Nedostatak radne snage Hrvatska rješava uvozom građevinara s Kosova, iz Makedonije i Albanije, a potpisan je i ugovor sa Ukrajinom. Sindikati međutim upozoravaju da to neće riješiti problem, jer su glavni uzrok nedostatka radne snage u Hrvatskoj – niske plaće.
Hrvatska je ove godine izdala ukupno 31.000 dozvolu za uvoz radne snage, bitno više nego godinu ranije kada je izdano tek nešto preko 7.000 novih dozvola. Resorni ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić pohvalio se, međutim, da je velik broj tih dozvola ostao neiskorišten, a to je objasnio time da je Vlada mjerama aktivne politike zapošljavanja i svojim proaktivnim pristupom uspjela potrebe poslodavaca zadovoljiti među domaćim nezaposlenima.
„U sektoru graditeljstva, gdje su najveće potrebe, od 10.770 dozvola ostalo je još 7.200 mjesta, a u postupku ih je 965, odnosno kvota je iskorištena manje od trećinu. U brodogradnji je od 1.408 mjesta slobodno još njih 1.168, a u postupku je 130. U turizmu je kvota, prvenstveno za uvoz pomoćnih radnika 4.660, a slobodno je 3.746 mjesta, dok ih je u postupku samo 1.081.“
Pavić je izvijestio da je početkom tjedna potpisan i sporazum Hrvatskog zavoda za zapošljavanje sa ukrajinskim zavodom o razmjeni informacijama, čime će se hrvatskim poslodavcima dodatno olakšati pristup potrebnoj radnoj snazi.
Sada je na Zavodu za zapošljavanje evidentirana za hrvatske prilike niska brojka od 166.000 zaposlenih, ali će mnogi reći da se ne radi toliko o uspjehu Vladinih mjera, koliko o restriktivnim kriterijima za upis u evidenciju Zavoda.
Što se tiče niske iskorištenosti kvota u turizmu, savjetnik za radnu politiku i zapošljavanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori Davorko Vidović kaže da će za mjesec – mjesec i po situacija biti bitno drugačija.
„Mali hotelijeri i ugostitelji koji sa svojim poslom kreću ozbiljnije tek za 15 dana do mjesec dana će sasvim sigurno tada imati mnogo veću potražnju za radnicima nego što je imaju u ovom trenutku, i oni se ne snalaze na način kako to rade velike hotelske kuće.“
Po informacijama što ih on ima, hrvatski građevinari više ne mogu naći radnike u BiH.
„I onda treba potegnuti malo dalje. Građevinari su se ove godine u znatno većoj mjeri orijentirali na Kosovo, Albaniju i Makedoniju, a i ovi potencijalni radnici iz Ukrajine će sasvim sigurno moći poslužiti kao jedan dodatni bazen za nama zanimljive radnike.“
Dio sindikata pozdravio je uvođenje kvota, međutim predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u izjavi za Radio Slobodna Europa podsjeća da oni od početka upozoravaju da se uvozom radne snage neće riješiti problem.
„Hrvatski poslodavci i Vlada su cijelu sustav izgradili na niskim plaćama i nestalnim i nestabilnim ugovorima o radu, i to će im se osvetiti. Naime, cijeli problem sa nestabilnom radnom snagom se pojavljuje zbog toga što su plaće u Hrvatskoj niske, zbog toga što poslodavci na toj niskoj razini plaća grade svoju konkurentnost i da su zapravo u velikom dijelu – pogotovo kada je riječ o kvalificiranoj radnoj snazi na bilo kojem području – izgubili ljude jer su ljudi otišli u neke druge zemlje gdje su plaće veće.“
Nije problem samo u kvalificiranoj radnoj snazi. Upravo je objavljeno da Nijemci za frankfurtski aerodrom traže nekvalificiranu radnu snagu iz Europske unije - Grke, Bugare i Hrvate – za godišnju plaću od 25-30.000 eura brutto.
U isto vrijeme je prosječna godišnja netto plaća u Hrvatskoj oko 9.900 eura.
Facebook Forum