Lokalni izbori u Severnoj Makedoniji otkrivaju znake ruskog uticaja kroz retoriku i aktivnosti pojedinih političara. Iako svi oni imaju marginalnu podršku, to pokazuje da Moskva ima svoje ideološke i političke zastupnike na makedonskoj sceni i signalizira pokušaj promene političkog narativa, posebno u vezi s evroatlantskim integracijama, zaključuju pojedini analitičari.
Najistaknutiji primer je otvoreno proruska stranka Jedinstvena Makedonija koju predvodi Janko Bačev, koja se javno zalaže za produbljivanje veza s Rusijom i odbacivanje evroatlantskih integracija.
Proruska retorika marginalnih partija
Njen kandidat za gradonačelnika Skoplja Zoran Jovanovski najavljuje bratimljenje Skoplja s Moskvom i tvrdi da je uspostavio kontakte sa najmanje 15 ruskih biznismena i investitora iz Kine i Belorusije, koji bi ulagali u infrastrukturu i turizam.
"Za sve ovo, pomoći će mi moji kontakti s ruskom i kineskom ambasadom u Skoplju, koje me redovno pozivaju na sve svoje prijeme i događaje koji se održavaju u zemlji", rekao je Jovanovski prema izjavi citiranoj na portalu Nacional.mk gde se najčešće objavljuju saopštenja i informacije Jedinstvene Makedonije.
Jovanovski iznosi planove za razvoj, kako navodi, makedonsko-istočnoslovenskog prijateljstva i povećanje priliva ruskih, beloruskih i ukrajinskih turista, kao i podizanje spomenika ruskom konzulu Aleksandru Arkadijeviču Rostkovskom, koji je preminuo 1903.
Nedavno je izjavio da se nada da će se uz pomoć predsednika SAD Donalda Trampa (Trump) rat u Ukrajini završiti i da će Moskva ostvariti svoje geopolitičke ciljeve.
Jedinstvena Makedonija, nazvana po stranci Jedinstvena Rusija ruskog predsednika Vladimira Putina, nikada nije osvojila mesto u parlamentu, niti je zabeleženo njeno učešće u lokalnim vlastima. Na predstojećim lokalnim izborima, ima kandidate za gradonačelnike i odbornike u 29 od ukupno 80 opština.
U sličnom ideološkom smeru deluje je vanparlamentarna partija Rodina, koja je prvi put učestvovala na lokalnim izborima 2021. Ove godine takođe ima kandidate za gradonačelnika i odbornike, pod maksimom "Misli planetarno, deluj tradicionalno".
Nosilac odborničke liste Rodine Zoran Jovančev upozorio je da "ako pratite komičara, na terenu će vam se dešavati nacionalne tragedije kao u Ukrajini", aludirajući na zanimanje Volodimira Zelenskog pre nego što je postao predsednik Ukrajine.
Iako obično nevidljive u javnosti, te partiju dobijaju skromnu medijsku pokrivenost tokom predizbornih kampanja. Prema analizi fondacije Metamorfoza, njihov uticaj na javnost ostaje ograničen, ali ne bez rizika.
Nevidljivi, ali s rizicima
Despina Kovačevska iz Fondacije Metamorfozis kaže da je ta organizacija tokom praćenje medija za vreme predizborne kampanje uočila prisustvo ruskog uticaja ne samo u porukama kandidata, već i kod nekih predstavnika crkve.
"Oni ilustruju istu liniju narativa Kremlja o gubitku suvereniteta država ako se pridruže Evropskoj uniji - narativ koji je EUvsDisinfo zabeležio kao jednu od ključnih taktika dezinformacije na kojoj se zasniva strani maligni uticaj", objašnjava Kovačevska.
Prema prvom prelaznom izveštaju posmatračke misije OEBS/ODIHR, među pitanjima koja dominiraju kampanjom su debate o reformama potrebnim za unapređenje procesa integracije u Evropsku uniju.
Strani posmatrači izražavaju zabrinutost zbog niskog nivoa medijske pismenosti, zbog čega bi javnost mogla biti podložna dezinformacijama pojačanim na društvenim mrežama tokom predizborne kampanje.
"Za nekoliko činilaca, moguća strana manipulacija informacijama tokom izbornog procesa takođe predstavlja razlog za zabrinutost", navodi se u izveštaju objavljenom 3. oktobra.
S druge strane, politički analitičar Dželal Neziri ne veruje da takvi narativi na lokalnim izborima mogu promeniti javno mnjenje.
"Zbog prirode samih izbora, koji su lokalni, teško da te teme i uticaji mogu da imaju efekat, ne verujem da mogu preoblikovati javno mnjenje na način koji odgovara njihovim agendama", objašnjava Neziri.
Inače, podrška evrointegracijama u Severnoj Makedoniji ostaje visoka. Prema poslednjem istraživanju Instituta za politička istraživanja (IPIS), 61 odsto građana bi pozitivno odgovorilo na referendumsko pitanje o tome da li zemlja treba da uđe u EU.
U Moskvi na Dan pobede nad fašizmom
Jedina parlamentarna partija koja pokazuje bliskost s Moskvom je Levica, čiji je lider Dimitar Apasijev prisustvovao vojnoj paradi u Moskvi povodom Dana pobede nad fašizmom na poziv predsednika Komunističke partije Ruske Federacije (KPRF) Genadija Zjuganova.
Kako je ta partija tada saopštila, Apasijev je održao govor u moskovskom Parku pobede, gde je naglasio da se Levica bori protiv istorijskog revizionizma i da brani vrednosti antifašističke borbe.
"Ali Levica se na ovim izborima drži lokalnih pitanja", napominje Dimitar Nikolovski, izvršni direktor nevladine organizacije Eurotink.
Kovačevska dodaje da je Levica i dalje "dobro poznata po svom evroskepticizmu i po nekoliko sastanaka s predstavnicima ruske ambasade".
Tokom ovih izbora, Apasijev se javno žalio da je stranka diskriminisana prilikom raspodele budžeta za političko oglašavanje i najavio je pravni postupak pred Evropskim sudom za ljudska prava.
Naime, iako Levica ima više od pet poslanika i poslaničku grupu u parlamentu, izborni zakon je ne ubraja u kategoriju stranaka koje imaju pravo na državna sredstva za plaćeno političko oglašavanje.
"O toj političkoj diskriminaciji će se raspravljati čak i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu. Ali verujte mi, nepravda će izazvati bumerang efekat. Narod vidi i intuitivno se solidariše s onim kojima se nanosi zlo", rekao je Apasijev.
Proruski ministar u Vladi
U Skoplju, vicepremijer Ivan Stoilković, lider Demokratske partije Srba i koalicioni partner VMRO-DPMNE, položio je cveće na spomenik "9. maj" zajedno s ruskim ambasadorom Sergejom Bazdnikinom. Stoilković je poznat po bliskim odnosima s Moskvom i učešću na ruskim bezbednosnim forumima, gde potvrđuje svoju posvećenost produbljivanju bilateralne saradnje.
On je svoje učešće na Ruskom bezbednosnom forumu prošle godine opisao kao "dragoceno iskustvo" i "nova saznanja", dodajući da održava dobre odnose sa ruskim partnerima putem zvaničnih i neformalnih kanala. Ove godine učestvuje na lokalnim izborima kao nosilac odborničke liste u Kumanovu sa sloganom "ko ne voli brata za brata, imaće tuđina za gospodara".
Samo nekoliko meseci kasnije, 12. avgusta, delegacija opozicionog Socijaldemokratskog saveza Makedonije (SDSM) u Bitolju obeležila je prijateljstvo s Rusijom i položila cveće na spomenik "Ruski krst" u čast ruskog konzula Aleksandra A. Rostkovskog. Delegaciju je predvodio opozicioni kandidat za gradonačelnika Metodije Kunovski.
'Meka moć' ruskog uticaja
Politički analitičar i predsednik Instituta za medije i demokratiju (BIRS) Dželal Neziri smatra da trenutne aktivnosti proruskih subjekata imaju ograničen uticaj na lokalne izbore, ali da stvaraju osnovu za buduće političko delovanje na nacionalnom nivou.
"Ako pogledamo kako se debata odvija i kako određeni politički subjekti dobijaju zamah kod nas, mislim da ovde možemo tražiti one veze, bilo logističke, ideološke ili finansijske, koje imaju s Rusijom, Kinom i drugim zemljama koje su na suprotnoj strani od naše strateške orijentacije. Mislim da je to nevidljivo prisustvo ruskog uticaja prisutno i na ovim izborima", kaže Neziri.
Međutim, cilj su sledeći parlamentarni izbori i stoga je, prema Neziriju, kampanja za lokalne izbore često zamagljena geopolitičkim temama koje nisu od interesa za građane, već služe agendama spoljnih faktora. To objašnjava zašto na ovim izborima postoji tendencija da kampanja za lokalne izbore bude u senci nacionalnih tema.
Kovačevska smatra da takvi narativi ne samo da imaju tendenciju da predstave Rusiju kao moguću alternativu, već i produbljuju polarizaciju među građanima i, istovremeno, odvlače pažnju sa suštinskih problema koje je potrebno rešiti da bi zemlja postala deo Evropske unije.