Posljednjih godina je Bosna i Hercegovina, tačnije Sarajevo, postalo medijski centar, kako za svjetski poznate televizijske kuće, tako i za brojne inostrane novinske agencije. Bh. publika ih je, uglavnom, dobro prihvatila, bilo da su informativni ili zabavni, jer su sadržaji koje nude strani mediji drugačiji od onog što je na programu "domaćih" medijskih kuća.
Vijest da će katarska televizija Al Jazeera pokrenuti Balkanski servis, sa centrom u Sarajevu, prije četiri godine, iznenadila je bosanskohercegovačku javnost. U novembru 2011. godine, ova globalna news televizija, je počela emitovanje, ali još uvijek nema cjelodnevni program.
Bosanskohercegovačka publika do tada nije bila naviknuta na televiziju koja emituje isključivo informativni program, no sudeći prema odgovorima anketiranih građana, upravo im je zanimljiva takva vrsta programa:
"Preferiram emisije ozbiljnijeg tipa i televizije koje prenose takav program."
"Najviše volim informativne emisije."
"Gledam Al Jazeera-u i CNN."
Utrka za što veću gledanost, koja je prisutna svugdje u svijetu, ne obeshrabruje direktora vijesti Al Jazeere Balkans, Gorana Milića, koji je itekako svjestan prednosti ovakve televizije.
"Nemam iluziju da ćemo po gledanosti biti vodeća televizija, sa full programom, stalno držati gledaoca na našem kanalu. Oni će izabrati neke vijesti, koje će gledati, a onda će polako početi srfati po našem sadržaju, po programskoj šemi, vidjeti dokumentarce, putopise, neke specijalizirane emisije. Onda ćemo imati publiku prema tome. To je u stvari i cilj. Ne vidim nikakvog razloga da se mi natječemo sa Pinkom ili sa javnim televizijama. Niko nas ne doživljava kao konkurenciju na ovom terenu, koji oni pokrivaju. Mi ne možemo biti bolji od domicilnih postaja, ali ćemo biti najbolja televizija mimo tih nacionalnih, bolja od CNN-a, od BBC-a, od ruske televizije", kaže Milić.
Nasuprot Al Jazeera-i, televizija Pink BiH je okrenuta proizvodnji zabavnog sadržaja. Na prostoru Bosne i Hercegovine emituju program već 11 godina i tehnički pokriva 93% teritorije BiH i 88% populacije.
„Mi smo jedna od prvih komercijalnih televizija u državi. PINK BiH, kao pravni subjekt, upošljava 108 radnika iz BiH. Generalno naš glavni sadržaj je zabavnog karaktera", ističe Lajla Torlak, direktorica televizije Pink BiH.
Bh. građani prate strane TV sadržaje
O ukusima ne vrijedi raspravljati, pa tako ni o tome šta neko želi čuti, vidjeti ili pročitati u medijskim sadržajima. Činjenica je da Sarajlije ne prave razliku između domaćih i stranih medija u BiH, već ih isključivo zanima kakva je kvaliteta sadržaja kojem poklanjaju pažnju:
"Pratim Liberty TV i ona mi je super. Al Jazeera-u isto pratim, s vremena vrijeme."
"Gledam PINK Premium i OBN."
"Uglavnom HRT jer imaju dobar program, kao i informativni."
U Bosni i Hercegovini mediji se ne mogu dijeliti na strane i domaće, barem ih tako ne tretira zakonska regulativa.
„U BiH ne postoje strani mediji u većinskom vlasništvu jer je Zakonom o politici direktnih i stranih ulaganja u BiH, učešće stranog kapitala u firmama koje se bave javnim informisanjem ograničeno na 49 posto. Sve radio i televizijske stanice imaju određene programske obaveze, koje su sadržane u pravilima koje Agencija donosi. Tu je i određena kvota sopstvenog programa", zaključuje Helena Mandić iz Regulatorne agencije za komunikaciju BiH.
Vijest da će katarska televizija Al Jazeera pokrenuti Balkanski servis, sa centrom u Sarajevu, prije četiri godine, iznenadila je bosanskohercegovačku javnost. U novembru 2011. godine, ova globalna news televizija, je počela emitovanje, ali još uvijek nema cjelodnevni program.
Bosanskohercegovačka publika do tada nije bila naviknuta na televiziju koja emituje isključivo informativni program, no sudeći prema odgovorima anketiranih građana, upravo im je zanimljiva takva vrsta programa:
"Preferiram emisije ozbiljnijeg tipa i televizije koje prenose takav program."
"Najviše volim informativne emisije."
"Gledam Al Jazeera-u i CNN."
Utrka za što veću gledanost, koja je prisutna svugdje u svijetu, ne obeshrabruje direktora vijesti Al Jazeere Balkans, Gorana Milića, koji je itekako svjestan prednosti ovakve televizije.
"Nemam iluziju da ćemo po gledanosti biti vodeća televizija, sa full programom, stalno držati gledaoca na našem kanalu. Oni će izabrati neke vijesti, koje će gledati, a onda će polako početi srfati po našem sadržaju, po programskoj šemi, vidjeti dokumentarce, putopise, neke specijalizirane emisije. Onda ćemo imati publiku prema tome. To je u stvari i cilj. Ne vidim nikakvog razloga da se mi natječemo sa Pinkom ili sa javnim televizijama. Niko nas ne doživljava kao konkurenciju na ovom terenu, koji oni pokrivaju. Mi ne možemo biti bolji od domicilnih postaja, ali ćemo biti najbolja televizija mimo tih nacionalnih, bolja od CNN-a, od BBC-a, od ruske televizije", kaže Milić.
Nasuprot Al Jazeera-i, televizija Pink BiH je okrenuta proizvodnji zabavnog sadržaja. Na prostoru Bosne i Hercegovine emituju program već 11 godina i tehnički pokriva 93% teritorije BiH i 88% populacije.
„Mi smo jedna od prvih komercijalnih televizija u državi. PINK BiH, kao pravni subjekt, upošljava 108 radnika iz BiH. Generalno naš glavni sadržaj je zabavnog karaktera", ističe Lajla Torlak, direktorica televizije Pink BiH.
Bh. građani prate strane TV sadržaje
O ukusima ne vrijedi raspravljati, pa tako ni o tome šta neko želi čuti, vidjeti ili pročitati u medijskim sadržajima. Činjenica je da Sarajlije ne prave razliku između domaćih i stranih medija u BiH, već ih isključivo zanima kakva je kvaliteta sadržaja kojem poklanjaju pažnju:
"Pratim Liberty TV i ona mi je super. Al Jazeera-u isto pratim, s vremena vrijeme."
"Gledam PINK Premium i OBN."
"Uglavnom HRT jer imaju dobar program, kao i informativni."
U Bosni i Hercegovini mediji se ne mogu dijeliti na strane i domaće, barem ih tako ne tretira zakonska regulativa.
„U BiH ne postoje strani mediji u većinskom vlasništvu jer je Zakonom o politici direktnih i stranih ulaganja u BiH, učešće stranog kapitala u firmama koje se bave javnim informisanjem ograničeno na 49 posto. Sve radio i televizijske stanice imaju određene programske obaveze, koje su sadržane u pravilima koje Agencija donosi. Tu je i određena kvota sopstvenog programa", zaključuje Helena Mandić iz Regulatorne agencije za komunikaciju BiH.