Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske na posebnoj sjednici održanoj u ponedjeljak, 16. marta su prihvatili ostavku Save Minića na funkciju predsjednika Vlade tog bh. entiteta.
Ostavku Minića podržalo je svih 49 prisutnih poslanika bez rasprave. Poslanici opozicije nisu prisustvovali posebnoj sjednici.
Minić je istakao da će on biti mandatar za sastav nove Vlade, nakon što je obavio konsultacije sa predsjednikom RS Sinišom Karanom, i dodao je da će ona uskoro biti izabrana.
Ranije danas, Minić je na konferenciji za medije u Banjaluci objavio da je podnio ostavku.
Minić, kadar Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, dodao je da ima podršku većine u Narodnoj skupštini RS.
Rekao je da se na ovaj potez odlučio kako bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, te je naveo da postoje osporavanja i od strane međunarodne zajednice, ne objašnjavajući na šta konkretno misli.
Ovo je drugi put u posljednjih nekoliko mjeseci da Minić podnosi ostavku i najavljuje da će ponovo biti mandatar.
Dotadašnji ministar poljoprivrede RS, Savo Minić je imenovan za entitetskog premijera 2. septembra prošle godine.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 23. januara odlučio da ta Vlada nije ustavna, jer ga je za mandatara prošlog avgusta predložio Milorad Dodik, koji se tada predstavljao kao predsjednik RS.
Prema Ustavu RS, mandatara može samo da predloži predsjednik entiteta, a ta funkcija je Dodiku oduzeta nakon što je postala pravosnažna presuda za nepoštovanje odluka visokog predstavnika, kojom mu se zabranjuje obavljanje političkih funkcija na period od šest godina.
Nekoliko dana uoči odluke Ustavnog suda BiH, Minić je podnio ostavku, za mandatara ga je predložila tadašnja v.d. predsjednice RS, Ana Trišić Babić, te je on ubrzo ponovo postavljen na istu funkciju.
Poslanici Stranke demokratske akcije i Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta BiH su se i nakon tog imenovanja obratili Ustavnom sudu BiH, tražeći da bude poništeno.
U svojoj apelaciji, između ostalog, oni tvrde da je imenovanje premijera na osnovu prijedloga v.d. predsjedničke funkcije, "direktno i svjesno kršenje načela vladavine prava" iz bh. Ustava.
Ustavni sud BiH se o tome još nije izjašnjavao.
Ćamil Duraković, potpredsjednik RS, tražio je od Ustavnog suda RS ocjenu ustavnosti izbora Trišić Babić na tu funkciju, obzirom da entitetski Ustav ne poznaje funkciju vršioca dužnosti predsjednika.
Ustavni sud RS je 25. februara obustavio postupak ocjene ustavnosti njenog imenovanja.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.