Nekažnjivost i inertnost sistema, selektivna pravda, godine obećanja da će biti bolje i godine vraćanje na staro. To je mobilisalo građane da izađu na ulice tražeći pravdu za 22-godišnju Frosinu Kulakovu, kaže politikolog Marko Trošanovski za RSE.
Kulakovu je 29. januara dok je prelazila ulicu pregazio automobil dvadesetogodišnjeg vozača, koji je, prema zvaničnim informacijama, imao alkohol u krvi i koji je prošao kroz crveno svetlou bulevaru Partizanski odredi u Skoplju. Takođe, on nema vozačku dozvolu.
To je izazvalo burne reakcije građana, uglavnom studenata i mladih koji su protestnu šetnju održali 31. januara i drugu, još masovniju, 2. februara.
Slogan da korupcija ubija sada je istinitiji nego ikada, a mnogi ljudi su se preko ove tragedije povezali još više sa problemom koji se ne rešava, smatra Trošanovski.
"Glavni problem je mnogo širi, a to je kultura inercije, korupcije, tolerancije kriminala, trgovine uticajem i tako dalje, što ljudi ovde konkretno vide kroz ovakve tragedije", dodaje politikolog.
Trošanovski smatra da su protesti širom Srbije izazvani nesrećom na Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, kada je 15 ljudi poginulo kada se urušila betonska nadstrešnica, dodatna motivacija za izražavanje građanskog bunta u regionu. Ali glavni podsticaj ostaje nagomilana frustracija među građanima jer se stvari ne menjaju.
Upozorenje vladi, poruka celom establišmentu
Do promene vlasti je došlo nedavno, pa Trošanovski ne očekuje eskalaciju protesta, već ih doživljava kao poruku i upozorenje.
"Dobro je što na početku mandata VMRO-DPMNE ljudi pokazuju da su budni, da budno prate sporo sprovođenje reformi, posebno u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije. Ovo nije direktno usmereno konkretno na VMRO-DPMNE, već na ceo establišment u zemlji poslednjih decenija, koji je zanemario ova pitanja. I to je samo upozorenje vladi da će izgubiti tu podršku ako nastavi da ignoriše ili da se time polako bavi", smatra Trošanovski.
A spora primena sistema bezbednog grada, koja je godinama odlagana, navodi se kao razlog za još veći revolt, jer ulice u međuvremenu uzimaju nove žrtve.
Kada i kako grad može postati bezbedniji?
Prema podacima kojima raspolaže makedonska policija, čak 60 odsto svih saobraćajnih nezgoda pripisuje se prekoračenju brzine.
U Severnoj Makedoniji, u proseku, godišnje na putevima strada 65 žrtava na milion stanovnika, ili za četvrtinu više nego u zemljama EU, saopšteno je na Trećoj međunarodnoj konferenciji o bezbednosti saobraćaja održanoj 2024. godine u organizaciji Republičkog saveta za bezbednost saobraćaja.
Sistem kamera i kazni na kućne adrese najavljen je pre više od decenije. U međuvremenu su raspisani tenderi i postavljene kamere, ali one dosad nisu funkcionisale kako je obećano – da automatski prate i kažnjavaju sve koji naprave prekršaje u saobraćaju.
Zasad, status je da će biti – uskoro.
"Ministarstvo unutrašnjih poslova to sprovodi kao proceduru i uskoro ćemo imati sistem koji će sankcionisati ovu vrstu divljanja. I to mora da se desi. Koliko god političkih metaka treba da dobijemo, moramo da instaliramo, sprovedemo i preduzmemo kaznenu politiku koja će biti rigorozna, jer ako spasimo makar jedan život, postigli smo cilj", rekao je premijer Hristijan Mickoski 31. januara.
Ni sistem, ni kazne, ni policija ne mogu da zaštite ljude od nesavesnih vozača koji veruju da su svemoćni, kaže profesor Nikola Dujoski sa Fakulteta bezbednosti. Drakonske kazne bi pomogle, ali ne bi rešile problem sa netolerisanjem niske saobraćajne kulture, smatra on.
"Ako vozimo 120 glavnim gradskim bulevarima, šta policija može da uradi ovde? Verovatno je bolje uključiti druge službe, poput psihijatara, jer mora nešto da fali čoveku koji je odlučio da vozi 120 na mestu gde je ograničenje brzine 50", kaže Dujoski.
Prema njegovim rečima, o zaštiti treba razmišljati kroz što manji kontakt učesnika u saobraćaju. Odnosno, ili treba ukloniti pešake s kolovoza ili ih prilagoditi tako da vozači moraju da smanje brzinu.
"Moramo razmišljati o zonama sa umirenim saobraćajem. Ili da se grade nadvožnjaci, odnosno mesta na koja pešaci mogu da se penju i prelaze na drugu stranu bulevara. Recimo, kod Partizanskih odreda, od Bunjakovca, pa sve do kraja Građevinskog fakulteta ili do semafora u Ruzveltovoj ulici, trebalo bi da postoji zona smirivanja saobraćaja. To je jedino što može da nas zaštiti", kaže Dujovski.
Zato predlaže da nadležne institucije zajedno sa profesorima koji se bave ovim pitanjima traže najoptimalnija rešenja i preporučuje da se, da bi revolt imao efekta, nastavi s podizanjem svesti, a pravila moraju poštovati svi i u potpunosti.
Teški saobraćajni prekršaji nikako da postanu krivična dela
Vožnja pod dejstvom alkohola sa najmanje 1,50g/promila u krvi ili pod dejstvom droga i psihotropnih supstanci, vožnja u zabranjenom smeru, preticanje kolone vozila na nepreglednom mestu i vožnja preko 70 kilometara na čas preko ograničenje brzine se i dalje kažnjava prekršajno.
I pored toga što su prihvaćene predložene izmene Krivičnog zakonika kojima bi svako ko to učini u saobraćaju krivično odgovarao, u praksi to još nije stupilo na snagu. U Državnom tužilaštvu kažu da se ova dela i dalje nalaze u zakonu o prekršajima, iz kojeg nisu izbrisana, pa se ne primenjuju u Krivičnom zakoniku.
Inače, novim članom 403 praktično se uvodi novo krivično delo koje će se zvati "Neoprezna vožnja motornim vozilom", a za to su predložene novčane ili zatvorske kazne do tri godine.
Ovaj predlog je postao aktuelan 2022. godine kada je 24-godišnja Viktorija Nikolova iz Radoviša poginula u saobraćajnoj nesreći kod Siti mola u Skoplju.
Vozač je optužen za teško delo protiv bezbednosti i imovine u saobraćaju, a prethodno je priznao krivicu. Sud ga je proglasio krivim jer nije prilagodio brzinu na raskrsnici na kojoj je trepćući žuti semafor.
Vozio je 67 kilometara na čas, što je 17 više od dozvoljene brzine, i to na obeleženom pešačkom prelazu. Krivični sud osudio je vozača, 23-godišnjeg Jordana Đorđeva, na tri godine zatvora, a Apelacioni sud u Skoplju povećao kaznu na četiri godine zatvora. Porodica preminulog nije bila zadovoljna presudom.
U vezi s aktuelnim slučajem sa Kulakovom, Osnovno javno tužilaštvo Skoplje otvorilo je istragu protiv vozača zbog krivičnog dela teška delo protiv bezbednosti ljudi i imovine u saobraćaju. Krivični sud odredio mu je pritvor od 30 dana.
Najstroža kazna za saobraćajnu nesreću predviđena je članom 300 Krivičnog zakonika. To uključuje krivična dela koja za posledicu imaju teške povrede ili smrt i predviđaju kaznu do 10 godina zatvora. Novi član bi trebalo da bude preventivan, a institucije očekuju da će povećati savest vozača.