Predstojeći Samit Evropska unija (EU) - Zapadni Balkan će imati fokus na borbu protiv COVID-19, ali i dati potvrdu EU da je perspektiva Zapadnog Balkana u Uniji, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) šef Delegacije EU u Bosni i Hercegovini, Johann Sattler.
Ambasador Sattler takođe navodi kako je apsolutno uvjeren da će Njemačka tokom svog predsjedavanja, od jula ove godine, imati snažan fokus na Zapadni Balkan.
Kada je u pitanju naredni korak, odnosno dobijanje kandidatskog statusa za BiH, navodi Sattler, "moramo da vidimo stvarni angažman Bosne i Hercegovine na provedbi 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su na stolu".
Sa ambasadorom Sattlerom RSE je razgovarao dan nakon što je 4. maja u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine u Sarajevu održan sastanak Političke radne grupe za EU.
Sattler o Čoviću
Šef Delegacije EU u BiH Johann Sattler kaže kako je mislio da je lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović bio predvodnik u procesu pripreme aplikacije BiH za članstvo u EU.
Tako je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) Sattler prokomenarisao to što je Čović odbio da prisustvuje sastanku Političke radne grupe za EU, održanom u ponedjeljak, 4. maja u Predsjedništvu BiH u Sarajevu.
"Ponuda EU je na stolu već godinu dana. Bosna i Hercegovina je aplicirala za članstvo i ono što sam mislio za gospodina Čovića je da je on bio predvodnik u tom procesu i pripremi aplikacije".
Mišljenje Evropske komisije, podsjetio je Sattler, "je na stolu od maja 2019. godine". "Dakle, čekamo dugo na vlasti Bosne i Hercegovine da odgovore na ovo mišljenje", izjavio je Sattler.
Predsjedništvo BiH organizovalo je prvi sastanak ad hoc radne grupe, koju čine članovi Predsjedništva, Vijeća ministara BiH, te oba kolegija državnog parlamenta, kako bi se zajednički napravio dokument na osnovu kojeg bi Vijeće ministara BiH moglo predložiti Akcioni plan za provedbu preporuka Evropske komisije.
Čović je naveo naveo kako smatra da Predsjedništvo BiH ne ispunjava kriterije konstitutivnosti i legitimnosti u skladu sa Ustavom. HDZ BiH protivi se izbornim pravilima prema kojim se bira hrvatski član Predsjedništva BiH, a prema kojim je na toj funkciji trenutno lider Demokratske fronte Željko Komšić.
RSE: Predsjedništvo Bosne i Hercegovine donijelo je odluku o pokretanju realizacije 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Juče (4. maja) je održan i prvi sastanak radne grupe o putu BiH ka EU u Predsjedništvu BiH.
Sattler: Pozdravljamo inicijativu Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sastanak koji je održan juče. Predsjedništvo ima svoju ulogu, ali ima je i Vijeće ministara, Mehanizam koordinacije, ali i parlamenti ove zemlje. Ono što je, takođe, važno je da ćemo uspostaviti nacionalnu konvenciju o procesu evropskih integracija. Nešto slično smo radili u drugim zemljama regije, poput Srbije i Crne Gore. To omogućava civilnom društvu da bude dio ovog procesa, što podrazumijeva kako organizacije, tako i eksperte koji mogu da dođu sa svojim idejama i prijedlozima.
Ovo je inkluzivan proces i mnogi veliki igrači u ovoj zemlji mogu da istupe naprijed i mislim da je ovo najbolja šansa koju smo vidjeli, kada je u pitanju odgovor na zahtjeve za integraciju u EU, koja je na stolu. Zahtjev za integraciju podržava veliki broj građana. Više od 70, 75 posto građana širom zemlje u oba entiteta žele da se pridruže Evropskoj uniji i mislim da je vrijeme da se okupimo oko ove inicijative i da se krene naprijed.
Kandidatski status
RSE: Da li je realno očekivati da će sa postojećom dinamikom BiH dobiti do kraja godine status kandidata?
Sattler: Kada je u pitanju naredni korak, odnosno dobijanje kandidatskog statusa, moramo da vidimo stvarni angažman Bosne i Hercegovine na provedbi ovih 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije koji su na stolu. Vidjeli smo prvi korak, ono što je Predsjedništvo uradilo i prvi sastanak je održan juče (ponedjeljak). Sastaće se ove sedmice i Mehanizam koordinacije kako bi konkretnije radili na Akcionom planu za provedbu ovih 14 prioriteta. Mislim da je sada jako važno da se zaista počne s tim.
Vidio sam da postoji dobra volja u posljednjih nekoliko sedmica i vjerujem da to može opstati i krenuti naprijed. Treba da vidimo ozbiljan napredak u ispunjavanju ovih prioriteta, koji svakako imaju i nekih teških dijelova, ali ono što mi želimo da vidimo jeste angažman političkih lidera, ali i civilnog društva, kako bi ovaj proces krenuo naprijed.
Rješenje za Mostar u Parlamentu
RSE: Prvi od 14 prioriteta je održavanje izbora u Mostaru. Rok za provođenje presude suda u Strazburu je istekao, bez iznalaženja rješenja.
Sattler: Da, to je ključna tema za nas. Od svih prioriteta na prvom su mjestu demokratski izbori i standardi, te izbori u Mostaru koji se nisu održali već 12 godina. To je veoma visoko na našoj agendi i neće otpasti zbog krize i COVID-19. Stalno podsjećam ključne političke igrače da nađu odgovor na ova jako važna pitanja. Veoma važno pitanje je da se građanima Mostara dozvoli da glasaju poslije tako dugo vremena. Postoji i odluka Evropskog suda za ljudska prava, donesena u oktobru prošle godine, takozvani "Baralija" slučaj, koji jasno stavlja odgovornost na političko vodstvo.
Rješenje se treba i mora naći u Parlamentu. To je moja glavna poruka. U presudi Suda za ljudska prava stoji da ukoliko se to ne uradi , treba da se uključi Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Opcija koju mi više preferiramo je da se to uradi u političkoj areni, političkim razgovorima i, na kraju odlukom u Parlamentu. Ako to nije moguće i za to je predviđeno drugo rješenje.
RSE: Kakvo je raspoloženje unutar Evropske unije kada se govori o proširenju?
Sattler: Glavni fokus i zabrinutost je da se prevaziđe ovaj težak period u borbi protiv COVID- 19. Najprije na medicinskom polju, a onda i ekonomskom. Vidjeli ste iz izvještaja da je situacija na mnogo načina teška i u mnogim zemljama Evropske unije, kao i u zemljama Zapadnog Balkana. Glavni kurs je usmjeren sa hvatanjem u koštac sa posljedicama COVID-19 i sutrašnji samit je najvećim dijelom posvećen tom pitanju. Pomoć ovoj regiji, ali i iskazivanje solidarnosti u borbi protiv posljedica koje je izazvao.
Kad smo kod toga, Vijeće je u martu dalo "zeleno svjetlo" Sjevernoj Makedoniji i Albaniji da počnu pregovore za članstvo, što je vrlo pozitivan korak i drugo, čega smo se već dotakli, to je nova metodologija proširenja. To znači da je, čak, i u teškim vremenima moguće dati pozitivne odgovore, naročito ovoj regiji.
Postoji jasno razumijevanje među zemljama članicama da je Zapadni Balkan ključni strateški prioritet za EU. Više stabilnosti i prosperiteta znači i doprinos stabilnosti i prosperitetu EU.
Nova metodologija EU za Zapadni Balkan u tri pravca
RSE: U srijedu, 6. maja, počinje Samit zemalja EU i Zapadnog Balkana na kome se očekuje predstavljanje nove metodologije proširenja EU. O kakvoj novoj metodologiji se radi i šta to znači za zemlje koje se kreću ka članstvu?
Sattler: Novu metodologiju proširenja, u martu ove godine, usvojilo je svih 27 ministara vanjskih poslova. Kreće se u tri osnovna pravca. Kao prvo, proces bi trebao postati više politički, što znači da će biti tehničkih grupa, ali i da će politički nivo više biti uključen u pregovore u namjeri da se politički lideri Zapadnog Balkana uključe u formaciju EU tamo, gdje je to moguće.
Drugo, proces će biti dinamičniji, jer ćemo teme podijeliti u klastere. Biće šest glavnih klastera. Na primjer, otvorite jedan klaster, vladavinu prava, on će biti specifičan, jer je i prvi koji se otvara, ali posljednji koji se zatvara, pošto je i najvažniji. Kad ste u klasteru, pregovarate unutar njega, što znači manje poglavlja, a više tema, što stvara dinamičniji proces.
I treća stvar je da se proces napravi predvidljivijim. Ispunite uslov i prelazite na drugi. Mislim da je to jako važno za zemlje regije, da ovaj proces dakle bude više politički orijentisan, dinamičniji ali i predvidljiviji.
RSE: Hoće li u konačnoj deklaraciji sa Samita biti potvrđena poruka da će Zapadni Balkan biti integrisan u EU?
Sattler: Samit će imati tri glavna elementa - fokus na borbi protiv COVID-19, ali i potvrdu EU da je perspektiva Zapadnog Balkana u EU, što će pokazati njihovu posvećenost reformama i vrijednostima EU. Deklaracija će sadržavati sve te elemente uključujući i reafirmaciju te perspektive za ovu regiju.
Gdje će pomoć EU ići?
RSE: EU je do sada Bosni i Hercegovini pomogla sa više od 70 miliona eura granta i najavom od 250 miliona eura makrofinansijske pomoći. Gdje smatrate najpotrebnijim da taj novac bude usmjeren?
Sattler: Dozvolite mi da počnem sa iznosom koji je EU izdvojila za cijeli Balkan, što je oko 3,3 milijarde eura za šest zemalja. Osamsto miliona eura je u grantovima, a ostalo su zajmovi. Kada govorimo o BiH dolazimo do svote od 80 miliona eura grantova i 250 miliona eura u zajmovima.
Veoma je važno što je ovih 80 miliona otišlo, uglavnom, na borbu protiv COVID-19 sa medicinskom opremom i pola je već stiglo u Bosnu i Hercegovinu, dok se pola očekuje u narednim sedmicama.
Tu se radi o zaštitnoj, medicinskoj opremi, respiratorima.. što je jako važna pomoć za medicinski aspekt. Drugi dio grant paketa će otići na mala i srednja preduzeća, ona koja su jako pogođena pojavom COVID-19. Tu su firme koje se bave transportom, turizmom, i sve one čiji je posao stao preko noći.
Plus, još 250 miliona koje su direktna pomoć Bosni i Hercegovini, njenim budžetima, da prevaziđe ovu tešku godinu, jer će biti mnogo manje prihoda iz poreza i drugih izvora. Zato je EU odlučila pružiti ruku i pomoći Bosni i Hercegovini da prevaziđe ovaj teški period pred nama.
- Pomoć Evropske unije za najpogođeniji kanton u Federaciji BiH
- EU donirala BiH materijal za kontrolu testova na korona virus
RSE: Pitanje korupcije, ali i njenog procesuiranja jako je važno za EU. S obzirom da se već pojavljuju sumnje u zloupotrebe sredstava u vrijeme pandemije, kako se može osigurati da sredstva koja EU obezbijedi ne budu pronevjerena? Koje mehanizme ćete koristiti?
Sattler: To je veoma važno pitanje i sadrži i bojazan građana Bosne i Hercegovine zbog toga i to shvatamo jako ozbiljno. Imamo posebne revizorske procedure, jer kako znate imamo nultu toleranciju kada su u pitanju mogućnosti za pronevjeru naših sredstava, tako da ćemo pratiti jako pažljivo gdje novac ide.
Takođe, pozivam sva tijela u Bosni i Hercegovini - i na Zapadnom Balkanu, antikorupcijska tijela, agencije za javne nabavke - da dobro prate gdje ovaj novac odlazi. To je glavna briga. Moramo biti sigurni da će novac biti utrošen tamo gdje treba i usmjeren u prave tokove.
Ekonomski investicioni plan
RSE: Šta predviđa ekonomski investicioni plan koji će Evropska komisija predstaviti na jesen, a koji će koji će biti saopšten na kraju zagrebačkog samita? Kakvu korist će zemlje imati od toga?
Sattler: On je trebao biti predstavljen sutra u Zagrebu, ali zbog pandemije stvari su se izmijenile. Paket za borbu protiv COVID-19 u regiji u iznosu od 3,3 milijarde eura je napor bez presedana od strane EU i konkretan gest solidarnosti sa regijom koja nam je bliska. To znači da nema nijednog drugog aktera koji bi ni izbliza došao blizu inicijativama koje smo pokrenuli u posljednjih četiri ili šest sedmica.
Kada govorimo o ekonomsko-investicionom planu, to će biti predstavljeno kasnije ove godine nakon što se zaokruži finansijski ram i on ide u tri glavna pravca. Jedan je povezivost i investicije, drugi su direktne strane investicije i treći, koji uključuje socijalnu dimenziju.
Kada je povezivost u pitanju, biće tu uduplavanja finansiranja i grantova za Zapadni Balkan. Uglavnom se to odnosi na investicije u putnu i energetsku infrastrukturu. To je, takođe, važno i za Bosnu i Hercegovinu u kojoj je u jeku izgradnja Koridora Vc, što će promijeniti na bolje, jer će putovanje kroz zemlju učiniti lakšim. To su neke dobre stvari koje su proizašle.
Ono što je takođe važno je i pitanje okoliša. Kada se pogleda okolišna situacije u regiji i u Bosni i Hercegovini ovo ostaje i biće veoma važna tema narednih godina. Još jedna stvar koja će biti dio našeg ekonomskog plana je strateška transformacija.
- 'Rijeku uz koju smo odrasli, sada žele da unište'
- Ministar Ćorić za RSE: Ne vidim potrebe za arbitražom oko Trgovske gore
- Đapo: Menadžment deponije Uborak je odgovoran za okolinsku dozvolu
RSE: Je li kriza oko korona virusa izbacila iz igre ostale značajne političke projekte oko regiona, s obzirom da je Njemačka, koja preuzima predsjedavanje u julu, već najavila kako će se baviti isključivo krizom?
Sattler: Ne vjerujem, jer ono što vidim jeste da je Njemačka jedan veoma pouzdan evropski partner. Nemojmo zaboraviti da je prije pet godina, Angela Merkel započela, takozvani Berlinski proces, koji je donio jednu jako važnu stvar, a to je povezanost i nakon čega je izdvojena milijarda eura grantova koja je data regiji da se radi na gradnji puteva i boljoj povezanosti u regiji.
Apsolutno sam uvjeren da će Njemačka tokom svog predsjedavanja imati snažan fokus na Zapadni Balkan i da će se nastaviti ovo dobro što se radilo i radi i pod predsjedavanjem Hrvatske uključujući i ovaj Samit. Uopšte nemam dilemu da će se to nastaviti i kada Njemačka preuzme predsjedavanje.
Facebook Forum