Nakon što je posredovala u prvim visokim razgovorima između američkih i ruskih zvaničnika od početka rata u Ukrajini, Saudijska Arabija sada se navodno pozicionira kao posrednik u još jednim pregovorima s visokim ulozima – ovaj put između Sjedinjenih Država i Irana, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
CNN, koji je prvi objavio ovu priču, izvještava da još uvijek nije jasno da li su Saudijci formalno ponudili svoju posredničku ulogu. Ipak, analitičari smatraju da Rijad ima jake motive da pokrene pregovore i da bi mogao biti bolje pozicioniran od tradicionalnih medijatora za dovođenje SAD-a i Irana za pregovarački sto.
"Rijad traži način da se pozabavi pitanjima iranskog nuklearnog programa, kao i njegovim regionalnim aktivnostima i podrškom proxy grupama", kaže Gregory Brew, viši analitičar u Eurasia Group sa sjedištem u SAD-u.
"S obzirom na interes Rijada da izbjegne eskalaciju u Zaljevu, vjerovatno smatra da je diplomatija učinkovitiji način za rješavanje ovih pitanja nego vojna akcija", dodao je.
Saudijska potraga za stabilnošću
Saudijska Arabija prekinula je odnose s Iranom 2016. godine nakon što su demonstranti napali njene diplomatske misije zbog pogubljenja istaknutog šiitskog klerika u Rijadu. Dvije godine kasnije, kada je američki predsjednik Donald Trump povukao Washington iz nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. godine, Saudijci su bili među onima koji su pozdravili taj potez.
Godine 2019. jemenski pobunjenici Huti, koje podržava Iran, izveli su veliki napad dronovima i projektilima na saudijska naftna postrojenja, ozbiljno poremetivši proizvodnju sirove nafte u Kraljevini.
Međutim, mnogo toga se promijenilo otkako je u martu 2023. godine, uz posredovanje Kine, došlo do obnove odnosa između Teherana i Rijada.
Prijestolonasljednik Muhamed bin Salman već dugo nastoji Saudijsku Arabiju pozicionirati kao globalnu ekonomsku i diplomatsku silu u okviru svog plana "Vizija 2030", koji ima za cilj diversifikaciju ekonomije Kraljevine i smanjenje njene ovisnosti o nafti.
Međutim, za ostvarenje tih ciljeva Saudijskoj Arabiji je potrebna stabilnost na Bliskom istoku.
"Spremnost Saudijske Arabije da moderira odnose između Teherana i Washingtona nije se pojavila u političkom vakuumu", rekao je Behnam Taleblu, analitičar za Iran pri Fondaciji za odbranu demokratija (FDD) u Washingtonu.
"Rijad, stilistički normalizujući odnose s Teheranom putem diplomatije, ali suštinski ostajući u zapadnoj orbiti, nada se da će se zaštititi od toga da postane epicentar šireg regionalnog sukoba koji uključuje Iran."
Iako Islamska Republika zvanično insistira da ne razvija nuklearno oružje, u Iranu se sve više raspravlja o mogućnosti militarizacije njegovog nuklearnog programa – posebno jer su iranski regionalni saveznici, koji su dugo smatrani glavnim sredstvom odvraćanja od Izraela i Sjedinjenih Država, pretrpjeli ozbiljne gubitke.
Abdulaziz Sager, predsjednik saudijskog Centra za istraživanje Zaljeva, rekao je za Radio Farda RSE da Rijad "čvrsto tvrdi" kako je na Iranu da odluči hoće li zadržati svoj mirnodopski nuklearni program.
Međutim, dodao je da širenje iranskog nuklearnog programa nakon Trumpovog povlačenja iz nuklearnog sporazuma "ne daje uvjeravanja" da će on ostati isključivo mirnodopski.
Iranski interesi
Vrhovni vođa Irana, ajatolah Ali Hamnei, prošlog mjeseca odbacio je mogućnost direktnih pregovora s Donaldom Trumpom o novom nuklearnom sporazumu, insistirajući da se američkom predsjedniku ne može vjerovati.
Upravo tu Saudijska Arabija može odigrati ključnu ulogu i iskoristiti svoju diplomatsku poziciju, smatraju stručnjaci.
Na papiru, Saudijci mogu Iranu ponuditi stvari koje tradicionalni posrednici, poput Omana i Katara, možda ne mogu, rekao je Gregory Brew.
Saudijska Arabija je, prema mnogima, više profitirala od obnove odnosa 2023. nego Iran, dok u Teheranu raste nezadovoljstvo što ekonomski benefiti od normalizacije odnosa s ovom sunitskom silom nisu bili značajni.
"Iran traži načine da osigura ekonomske koristi od bilo kakvog sporazuma, a Saudijska Arabija je prirodan partner za to – ukoliko može ponuditi investicije, trgovinu i druge pogodnosti", rekao je Brew.
Još jedan motiv za prihvatanje saudijskog posredovanja leži u tome što, baš kao što bivši američki predsjednik Barack Obama nije mogao garantovati da će Trumpova administracija ostati u nuklearnom sporazumu iz 2015., ni Trump ne može uvjeriti Iran da će buduća administracija poštovati novi dogovor.
"S druge strane, (Muhamed bin Salman) će biti prisutan na vlasti još dugo vremena, a potencijalne saudijske ponude mogle bi učiniti dogovor privlačnijim", smatra Brew.
Iran i Sjedinjene Države su 2013. godine prvo vodili tajne razgovore, koji su potom prerasli u javne pregovore i konačno doveli do potpisivanja nuklearnog sporazuma 2015.
"Iran će vjerovatno pristati na pregovore, posebno ako su tajni, te će nastojati iznuditi ustupke samo zbog ostanka za stolom ili privremenog odustajanja od aktivnosti koje može lako nastaviti kada to odluči", rekao je Behnam Taleblu iz FDD-a.