Ekrem Zahirović, mještanin sarajevskog naselja Stup, živi stotinjak metara od mjesta gdje se dogodio radijacijski incident u krugu Energoinvesta, nekadašnjeg privrednog giganta. Informaciju o incidentu saznao je preko medija, što je uznemirilo njega i njegove komšije.
"Ovaj krug gdje se nalazio Energoinvest sada niko ne čuva. Dosta je toga rasprodano. Ovo je postalo smetljište. Mene nije strah, nego se plašim za svoju djecu", kazao je Zahirović.
On dodaje kako su tek nedavno došli iz Državne agencije za nuklearnu sigurnosti i ogradili mjesto, iako se incident dogodio prije deset mjeseci.
U blizini napuštenog kompleksa Energoinvesta nalazi se i kuća Azemine Kahriman. U razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE) Azemina kaže kako je o svemu saznala putem medija.
"Prošle godine smo vidjeli da nešto odvoze s tog mjesta, uz obezbjeđenje. Mislim da su nas trebali o svemu ranije obavijestiti. Ovdje ljudi siju povrće, imaju pčele, beru trave za čajeve", objašnjava Azemina.
Radiološki incident iz 2019. godine
Radiološki incident se, kako tvrde iz Regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost Bosne i Hercegovine, desio u decembru 2019. godine prilikom početka radova na jednom od objekata na lokalitetu gdje se nalazi Energoinvest. Tom prilikom je došlo do unutrašnje kontaminacije u objektu, prouzrokovane radioaktivnim materijalom Cezij-137.
Iz Agencije navode da se radi o takozvanom radiološkom vanrednom događaju, te da je u inspekcijskim izvještajima nakon ovog događaja evidentirano koje su firme i pojedinci prethodno tu bili prisutni. Njima je izdato rješenje da obave vanredni ljekarski pregled kako bi se utvrdilo da na odjeći, obući ili rukama nije došlo do kontakta s opasnim materijalom.
"Osobe koje su hodale unutar objekta su raznijele taj radioaktivni materijal. Sad to sve treba dekontaminirati. Za takve objekte prave se planovi dekomisioniranja. Plan mora odobriti regulator, a to je naša agencija. A ovom slučaju nije napravljen plan dekomisioniranja i nije državna regulatorna agencija dala odobrenje da se radi na objektu, bilo šta. A trebala je", kaže Emir Dizdarević, zamjenik direktora ove agencije.
Dekomisioniranje je, objašnjava Dizdarević, detaljan proces razgrađivanja objekta prilikom preuzimanja od starog vlasnika. Ukoliko se u njemu nalazio radioaktivni materijal, dekomisioniranje se vrši pod nadzorom stručnih osoba i jasnim planom.
Iz kompanije Bingo, koja je kupila objekat u stečaju, potvrdili su za RSE da u ponudi koju je Sud objavio nije bilo navedeno ništa o spornom otpadu i bunkeru, te da niko od radnika Binga na terenu nije bio u kontaktu sa otpadom.
Regulatorna agencija je, tvrdi Emir Dizdarević, kasno uključena, kada je već došlo do rušenja objekta. Prema njegovim riječima, vlasnik objekta sada mora snositi sve troškove, a kontaminirani otpad se mora na poseban način uskladištiti kako ne bi došlo do daljeg širenja i ugrožavanja životne sredine.
"Mi u BiH nemamo takav tehnički servis. Kao iskusniji su se pokazali Nuklearni objekti Srbije, oni su već dolazili, evo imamo informaciju da bi u ponedjeljak (14. septembra) već trebali uposlenici Nuklearnih objekata Srbije, iz Vinče, koji imaju iskustva, da krenu s tim poslovima. Oni su rekli da će se to u tri faze riješiti i ja mislim da će oni to završiti", potvrdio je Dizdarević.
Šta je Cezij-137?
Cezij-137 je radioaktivni izotop koji se koristi za dobivanje gama-čestica. Vrijeme njegovog poluraspada traje trideset godina i nakon toga se raspada u barij -137 koji nije radioaktivan. Koristi se u različite svrhe, pa i u industrijske. Cezij-137 je nakon katastrofe u Černobilu bio najveći izvor radijacije.
Prema riječima Lamije Tanović, profesorice na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu iz oblasti atomske i nuklearne fizike, dobra stvar je što je do incidenta došlo unutar objekta.
"Cezij je vrlo reaktivan. On se, čim dođe u dodir sa vazduhom, pretvara u Cezijev praškasti oksid, koji onda pada na zemlju ili može da se raznese u zraku. Onda može biti opasan za onoga ko pojede salatu na koju je pao taj Cezij ili udahne te nano čestice sa Cezijem. Ali, to je prazna hala bila, možda bi te radnike koji su tu radili trebalo provjeriti, sve su to detalji koje mi ne znamo“, smatra Tanović.
Profesorica dodaje da je vrlo teško sa ovakvim materijama djelovati u objektu koji je napušten prije nekoliko desetina godina.
"Ovo je zbilja incident, ovo što se desilo. Prvo, radi se o dugom vremenskom razdoblju, zatim se radi o nečemu što je slučajno došlo, jer radnici koji su tu radili vjerovatno nisu ni znali o čemu se radi“, kaže Tanović.
Puni obim kontaminacije će tek biti utvrđen
Regulatorna agencija je obavijestila javnost da je kontaminirani objekat obilježen i obezbjeđen zaštitom od neovlaštenog pristupa 24 sata svakog dana, i da ne postoji razlog za zabrinutost za zdravlje stanovništva i životnu sredinu.
Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma za Radio Slobodna Evropa navode da je Zakon o zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH propisao da će i Federalni zavod za javno zdravstvo obavljati poslove i zadatke upravljanja radioaktivnim otpadom.
"Državna agencija nas je pozvala da im u dijelu tehničke podrške, tj. mjerenja dostavimo dozimetrijske podatke sa lica mjesta. Postoje tačke veće i manje kontaminacije. Puni obim kontaminacije će se utvrditi tokom sanacije, a najbitnije je da se pristupi sanaciji objekta. Mora se dekontaminirati objekat, a nakon toga se može dati na korištenje vlasniku", navodi Alfred Vidic, voditelj Centra za zaštitu od zračenja u Federalnom zavodu za javno zdravstvo.
Magazinović: Niko nije obavijestio stanovništvo
S obzirom da je riječ o opasnoj materiji i činjenici da se incident dogodio u neposrednoj blizini stambenog naselja, u ovaj slučaj uključio se i Saša Magazinović, zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta BiH. Magazinović, koji u državnom parlamentu zastupa i Zeleni klub, smatra da je problem što institucije generalno ne znaju da komuniciraju sa građanima.
"Posebno je frustrirajuće što se to dešava godinu dana nakon incidenta, a za mene je posebno značajno zato što živim na toj lokaciji i što niko od nadležnih institucija nije obavijestio stanovništvo, bez obzira da li imaju ili nemaju posljedice, da li su one zanemarive", navodi Magazinović.
Zastupnički dom Parlamenta BiH u februaru ove godine je razmatrao izvještaj Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost (DARNS), iz 2017. godine. U izvještaju se navodi da su radioaktivni izvori, koji se više ne koriste, uskladišteni na 19 lokacija u Bosni i Hercegovini.
Od toga, na 11 lokacija je uskladišteno manje od pet radioaktivnih izvora, na šest lokacija je uskladišteno između pet i 50 izvora, dok je na preostale dvije lokacije uskladišteno više od 50 radioaktivnih izvora koji se ne koriste.
Kako je potvrđeno za RSE, među 19 lokacija, gdje su uskladišteni radioaktivni izvori koji se više ne koriste su Željezara Zenica, Cementara Kakanj, Rudi Čajavec u Banjaluci, te objekat Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH u Rakovici kod Sarajeva, u kome se nalaze potrošeni izvori iz nekadašnje sarajevske tvornice Zrak, koja je proizvodila farbe.
*Saradnja na tekstu Ivan Katavić
Facebook Forum