Poljoprivrednicima nikada nije lako - ne valja kada godina ne rodi a ne valja ni kada rodi. Nakon nekoliko teških godina ova godina bila je idealna za rod pšenice. Međutim i dobar rod zadao je glavobolju poljoprivrednicima u Bosni i Hercegovini.
Umjesto dobre zarade zbog niskih otkupnih cijena od deset evro centi koji su mlinari spremni punuditi za kilogram ovogodišnjeg roda, poljoprivednici iz bh žitnice Semberije mogli bi se naći u gubicima. Zbog toga su prije nekoliko dana i blokirali granični prelaz Rača, prema Srbiji:
„Poljoprivredni proizvođači su morali da znaju cijenu pšenice bar prije žetve, ako ne već u jesenjoj sjetvi. Nažalost, pšenica je završena prije deset, petnaest dana, a još uvijek cijene nema.“
„Izlazimo što nam je mala cijena pšenice, na njoj gubimo. Sto posto sam u gubitku.“
„Evo, mi smo predali pšenicu, a nemamo cijenu. Cijene koje se nagađaju su niske.“
Poljoprivrednici traže da otkupna cijena kilograma pšenice bude 19 evro centi i da im Vlada isplati subvencije od dva evro centa.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS-a za grad Bijeljinu Ljubo Maletić kaže da ako se ne postigne kompromis sa mlinarima, pekarima i Vladom, da je moguća i nova blokada bh granica traktorima.
„Ako ne, organizovaćemo, pa ćemo blokirat' sve moguće puteve“, poručuje Maletić.
Prvi pokušaj nalaženja kompromisa kroz razgovor u Vladi RS nije dao zadovoljavajuće odgovore, ni poljoprivrednicima ni mlinsko-prerađivačkoj industriji. Ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić predložio je da ovogodišnja otkupna cijena pšenice bude 19 evro centi sa subvencijom.
„S tim da cijenu od 0,33 feninga trebaju da plate mlinske organizacije, a da Vlada premiju koju je utvrdila, 0,04 feninga, poveća na 0,05 feninga i tako obezbijedi da ukupna cijena bude oko 0,38“, predložio je ministar.
Predloženim rešenjem nisu zadvoljni ni ratari, a ni mlinari.
„Ja idem nazad u Bijeljinu – ne znam na čemu sam. Nismo dobili, mlinare su prećutali, pekare su prećutali. Jednim dijelom. Pekari su obećali nešto, ali uz uslov, znači, jedino što je ministar bio definisan, rekao je to i obećao, što se tiče Ministarstva, a sve ostalo je utakmica. Neriješena“, naglašava Ljubo Maletić.
Vlada nemoćna
Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da ponuđeno rješenje ide samo na uštrb poljoprivrednih proizvođača i mlinara i traži da teret otkupa domaće proizvodnje podnesu i pekari.
„Ukoliko imamo garancije da će takvo brašno tako skupe domaće pšenice biti prodano domaćim pekarima i domaćim trgovcima, mi mlinari nemamo ništa protiv da se poljoprivrednim proizvođačima na taj način pomogne. Ukoliko mi treba da podnesemo taj ceh sami, a da iza nas ostanu tržišni mehanizmi ponude i tražnje, onda mi nismo spremni na taj ustupak, jer vi svi dobro znate da ulazi brašno u Republiku Srpsku odnosno Bosnu i Hercegovinu iz Srbije i Hrvatske, po znatno nižim cijenama. Doći ćemo u jednu nelojalnu konkurenciju i nećemo izdržati. Međutim, imamo dobru volju ako rasporedimo, da kažem, nekakva četiri feninga na četiri ili pet grupa. Onda ćemo svi iznijeti taj zadatak“, tvrdi Kos.
Ratari zamjeraju prerađivačima da im je dopušteno ostvarivanje velike dobiti na njihov račun. Boško Rudić iz Udruženja poljoprivrednika Bijeljina pita se kako su prošle godine, kada nije bilo pšenice, na tržištu mlinari mogli plaćati puno veće cijene.
„Ako je prošle godine pšenica bila 43-44, pa su kasnije čak plaćali i 50, i na tu cijenu pšenice napravili kalkulaciju i prodavali hljeb po marku i dvadeset, kako je sada moguće na cijenu od 27-28 i 29, da ostane cijena hljeba od marku i dvadeset? To je nemoguća stvar. Bolje je raditi sa pšenicom i sa brašnom, nego švercovati cigarete“, kaže Rudić.
Ako se ne postigne dogovor, mlinari će vjerovatno ponovo po pšenicu u Mađarsku gdje su cijene pšenice niže i za pet evro centi. Premijerka RS Željka Cvijanović kaže da Vlada nema mehanizme da to spriječi.
„Ova Vlada je u ova četiri mjeseca posvetila zaista dovoljno pažnje poljoprivrednom sektoru – ja bih voljela da je to uvijek više od onog što se može – ali su postojale određene stvari koje kažu da nešto možete ili ne možete“, navodi premijerka.
Zbog toga nova blokada graničnih prelaza vrlo je izvjesna. Sada sve zavisi od pekara i od toga da li su i oni spremni da malo popuste u svojim zaradama radi zaštite domaće proizvodnje.
Umjesto dobre zarade zbog niskih otkupnih cijena od deset evro centi koji su mlinari spremni punuditi za kilogram ovogodišnjeg roda, poljoprivednici iz bh žitnice Semberije mogli bi se naći u gubicima. Zbog toga su prije nekoliko dana i blokirali granični prelaz Rača, prema Srbiji:
„Poljoprivredni proizvođači su morali da znaju cijenu pšenice bar prije žetve, ako ne već u jesenjoj sjetvi. Nažalost, pšenica je završena prije deset, petnaest dana, a još uvijek cijene nema.“
„Izlazimo što nam je mala cijena pšenice, na njoj gubimo. Sto posto sam u gubitku.“
„Evo, mi smo predali pšenicu, a nemamo cijenu. Cijene koje se nagađaju su niske.“
Poljoprivrednici traže da otkupna cijena kilograma pšenice bude 19 evro centi i da im Vlada isplati subvencije od dva evro centa.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS-a za grad Bijeljinu Ljubo Maletić kaže da ako se ne postigne kompromis sa mlinarima, pekarima i Vladom, da je moguća i nova blokada bh granica traktorima.
„Ako ne, organizovaćemo, pa ćemo blokirat' sve moguće puteve“, poručuje Maletić.
Prvi pokušaj nalaženja kompromisa kroz razgovor u Vladi RS nije dao zadovoljavajuće odgovore, ni poljoprivrednicima ni mlinsko-prerađivačkoj industriji. Ministar poljoprivrede RS Stevo Mirjanić predložio je da ovogodišnja otkupna cijena pšenice bude 19 evro centi sa subvencijom.
„S tim da cijenu od 0,33 feninga trebaju da plate mlinske organizacije, a da Vlada premiju koju je utvrdila, 0,04 feninga, poveća na 0,05 feninga i tako obezbijedi da ukupna cijena bude oko 0,38“, predložio je ministar.
Predloženim rešenjem nisu zadvoljni ni ratari, a ni mlinari.
„Ja idem nazad u Bijeljinu – ne znam na čemu sam. Nismo dobili, mlinare su prećutali, pekare su prećutali. Jednim dijelom. Pekari su obećali nešto, ali uz uslov, znači, jedino što je ministar bio definisan, rekao je to i obećao, što se tiče Ministarstva, a sve ostalo je utakmica. Neriješena“, naglašava Ljubo Maletić.
Vlada nemoćna
Predsjednik Udruženja mlinara RS Zoran Kos kaže da ponuđeno rješenje ide samo na uštrb poljoprivrednih proizvođača i mlinara i traži da teret otkupa domaće proizvodnje podnesu i pekari.
„Ukoliko imamo garancije da će takvo brašno tako skupe domaće pšenice biti prodano domaćim pekarima i domaćim trgovcima, mi mlinari nemamo ništa protiv da se poljoprivrednim proizvođačima na taj način pomogne. Ukoliko mi treba da podnesemo taj ceh sami, a da iza nas ostanu tržišni mehanizmi ponude i tražnje, onda mi nismo spremni na taj ustupak, jer vi svi dobro znate da ulazi brašno u Republiku Srpsku odnosno Bosnu i Hercegovinu iz Srbije i Hrvatske, po znatno nižim cijenama. Doći ćemo u jednu nelojalnu konkurenciju i nećemo izdržati. Međutim, imamo dobru volju ako rasporedimo, da kažem, nekakva četiri feninga na četiri ili pet grupa. Onda ćemo svi iznijeti taj zadatak“, tvrdi Kos.
Ratari zamjeraju prerađivačima da im je dopušteno ostvarivanje velike dobiti na njihov račun. Boško Rudić iz Udruženja poljoprivrednika Bijeljina pita se kako su prošle godine, kada nije bilo pšenice, na tržištu mlinari mogli plaćati puno veće cijene.
„Ako je prošle godine pšenica bila 43-44, pa su kasnije čak plaćali i 50, i na tu cijenu pšenice napravili kalkulaciju i prodavali hljeb po marku i dvadeset, kako je sada moguće na cijenu od 27-28 i 29, da ostane cijena hljeba od marku i dvadeset? To je nemoguća stvar. Bolje je raditi sa pšenicom i sa brašnom, nego švercovati cigarete“, kaže Rudić.
Ako se ne postigne dogovor, mlinari će vjerovatno ponovo po pšenicu u Mađarsku gdje su cijene pšenice niže i za pet evro centi. Premijerka RS Željka Cvijanović kaže da Vlada nema mehanizme da to spriječi.
„Ova Vlada je u ova četiri mjeseca posvetila zaista dovoljno pažnje poljoprivrednom sektoru – ja bih voljela da je to uvijek više od onog što se može – ali su postojale određene stvari koje kažu da nešto možete ili ne možete“, navodi premijerka.
Zbog toga nova blokada graničnih prelaza vrlo je izvjesna. Sada sve zavisi od pekara i od toga da li su i oni spremni da malo popuste u svojim zaradama radi zaštite domaće proizvodnje.
