U Srbiji je nasilje u porodici u stalnom porastu, a za mnoge žene Sigurna kuća predstavlja jedinu mogućnost prevazilaženja tog problema.
U Kragujevcu je od 2005. godine u sigurnoj kući za žrtve porodičnog nasilja boravilo više od 200 žena, a trenutno se u njoj nalazi pet žena i šestoro dece od dve do 14 godina.
Od nedavno, tri štićenice Sigurne kuće su, uz pomoć donacija Agencije za regionalni razvoj i gradske uprave, započele sopstveni biznis u novoj pekari.
Vera Simić, koordinatorka projekta Sigurne ženske kuće u Kragujevcu kaže da je ekonomsko osamostaljivanje žena koje su bile izložene porodičnom nasilju jedan od osnovnih preduslova za izlazak iz začaranog kruga nasilja i nasilnika.
"Vrlo je važno da se radi na ekonomskom osnaživanju žena koje su žrtve nasilja u porodici, jer uglavnom, nama dolaze žene koje su nezaposlene, a jedan od uslova za osamostaljivanje je ekonomska nezavisnost," kaže Simić.
U kragujevačkoj Sigurnoj kući trenutno je zbrinuto pet žena i četvoro dece. Sve žene su nezaposlene i potiču iz porodica lošeg materijalnog stanja, a od posla pekari očekuju da im obezbedi materijalnu sigurnost neophodnu za samostalan život.
"Naša je nada da sutra od te plate možemo da živimo normalno, da platimo stan, hranu i ostale potrebe. Pored toga želja nam je da se naš posao razvije da za nekoliko godina možemo da pomognemo i drugim ženama da izađu iz problema i da se ne vraćaju nasilniku kada im se pruža mogućnost za normalan život", kaže štićenica Sigurne ženske kuće u Krahujevcu.
Sigurna kuća u Kragujevcu otvorena je 2005. godine uz pomoć domaćih i stranih donatora. U njoj trenutno radi devet volonterki koje ugroženim ženama pomažu da lakše prevaziđu posledice nasilja.
Među njima je i volonterka koja je zadužena za realizaciju prve biznis ideje u jednoj Sigurnoj kući u Srbiji.
U Kragujevcu je od 2005. godine u sigurnoj kući za žrtve porodičnog nasilja boravilo više od 200 žena, a trenutno se u njoj nalazi pet žena i šestoro dece od dve do 14 godina.
Od nedavno, tri štićenice Sigurne kuće su, uz pomoć donacija Agencije za regionalni razvoj i gradske uprave, započele sopstveni biznis u novoj pekari.
Vera Simić, koordinatorka projekta Sigurne ženske kuće u Kragujevcu kaže da je ekonomsko osamostaljivanje žena koje su bile izložene porodičnom nasilju jedan od osnovnih preduslova za izlazak iz začaranog kruga nasilja i nasilnika.
Vrlo je važno da se radi na ekonomskom osnaživanju žena koje su žrtve nasilja u porodici, jer uglavnom, nama dolaze žene koje su nezaposlene, a jedan od uslova za osamostaljivanje je ekonomska nezavisnost.
U kragujevačkoj Sigurnoj kući trenutno je zbrinuto pet žena i četvoro dece. Sve žene su nezaposlene i potiču iz porodica lošeg materijalnog stanja, a od posla pekari očekuju da im obezbedi materijalnu sigurnost neophodnu za samostalan život.
"Naša je nada da sutra od te plate možemo da živimo normalno, da platimo stan, hranu i ostale potrebe. Pored toga želja nam je da se naš posao razvije da za nekoliko godina možemo da pomognemo i drugim ženama da izađu iz problema i da se ne vraćaju nasilniku kada im se pruža mogućnost za normalan život", kaže štićenica Sigurne ženske kuće u Krahujevcu.
Sigurna kuća u Kragujevcu otvorena je 2005. godine uz pomoć domaćih i stranih donatora. U njoj trenutno radi devet volonterki koje ugroženim ženama pomažu da lakše prevaziđu posledice nasilja.
Među njima je i volonterka koja je zadužena za realizaciju prve biznis ideje u jednoj Sigurnoj kući u Srbiji.