Dva i po mjeseca od hapšenja bivšeg ministra sigurnosti, Bosna i Hercegovina bi mogla dobiti novog, ukoliko dobije podršku poslanika državnog parlamenta.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, je 7. marta imenovala za državnog ministra sigurnosti Gorana Selaka, lidera Socijalističke partije Srpske, nakon što je prethodno prošao zakonom propisane sigurnosne provjere.
Međutim, podrške većine poslanika na sjednici zakazanoj za 17. mart neće biti, najavljuju iz stranaka "Trojke", koju čine Narod i Pravda (NiP), Socijaldemokratska partija (SDP) i Naša stranka (NS).
"Trojka" je krajem januara raskinula koaliciju na državnom nivou sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, te od tada pokušavaju da izbace Dodikove kadrove iz državnih institucija.
Upravo je SNSD kandidovao Selaka za novog ministra, jer je Selakova stranka Dodikov koalicioni partner u bh. entitetu Republika Srpska (RS).
Biografija Gorana Selaka
Četrdesetdvogodišnji Goran Selak je lider Socijalističke partije Srpske (SPS), koju je osnovao prije pet godina. Bio je poslanik u ranijem sazivu Narodne skupštine bh. entiteta Republike Srpske.
Trenutno je odbornik u Skupštini Grada Banjaluka i u koaliciji sa Dodikovim SNSD-om, vladajućom strankom u ovom bh. entitetu.
Selak za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da ima više od 20 godina radnog iskustva, te da je većinu karijere proveo radeći na teškim poslovima izvršenja krivičnih sankcija, odnosno kao rukovodilac zatvora zatvorenog tipa.
U nedostatku javno dostupne zvanične biografije, mediji su proteklih godina osporavali njegovo obrazovanje i akademska zvanja. To ga, kako kaže za RSE, ne brine, jer smatra da će nakon prolaska zakonom propisanih sigurnosnih provjera, biti "stavljena tačka na špekulacije".
Objašnjava da se školovao najprije u Banjaluci, nakon čega je stekao doktorat na Univerzitetu Privredna akademija u Novom Sadu. Završio je prošle godine "Visoke studije bezbednosti i odbrane" u Školi nacionalne odbrane u Srbiji, nakon čega mu je u Narodnoj skupštini Srbije uručena replika srednjovjekovnog mača koja se dodjeljuje svima koji steknu diplomu ove škole.
Potencijalne prepreke za imenovanje
U video intervjuu koji je krajem prošle godine dao za banjalučki portal "Srpska info", Selak je naveo da je studij u Srbiji završio "na prijedlog rukovodstva Srbije". To je međutim, negirao u razgovoru za RSE, navodeći da je inicijator njegovog odlaska na bezbjedonosne studije bilo, ustvari, Ministarstvo pravde bh. entiteta RS.
Kaže da ne smatra da bi njegov studij bezbjednosti u Srbiji trebao biti prepreka za imenovanje, jer se radi o uobičajenoj međunarodnoj saradnji u obrazovanju kadrova.
Smetnja, kaže Selak, ne bi trebale biti ni njegove političke i privatne veze sa Aleksandrom Vulinom, bivšim direktorom Srbijanske agencije BIA, koji je 2022. godine podnio ostavku pod sumnjom za navodnu korupciju i umiješanost u trgovinu drogom.
Selak dodaje da sa Vulinom ima korektan odnos, i da ga "cijeni kao čovjeka koji je porijeklom iz okoline Banjaluke".
Međutim, fotografije sa Selakovih društvenih mreža prikazuju Vulina u krugu porodice Selak, na rođendanskoj proslavi Selakovog sina. Uz fotografiju je Selakova objava u kojoj Vulina naziva "iskrenim prijateljem i bratom".
Kandidati za poziciju ministra sigurnosti BiH moraju proći dvije sigurnosne provjere prije imenovanja i odobrenja za pristup vrlo tajnim podacima. Jednu provodi Obavještajno-sigurnosna agencija (OSA), u skladu za Zakonom o zaštiti tajnih podataka, a drugu Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), u skladu sa Zakonom o Vijeću ministara BiH.
Po zakonu o zaštiti tajnih podataka, upravo su neovlašteni kontakti ili saradnja s osobama iz obavještajno-sigurnosnih ili vojnih struktura drugih država, navedeni kao jedna od 14 prepreka za imenovanje.
Međutim, nadležne policijske i sigurnosne institucije okončale sigurnosnu provjeru Gorana Selaka, i nisu utvrdile zakonske smetnje.
Na internetu je dostupan još jedan Selakov TV nastup, koji je dao banjalučkom portalu "Banjaluka 24", u kome je otvoreno govorio o tome da je zapošljavao osobe u zamjenu za glas na izborima.
Istovremeno, Selak naziva tendencionznim i zlonamjernim pisanje medija koji problematizuju njegovo obrazovanje, karijeru i integritet.
Političke prepreke za Selakovo imenovanje
Iako je Selak prošao sigurnosne provjere agencija SIPA i OSA, nekoliko visokih zvaničnika je navelo da on neće dobiti neophodnu podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, jer ga je za ovu funkciju predložio čelnik SNSD-a Milorad Dodik.
"Odmah ćemo ga odbiti, neka svi to znaju. On ne može imati ruke (u državnom parlamentu) osim SNSD-ovih i eventualno Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), a to ništa ne znači. Jer sa tih 12 ruka, koje može imati u prvom krugu, taj Selak ispada. Dakle, nijedan više SNSD-ov kadar neće ući u sistem", najavio je u intervjuu za "Face TV" ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Ovaj lider NiP-a, stranke koja čini vladajuću koaliciju "Trojka", dodao je da je ključno imenovati ministra sigurnosti kojeg predloži opozicija u entitetu RS, a ne Dodikov SNSD.
Kvalitet sigurnosnih provjera kandidata
Prethodni ministar sigurnosti, Nenad Nešić, je u pritvoru kao osumnjičeni u predmetu visoke korupcije, dok je njegov prethodnik, Selmo Cikotić, u zatvoru i služi trogodišnju kaznu za zloupotrebu položaja.
Obojica su u vrijeme imenovanja bili meta osumnjičeni u istragama pravosudnih institucija, pokazuju podaci državnog suda i tužilaštva, ali ipak su prošli sigurnosne provjere i dobili 'zeleno svjetlo' za imenovanje.
Zbog Nešićevog slučaja, članovi Komisije za borbu protiv korupcije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, proteklih sedmica utvrđuju kako se to moglo desiti.
"Nešto očigledno u sistemu sigurnosne provjere kandidata za ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine nije kako treba", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Safet Kešo, član ove parlamentarne komisije.
Kešo dodaje da je komisija zatražila sastanak sa čelnicima agencije OSA, kako bi "zakrpili rupe kroz koje se provlače profili, poput bivšeg ministra Nešića".
Istovremeno, Eldan Mujanović, redovni profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu, kaže za RSE da smatra da su domaće sigurnosne agencije ne vrše temeljitu provjeru kandidata.
Mujanović smatra da su agencije "podlegle sugestijama domaće i međunarodne politike", te da kandidati za visoke političke funkcije imaju "vidno blaži tretman" pri provjerama, nego na primjer policijski službenici, iako se provjera vrši po istom Zakonu o zaštiti tajnih podataka BiH.
Po ovom zakonu, kandidat ispunjava tri detaljna upitnika, u kojima je dužan navesti sve činjenice koje bi eventualno mogle biti smetnja za njegovo imenovanje, uključujući i ovisnost o drogama, alkoholu ili kockanju, te kontakte sa stranim sigurnosnim ili obavještajnim službama.
Ovaj zakon prepoznaje 14 sigurnosnih smetnji za nečije imenovanje, među kojima su navođenje lažnih podataka u upitniku, neovlašteni kontakt ili saradnja s osobama iz obavještajno-sigurnosnih ili vojnih struktura drugih država, te informacije koje utemeljuju opravdanu sumnju u lojalnost državi i povjerljivost osobe.