Primjedbe zbog ukidanja sankcija Miloradu Dodiku, bivšem predsjedniku entiteta Republika Srpska (RS), kao i kritike zbog odavanja počasti osuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću u Srbiji, mogle su se čuti tokom rasprave održane 15. septembra u Kongresu Sjedinjenih Američkih Država.
Debata o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu održana je pred Pododborom za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma Kongresa SAD-a, čijim se članovima obratio Daniel Lawton, zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara za Evropu i Euroaziju.
Lawton je, među ostalim, kazao da SAD žele stabilan, miran i prosperitetan Zapadni Balkan koji doprinosi regionalnoj i globalnoj sigurnosti, ali da od lokalnih lidera očekuju da sami pronađu rješenja za probleme u svojim zemljama.
Članovi Pododbora postavljali su Lawtonu pitanja o tome kako će se veličanje Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS koji je preminuo u haškom pritvoru, te njegova sahrana uz državne počasti u Beogradu, odraziti na odnose SAD-a i Srbije.
Također su od njega zatražene informacije o posljedicama ukidanja sankcija Dodiku, ruskom utjecaju na Zapadnom Balkanu i o unaprjeđenju suradnje između Srbije i Kine.
Kritike zbog veličanja Mladića
Obraćajući se pristunima, Keith Self, predsjedavajući Pododbora za Evropu, kazao je da je nestabilnost na Zapadnom Balkanu najveća prijetnja američkim interesima nacionalne sigurnosti u Evropi, nakon rata u Ukrajini.
Istaknuo je da je očuvanje stabilnosti ključno, ali da su u regiji i dalje prisutni hibridno ratovanje, mržnja, diskriminacija i stagnacija.
Govoreći o Srbiji istaknuo je da treba biti snaga stabilnosti u regiji, ali je vlasti te zemlje uputio kritike zbog odavanja državnih počasti osuđenim ratnim zločincima.
"Srbija bi trebala biti snaga stabilnosti u regiji, ali nažalost, umjesto da gleda u budućnost, tamošnja vlada i dalje predstavlja viktimizirajući narativ, ukorijenjen u prošlosti. To pokazuje odbijanjem priznavanja Kosova i odavanjem počasti osuđenim zločincima, kao što smo vidjeli s Mladićem", rekao je.
Kritike Srbiji zbog glorificiranja Mladića i "tretiranja kao nacionalnog heroja", uputili su drugi članovi Pododbora za Evropu.
Upitan da li je rekacija iz SAD-a u tom slučaju trebala biti oštrija, Lawton je kazao da SAD odbacuju veličanje ratnih zločinaca i ne zavoravljaju žrtava genocida u Srebrenici.
Dodao je, također, da se zločini iz 90-ih godina prošlog stoljeća ne smiju upotrebljavati za političku korist, jer to vrijeđa žrtve i podriva regionalnu stabilnost.
Pitanja o Dodiku i Južnoj interkonekciji
Rasprava o Zapadnom Balkanu u američkom Kongresu zakazana je u danu kada je objavljen izvještaj demokrata u Pododboru za Evropu, a koji se bavi politikom administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Herecegovini.
Izvještaj je pripremio William Keating, najviše rangirani demokratski predstavnik u Pododboru, koji je tokom rasprave kritizirao ukidanje sankcija Dodiku, uz ocjenu da se radi o pogrešnoj odluci i da Dodik i dalje predstavlja destabilizirajući utjecaj.
Posebno je problematizirao angažman lobista koji su radili na ukidanju sankcija Dodiku, kao i moguće sukobe interesa u poslovima vrijednim milijarde dolara.
Osvrnuo se i na američko zalaganje za dodjelu koncesije za izgradnju plinovoda Južna interkonekcija, koji bi trebao povezati BiH sa mrežom u Hrvatskoj, kompaniji iz SAD-a koja je, kako se navodi, bez iskustva u energetskom sektoru i prethodnog iskustva u regiji.
Lawton je odgovorio da je odluka o ukidanju sankcija Dodiku i osobama iz njegovog okruženja bila povezana sa smirivanjem velike političke krize u BiH.
Naveo je i da se, kao rezultat američke diplomacije, povukao s funkcije predsjednika RS, dok je entitetska skupština odustala od većine antidajtonskih propisa, ističući da je time uklonjen glavni razlog za sankcije. No, naglasio je da SAD ne podržavaju Dodikovu destabilizirajuću retoriku.
Smanjenje tenzija je, kako je naveo tokom obraćanja, otvorilo prostor za napredak na projektu Južne plinske interkonekcije koji bi trebao diverzificirati snabdijevanje BiH plinom, unaprijediti energetsku sigurnost te potaknuti ekonomski rast i stvoriti mogućnosti za američke kompanije.
Tokom rasprave, bilo je riječi i o podijeljenim mišljenjima o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Mogle su se čuti ocjene da funkcija visokog predstavnika nije zamišljena kao trajna, već da je njen cilj bio pripremiti vlasti BiH da samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora.
Predsjedavajući Self je istaknuo da BiH ponestaje vremena za ispunjavanje kriterija iz programa "5+2", kao i da međunarodni nadzor, više od 30 godina nakon rata, nije stanje koje bi trebalo trajati. Naglasio je da je cilj da vlasti samostalno preuzmu odgovornost za upravljanje državom, bez međunarodnog nadzora.
Self se osvrnuo i otvoreno pitanje i podijeljena mišljenja o ulozi i odgovornosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Zanimala ga je i situacija sa izborom novog visokog predstavnika, nakon što je Christian Schmidt u junu podnio ostavku na toj poziciji, te zašto on ne bi mogao biti iz SAD-a.
Lawton je kazao da ne želi prejudicirati izbor njegovog nasljednika, ističući da prema tradiciji tu funkciju obavlja Evropljanin, ali da nakon Schmidtove ostavke nije postignut konsenzus o kandidatima.
Ruski i kineski utjecaj
Tokom debate mogle su se čuti ocjene da je iskazana rijetka dvostranačka zabrinutost zbog odnosa Srbije s Rusijom i Kinom, a postavljena su i pitanja da li je okviru Strateškog dijaloga SAD-a i Srbije razgovarano o "malignom utjecaju" Moskve i Pekinga.
Republikanac Randy Fine postavio je pitanje kako odnosi Srbije s Rusijom i Kinom utiču na dugoročne ciljeve strateškog dijaloga SAD-a i Srbije.
Govoreći o Rusiji, Fine je rekao da Moskva energetsku ovisnost koristi kao sredstvo kontrole i izvor prihoda za druge "maligne svrhe".
Fine je, također, ukazao na produbljivanje veza Srbije s Kinom, uključujući sporazum o slobodnoj trgovini, nabavku naprednih kineskih odbrambenih sistema i učešće u zajedničkim vojnim vježbama.
Lawton je kazao da geopolitički rivali, posebno Kina i Rusija, predstavljaju rizik za stabilnost Zapadnog Balkana, zbog čega SAD žele razvijati pozitivne odnose sa svim zemljama regije i poticati stabilnost.
Govoreći o Srbiji, istaknuo je da SAD nastoje da budu prvi partner u suprotstavljanju štetnom utjecaju. Naveo je da američki napori daju rezultate, a bilateralno partnerstvo sa Srbijom postaje sve snažnije.
Izdvojio prvi strateški dijalog SAD-a i Srbije, održan u julu, koji je obuhvatio energetsku, odbrambenu, sigurnosnu i komercijalnu saradnju.
Lawton je naveo da će angažman s ovom "ključnom zemljom za regionalnu ravnotežu" i dalje biti od presudne važnosti za zaštitu interesa SAD-a".
Nastavak dijaloga Kosova i Srbije
Lawton je pozvao lidere zemalja na Zapadnom Balkanu da pronađu rješenja za lokalne probleme. Naglasio je da to ne znači povlačenje SAD-a iz regije, ističući da Washington želi i dalje učestvovati u postizanju konstruktivnih rješenja koja doprinose i američkim interesima.
U dijelu obraćanja posvećenom Kosovu, naveo je da SAD ostaju posvećene nezavisnosti i teritorijalnom integritetu te zemlje. Istaknuo je da SAD podržavaju međunarodno priznanje Kosova i da će nastaviti razgovore o tom pitanju s državama koje ga ne priznaju, a koje su članice NATO-a.
Naveo je da bi povratak Kosova i Srbije dijalogu o normalizaciji, uz posredovanje Evropske unije, doprinio tom smjeru.
U raspravi o KFOR-u rekao je da veličinu i obim misije određuje Sjevernoatlantsko vijeće NATO-a, dok SAD svoj doprinos preispituju u skladu s prioritetima politike, potrebama misije i kapacitetima partnera.
Na pitanje o mogućem smanjenju američkog prisustva nije najavio konkretnu odluku.
Suradnju s Kosovom, kako je rekao, otežali su ponovljeni izbori, dugotrajna tehnička vlada i odgođeno formiranje institucija potrebnih za ostvarivanje zajedničkih prioriteta.
Washington je pozvao kosovske lidere da proces formiranja institucija okončaju u skladu s Ustavom i sudskim odlukama.
Lawton je kazao da je zabrinut zbog, kako je kazao, pretjeranog pravnog nadzora i policijskog postupanja prema srpskom stanovništvu na Kosovu.
"Svi građani Kosova trebali bi uživati jednaka prava i zaštitu pred zakonom ako se želi očuvati stabilnost", poručio je.
Normalizaciju odnosa i očuvanje mira između Srbije i Kosova označio je ključnom za regionalnu stabilnost, dodajući da je dijalog, uz posredovanje Evropske unije, zastao zbog nedostatka političke volje na obje strane.
Beograd i Priština su pozvani da izbjegavaju provokacije, poštuju preuzete obaveze i nastave direktne razgovore bez preduvjeta.
O situaciji u ostatku regije
Lawton je naveo da SAD blisko sarađuju s Albanijom na razbijanju transnacionalnih kriminalnih organizacija i proširenju pristupa američkih kompanija tržištu.
Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru opisao je kao bliske NATO saveznike i sigurnosne partnere koji unaprjeđuju projekte važne za regionalnu povezanost.
Za Sjevernu Makedoniju tvrdi da se nalazi na putu ispunjavanja obaveza NATO-a, u vezi s financijskim izdvajanjima za odbranu i jačanju odbrambene saradnje sa SAD-om.
Ta zemlja bi, zbog svog geografskog položaja, trebala imati ulogu u prihvatu i povezivanju izvoza ukapljenog prirodnog plina, iz Grčke prema Srbiji, kao i u razvoju saobraćajne infrastrukture.
Kada je riječ o Crnoj Gori, Lawton je izdvojio nedavno zaključeni sporazum sa SAD-om, koji uspostavlja okvir za suradnju, uključujući i Jadransko-jonski koridor.