Dostupni linkovi

Nova predsjednica i VMRO-DPMNE se ne odriču 'Makedonije'


Hristijan Mickoski, predsjednik VMRO-DPMNE i Gordana Siljanovska Davkova, predsjednica Sjeverne Makedonije, april 2024.
Hristijan Mickoski, predsjednik VMRO-DPMNE i Gordana Siljanovska Davkova, predsjednica Sjeverne Makedonije, april 2024.

Nova predsjednica Sjeverne Makedonije Gordana Siljanovska Davkova i VMRO-DPMNE, kao stranka koja će izvjesno voditi buduću vladu Sjeverne Makedonije, smatraju da imaju pravo u javnim nastupima koristiti samo naziv "Makedonija".

Prespanski sporazum, kojim je službenom nazivu države dodano "Sjeverna", realnost je i za stranku i za predsjednika, i za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da "neće bježati od njega u službenoj upotrebi".

Stavovi su to nove predsjednice države i stranke koja ju je podržavala u utrci za šeficu države, VMRO-DPMNE, a nakon reakcija vlasti u Grčkoj, Bugarskoj i Evropskoj uniji (EU) koji su podsjetili na obavezu da se poštuju sporazumi Skoplja sa Atinom i Sofijom.

Prespanski sporazum između Atene i Skoplja, potpisan 17. juna 2018, postigle su vlade koje su vodili bivši premijeri Grčke i Sjeverne Makedonije Aleksis Cipras (Alexis Tsipras) iz partije Siriza i Zoran Zaev iz SDSM-a. Potpise su stavili tadašnji ministri vanjskih poslova Nikola Dimitrov i Nikos Kozias.

SDSM je nakon izbora prošle sedmice otišao u opoziciju, a na vlast je poslije sedam godina ponovo dobila desničarska partija VMRO-DPMNE.

Niz reakcija međunarodne zajednice stigao je na makedonsku adresu nakon što Gordana Siljanovska-Davkova nije upotrijebila novo ustavno ime - Republika Sjeverna Makedonija u zakletvi koju je 12. maja položila pred parlamentom. Poručeno je da dalji put zemlje prema punopravnom članstvu u EU ovisi o poštivanju Prespanskog sporazuma s Grčkom iz 2018., kao i Sporazuma o dobrosusjedstvu s Bugarskom iz 2017. godine.

'Lično pravo' predsjednice

"U svojim javnim nastupima makedonska predsjednica ima pravo koristiti naziv 'Makedonija', kao čin ličnog prava na samoodređenje i samoidentifikaciju, poštujući osnovna ljudska prava i slobode, a u skladu s evropskim vrijednostima i načelima. Predsjednica Gordana Siljanovska-Davkova pridržavaće se oficijelne primjene ustavnog imena", navode u saopštenju iz njenog kabineta.

Takođe, navode da je prema Ustavu Siljanovska-Davkova potpisala zakletvu sa ustavnim imenom - Republika Sjeverna Makedonija.

"Makedonske institucije u posljednjih pet godina gotovo su u potpunosti ispunile svoje obaveze iz Prespanskog sporazuma, a predsjednica očekuje od svih makedonskih partnera da poštuju bilateralne i multilateralne obveze koje su preuzeli prema zemlji", dodali su iz ureda Siljanovske-Davkove.

VMRO-DPMNE: Ponašaćemo se u skladu s Ustavom

Iz VMRO-DPMNE-a kažu da "pažljivo prate reakcije" i ističu da je članstvo u NATO-u i EU njihov strateški cilj te da će kao buduća vlada poštivati Ustav.

"Sveukupna institucionalna komunikacija, kao i same institucije koje su povezane sa provedbom Prespanskog sporazuma su realnost i mi se kao buduća vlada namjeravamo tako i ponašati, u skladu s Ustavom i zakonima", navode iz VMRO-DPMNE za RSE.

Navode dalje kako "neće dopustiti izolaciju građana zbog strateških pogrešaka vlasti SDSM/DUI (Socijaldemokratski savez Makedonije/Demokratska unija Albanaca) koji potpisuju katastrofalne ugovore za prikrivanje kriminala i korupcije".

"Osnovno je ljudsko pravo koristiti se Makedonijom i makedonskim jezikom u osobnoj i kolokvijalnoj upotrebi i mi ćemo to pravo zadržati", poručili su iz VMRO-DPMNE za RSE.

Tvrde da kao buduća vlada "iskreno namjeravaju razvijati bliske i prijateljske odnose sa svim susjedima".

"Iskreno računamo na podršku naših susjeda u procesu naše integracije u EU. Moramo otvoriti novo poglavlje u našoj istoriji razvoja, prosperiteta, stabilnosti, odgovornog ponašanja i napretka. To smo obećali na izborima i toga ćemo se držati", uvjeravaju iz VMRO-DPMNE.

VMRO-DPMNE na vlasti u Sjevernoj Makedoniji nakon sedam godina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:06 0:00

Potpisivanjem Prespanskog sporazuma riješen je gotovo tri decenije dug spor s Grčkom oko imena države, čime je deblokiran put prema punopravnom članstvu u EU i NATO-u. Danas je Sjeverna Makedonija članica Alijanse, ali čeka otvaranje klastera u pregovorima s Briselom. Da bi se to dogodilo, potrebno je donijeti ustavne amandmane koji će bugarsku i druge zajednice uključiti u preambulu Ustava.

Ugrožavanje evropskih integracija i bilateralnih odnosa?

Ne ispoštuju li se dogovori i Ustav po kojemu je naziv države Republika Sjeverna Makedonija, evropske integracije mogle bi biti dovedene u pitanje. Svaka izjava političara i zvaničnika, kaže za RSE analitičar Petar Arsovski, ima posljedice.

"Ustav nije samoposluživanje u supermarketu – ovo mi se sviđa, poštivaću ga, ovo mi se ne sviđa i neću ga poštivati. I nova predsjednica Siljanovska-Davkova to zna. Dakle, sve takve izjave imaju posljedice. Mislim da će imati još veće posljedice, uzimajući u obzir istoriju VMRO-DPMNE u ponašanju prema Grčkoj i Bugarskoj", kaže Arsovski.

Prema riječima izvršnog direktora Centra za evropske strategije "Evrotink" Dimitra Nikolovskog, najveća opasnost koju može donijeti nepoštivanje sporazuma je da se izgubi dobra volja kod prijatelj i strateških partnera Sjeverne Makedonije. On podsjeća da je nakon potpisivanja Prespanskog sporazuma Grčka postala snažan zagovornik evropskih integracija, ali sada postoji rizik da će ti dobri odnosi biti narušeni. Kao posljedica toga, navodi Nikolovski, može se izgubiti i pristup evropskom novcu.

"Svakako da nam je proces zapeo zbog nedonošenja ustavnih promjena, što novoj vladi daje prostora da ne investira mnogo u evropske integracije. Međutim, i pored odsustva pregovora o članstvu, možemo da trpimo zastoj i stagnaciju u pristupu fondovima i tehničkoj pomoći, kašnjenje u otvaranju novog graničnog prelaza s Grčkom kod Markova Noga i ošti gubitak međunarodne podrške", kaže Nikolovski za RSE.

VMRO-DPMNE je u predizbornoj kampanji tvrdio da je moguće promijeniti pregovarački okvir tako da ne bude drugih uslova Bugarske nakon uvrštavanja Bugara u Ustav. Što se tiče Prespanskog sporazuma, pak, stranka je ranije dijelila stav da je on realnost, ali njeni predstavnici nisu koristili pridjev "Sjeverni".

Tako i njihova predsjednička kandidatkinja, Siljanovska-Davkova je u svom predizbornom programu navela da neće koristiti "Sjeverna" u obraćanjima javnosti te da je Prespanski sporazum donesen "kršenjem nacionalnog prava i osporavan u okviru međunarodnog prava, posebno u odnosu na pravo na samoodređenje, načelo jednakosti država i miješanje u unutrašnje stvari suverene države".

Put Skoplja u EU zavisi o poštivanju dogovora

Posljednja reakcija stigla je iz Ambasade SAD u Skoplju. Poručili su poručili da ostaju privrženi Prespanskom sporazumu i evroatlantskim integracijama zemlje, a nakon formiranja nove vlade i izbora premijera nastaviće naglašavati važnost poštivanja međunarodnih ugovora.

Prva reakcija na nekorištenje ustavnog imena stigla je odmah nakon inauguracije nove šefice države. Kada je Siljanovska Davkova u zakletvi pred zastupnicima rekla samo "Makedonija" bez "Republika" i bez "Sjeverna", grčka ambasadorka u Skoplju Sofia Filippidou demonstrativno je napustila parlamentarnu galeriju na kojoj je bio diplomatski kor te zemlje.

Među prvima je reagovala i predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen, koja je nakon čestitke u novoj objavi na mreži X poručila da je "za nastavak uspješnog puta Sjeverne Makedonije ka pristupanju u EU, najvažnije je da zemlja nastavi putem reformi i punog poštivanja svojih obavezujućih sporazuma, uključujući Prespanski sporazum."

Reagovala je i Služba za vanjske poslove EU (EEAS) navodeći da žale što novi predsjednik nije upotrijebio ustavno ime.

Više reakcija stiglo je iz Grčke i Bugarske, sa kojom Sjeverna Makedonija ima Sporazum o dobrosusjedstvu, koji su potpisali 1. avgusta 2017. bivši premijer Zoran Zaev i makedonski Bojko Borisov (Boyko Borisov).

Grčki premijer Kirjakos Micotakis (Kyriakos Mitsotakis) ocijenio je da je odluka Siljanovske-Davkove da koristi samo naziv Makedonija "nezakonita, nedopuštena i provokativna" i predstavlja kršenje Prespanskog sporazuma.

Iz Bugarske, koja je u predizbornom procesu, reagovali su predsjednik Rumen Radev i tehnički premijer Dimitar Glavčev (Dimitar Glavchev). U svojim stavovima ističu da Bugarska stalno i jasno iznosi stav da se dogovori moraju striktno provoditi te da su uvjereni da evropska perspektiva Republike Sjeverne Makedonije u potpunosti zavisi o provedbi međunarodnih sporazuma.

Svaki korak Skoplja prema Evropi, između ostalog, zavisi i od upotrebe ustavnog imena, rekao je Micotakis, koji je podsjetio da je njegova stranka Nova demokratija kao opozicija glasala protiv Sporazuma, ali sada kao Vlada poštuju "grčki potpis međunarodnog ugovora koji obavezuje državu".

VMRO-DPMNE, koja kaže da ne bježi od realnosti s Prespanskim sporazumom, trenutno vodi pregovore s albanskom opozicionom koalicijom "Vredi" o formiranju buduće vlade. Potencijalni koalicioni partner na izborima nastupio je sa stavom da se međunarodni ugovori moraju poštivati, kao i da se zalažu za ustavne promjene kako bi Bugari bili uključeni u Ustav tokom prvih šest mjeseci rada nove vlade.

Zakonski rokovi nalažu da Sjeverna Makedonija treba dobiti novu vladu do kraja juna, iako se dijelom očekuje da bi dogovor mogao biti postignut i ranije.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG