Već sedam godina Bosna i Hercegovina gradi tunel Hranjen, na istoku zemlje.
Radi se o prvoj fazi brze ceste Sarajevo-Goražde, koja je dio projekta povezivanja glavnog grada Bosne i Hercegovine, Sarajeva, sa Beogradom, glavnim gradom Srbije.
Izgradnja tunela je trebala biti završena prije četiri godine.
Iz Autocesta Federacije BiH kažu za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako je tunel dug pet kilometara, a vrijednost radova je veća od 40,5 miliona eura.
Oko 33 miliona eura je obezbijedila Federalna vlada iz akumulirane dobiti javnog preduzeća BH Telecom, navodi se na stranici Autocesta.
U izvještaju o radu Ministarstva prometa i komunikacija Federacije BiH iz 2023. godine navedeno je kako je u kapitalnom transferu za izgradnju tunela Hranjen u toj godini planirano 10 miliona eura, ali nije navedeno koliko je novca odobreno i realizovano za te potrebe.
I to je sve što je Bosna i Hercegovina uradila u proteklom desetljeću kada je u pitanja povezivanje dva glavna grada.
Ideja o izgradnji autoputa između Sarajeva i Beograda stara je desetljećima. Republika Turska se tokom Trilateralnog poslovnog foruma BiH-Srbija-Turska krajem oktobra 2016. ponudila da je i realizira.
Prije šest godina Bosna i Hercegovina i Srbija potpisale su sporazum o saradnji na projektu izgradnje autoputa Beograd–Sarajevo, vrijedan četiri milijarde eura.
Na trasi kroz BiH potrebno je izgraditi 133 mosta ukupne dužine od 25,8 kilometara, kao i 53 tunela ukupne dužine od 37,5 kilometara.
Autoput Beograd–Sarajevo prvi je autoput koji će direktno povezati Srbiju i BiH, a od velikog je značaja i za povezivanje u regionu.
Gdje je problem?
Vlasti unutar Bosne i Hercegovine nisu se mjesecima mogle usaglasiti kojim pravcem bi autoput iz pravca Bosne i Hercegovine trebao ići ka Srbiji.
Početkom septembra 2022. godine usaglašene su dvije različite dionice autoputa. Jedna bi išla od Sarajeva prema sjeveroistoku BiH - Tuzli i Bijeljini, a druga od Sarajeva prema istočnoj Bosni-preko Pala, Rogatice, Višegrada do Vardišta u Srbiji.
Početak radova u Srbiji je u oktobru 2019. godine obilježen u Sremskoj Rači na sjeverozapadu Srbije u prisustvu predsjednika Srbije i Turske, Aleksandra Vučića i Recepa Tayyipa Erdogana i tadašnjih članova Predsjedništva BiH: Željka Komšića, Milorada Dodika i Šefika Džaferovića.
Srbija bi, prema posljednjim najavama, dionicu autoputa Beograd–Sarajevo trebala završiti do kraja godine.
Izgradnja dijela kroz Bosnu i Hercegovinu je "u zastoju iz političkih razloga", kaže za RSE ministar saobraćaja bh. entiteta Republika Srpska (RS), Nedeljko Čubrilović.
"Sada u ovom trenutku ne može se reći da je Federacija BiH zainteresovana da se nešto uradi po tom pitanju. Ja mislim da je riječ o nekim političkim previranjima koja ne idu na ruku razvoju infrastrukture i privrednim kretanjima", kaže Čubrilović za RSE.
Šta se do sada uradilo u BiH?
Sve aktivnosti u vezi projekta izgradnje autoputa Beograd–Sarajevo na državnom nivou koordinira Ministarstvo prometa i komunikacija BiH.
Iz ovog ministarstva nije odgovoreno na upit RSE o tome šta se do sada uradilo na realizaciji i ko financira ovaj projekat kada je riječ o BiH.
Iz Autocesta Federacije BiH, koje učestvuju u izgradnji autoputa Sarajevo – Beograd, kazali su u odgovoru za RSE da trasa obuhvata više dionica koje se nalaze u različitim fazama razvoja.
"Glavni projekat" je cestovni pravac koji povezuje Sarajevo sa Tuzlom, preko Brčkog i Orašja, odnosno dionica Tuzla–Maoča koja je duga 23 kilometara i u završnoj je fazi.
"Za dionicu Žepče – Tuzla koja je duga 55,4 kilometra izrađena je studijsko-projektna dokumentacija na nivou idejnog projekta i Studije izvodljivosti još 2015. godine", kažu za RSE iz Autocesta Federacije BiH.
Iz Vlade Tuzlanskog kantona, kroz koji će prolaziti dio autoputa, kažu za RSE da nemaju nikakvu ingerenciju, niti zvanične informacije o dijelu dionice koja se odnosi na dio izgradnje koji prolazi kroz ovaj kanton, na sjeveroistoku BiH.
Dodaju da su neke inicijative u vezi sa izgradnjom slali Federalnoj vladi i resornim nadležnim ministarstvima, ali odgovor nisu dobili.
Što se tiče dionice koja povezuje Sarajevo i Beograd, preko Pala, Prače i Višegrada, 2018. godine urađeno je "idejno rješenje i Studija predizvodljivosti brze ceste Sarajevo–Vardište kroz EU program".
Kašnjenja sa završetkom radova kroz RS
Ministar saobraćaja i veza RS-a Nedeljko Čubrilović, kazao je za RSE i da dio autoputa od Banja Luke do Bijeljine većinom financira Srbija, te da se završetak radova očekuje krajem iduće godine.
"Sa završetkom radova se kasni iz više razloga. Taj rok, što se tiče radova u RS-u, će biti pomjeren za još najmanje godinu dana. Most preko rijeke Save kod Sremske Rače je skoro gotov i ovaj dio od Kuzmina do Rače biće gotov do kraja ove godine. Srbija je došla do Požege, gdje nastavljaju dalje taj pravac i mislimo da oni dinamiku sasvim dobro drže", kaže Čubrilović.
Dionica u Srbiji obećana do kraja 2025.
Autoput Beograd–Sarajevo gradi se u dva pravca u Srbiji. Požega–Kotroman, granica sa BiH dužine oko 60 kilometara i dionica Sremska Rača, granica sa BiH – Kuzmin, dužine oko 18 kilometara sa mostom preko rijeke Save.
Ovim projektom u Srbiji koordinira Ministarstvo građevinarstva, infrastrukture i saobraćaja.
Dionica autoputa Kuzmin–Sremska Rača, prema posljednjim planovima i izvještajima, biće završena do kraja ove godine, kazala je početkom maja tokom obilaska radova ministrica građevinarstva Srbije Aleksandra Sofronijević.
Trasa je, inače, projektovana kao klasičan autoput sa dvije vozne i jednom zaustavnom trakom.
Duž trase planirana su 24 mosta, nadvožnjaci i propusti ukupne dužine oko 1.543 metra, navedeno je na stranici Javnog preduzeća Putevi Srbije.
Most preko rijeke Save najzahtjevniji je dio dionice sa dužinom od 1.310 metara.
Izgradnja dionice autoputa Kuzmin–Sremska Rača ima geostrateški značaj, jer će povezati Republiku Srbiju i Bosnu i Hercegovinu i omogućiti vezu sa Panevropskim koridorima.
Izgradnju međudržavnog mosta na rijeci Savi i izgradnju novog zajedničkog graničnog prijelaza Sremska Rača–Rača na teritoriji Republike Srbije, uključujući izradu planske i tehničke dokumentacije, stručnu i tehničku kontrolu projekata, pripremne radove, stručni nadzor nad izvođenjem radova i tehnički pregled, finansira Republika Srbija.
Radove izvodi turska kompanija Tasyapi.
Način finansiranja graničnog prijelaza Kotroman–Vardište biće predmet posebnih sporazuma ugovornih strana, navedeno je u sporazumu koji su potpisali 2019. godine Vijeće ministara BiH i Vlada Srbije.