrolni punktovi koje desetine hiljada Palestinaca moraju proći da bi došli do centra grada.
Interakcija između dvije strane je minimalna, a lako je uočljiv velika nejednakost između bogatijih jevrejskih naselja i onih siromašnih u kojima žive Palestinci.
Palestinci: Priznanje Jerusalima kraj mirovnih napora
Osim toga, većina od 300.000 Palestinaca koji žive u gradu nema izraelsko državljanstvo i umjesto toga imaju status "rezidenta". Ali objava SAD-a ima duboko simbolično značenje, jer suštinski nameće rješenje za jedno od ključnih pitanja ovog konflikta.
Kako ovo može biti primljeno?
Osim izbornih briga, za Trumpa ova promjena može imati veoma malo pretumbacija. Trump voli da zove Izraelsko-palestinski mirovni sporazum "krajnjim sporazumom" i on jeste uložio značajne napore u postavljanju temeljnih uslova za mirovnu inicijativu narednih mjeseci.
Njegov zet i bliski savjetnik Jared Kushner predvodi te napore, a bliski saveznik Jason Greenblatt je prekrstario region u pregovorima sa Izraelcima, Palestincima i drugim arapskim liderima.
Trump u Izraelu: Zajednički raditi na uspostavi mira
Takođe, 57 članica Organizacije islamske kooperacije je saopštilo da će promjena statusa Jerusalima predstavljati "golu agresiju" protiv arapskog i muslimanskog svijeta, a šef Arapske lige je rekao da će to biti "opasna mjera koja će imati reperkusije" širom Bliskog istoka.
Hoće li zaista biti nasilja?
Izraelski zvaničnici za sigurnost kažu da pažljivo prate situaciju i da se pripremaju za svaki mogući scenario. Izraelci i Palestinci takođe održavaju diskretne bezbjednosne kontakte na Zapadnoj obali, koji su pomogli sprečavanje eskalacije nasilja proteklih godina.
Ipak, najveći dio nasilja između Izraelaca i Palestinaca u Jerusalimu i na Zapadnoj obali u posljednjih 20 godina je bio povezan sa tenzijama u svetom gradu.
Jerusalim je imao iskustvo smrtonosnih nemira 1996, nakon što je Izrael otvorio novi tunel u Starom gradu. Drugi palestinski ustanak izbio je 2000. nakon što je tadašnji opozicioni lider Ariel Sharon posjetio Hramovu goru.
Ne tako davno, krajem 2015, u gradu se dogodio talas palestinskih napada nožem na Jevreje jer je porastao broj jevrejskih nacionalista koji posjećuju Hramovu goru.
Prošlog ljeta u Jerusalimu su ponovo zabilježene sedmice nasilja kada su Izraelci pokušali da instaliraju sigurnosne kamere kod džamije Al Aksa, nakon što je Palestinski napadač pokušao da ubije dva izraelska vojnika.
Facebook Forum