Transparentnost u radu pravosuđa, veća odgovornost sudija, reformski procesi, sve ovo će između ostalog biti u fokusu rada novog predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine (VSTV BiH), Sanina Bogunića.
On je na ovoj poziciji naslijedio Halila Lagumdžiju, kojem je prije nekoliko dana istekao mandat.
Bogunić, tužilac sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, u naredne četiri godine će pokušati, kako je rekao na pres-konferenciji, napraviti "zaokret u tužilaštvima" i sudovima", navodeći da će biti konkretnih akcija.
Istovremeno, insistirat će na provođenju kompletne reformske agende VSTV-a za period 2024-2026. s naglaskom na efikasnije suđenje predmeta organizovanog kriminala i korupcije.
Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH je državna institucija sastavljena od pravnih stručnjaka osnovana 2004. godine, nadležna da imenuje, razrješava i disciplinski kažnjava sudije i tužioce u BiH, sa izuzetkom sudija ustavnih sudova.
VSTV, takođe, kontroliše kvalitet njihovog rada.
Osim Bogunića, izabrani su i potpredsjednici VSTV-a, Sanela Gorušanović-Butigan, sutkinja Općinskog suda u Sarajevu i Velimir Ninković, sudija Višeg privrednog suda u Banjoj Luci.
Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora, a kandiduju ih sudovi u BiH.
Sastav Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude: šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.
Ko je Sanin Bogunić?
Sanin Bogunić je rođen 1977. godine u Goraždu. Diplomirao je 2002. godine od kada i radi u pravosuđu, navodi se u njegovoj zvaničnoj biografiji na sajtu VSTV.
Od 2008. godine je tužilac Tužilaštva Kantona Sarajevo, a od januara 2015. do decembra 2018. obavljao je dužnost šefa Odjela za privredni kriminal i korupciju.
Bio je i kandidat za glavnog tužitelja Kantona Sarajevo.
Član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH je od 2021. godine.
U dosadašnjoj karijeri bio je postupajući tužilac u nekim od značajnih i složenijih predmeta sarajevskog tužilaštva iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije.
Među najpoznatijim predmetima u kojim je bio tužilac je predmet protiv bivšeg predsjednika Federacije BIH, Živka Budimira.
Budimir je uhapšen krajem aprila 2013. u policijskoj akciji Patriot. Njega se, među ostalim, tereti da je primao novac u zamjenu za pomilovanje pravomoćno osuđenih osoba.
Od maja 2011. do decembra 2012. godine Živko Budimir, pomilovao je čak 36 ubica i drugih kriminalaca osuđenih za najteža krivična djela. Jedan od onih koje je pomilovao Budimir je Mersad Hadžić, zvani Mirso Švicarac, čije se ime dovodi u vezu sa zločinačkom organizacijom Zijada Turkovića.
Bogunić je 2018. zadužio predmet o neregularnostima Američkog univerziteta u BiH čiji je osnivač bio Denis Prcić o čemu su iskaze davali i bivši uposlenici i studenti. Javnosti nije poznato šta je do danas urađeno na tom predmetu.
Tek nakon što je bivši direktor Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA) BiH Osman Mehmedagić dostavio diplomu Američkog univerziteta u BiH koju je proglasio tajnom, počeli su curiti detalji.
Predmet iz Tužilaštva Kantona Sarajevo prebačen je Tužilaštvu BiH koje vodi istragu o diplomi Mehmedagića. I dalje se čeka sudski epilog.
Mehmedagića je Tužilaštvo krajem prošle godine optužilo za krivotvorenje diplome.
U optužnici je navedeno da je Mehmedagić "znao da na ovom fakultetu nije nikada studirao niti je na ovom fakultetu stekao bilo kakvo zvanje, a do koje je diplome došao na nepoznat način".
Šta se zna o ranijim predsjednicima VSTV BiH
Bivši predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija je 2020. podnio ostavku na tu poziciju nakon što se našao u središtu afere sa snimkom na kojem navodno razgovara sa bivšom članicom VSTV-a Milijanom Buhom o imenovanju njene sestre na jednu od pravosudnih funkcija.
Njegovu ostavku su tada tražili i predstavnici međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Tegeltija je tada pozvao nekoliko drugih članova Vijeća da također podnesu ostavku, jer su, kako tvrdi, učestvovali u spornim imenovanjima i zapošljavanjima u pravosuđu.
Ranije iste godine se u aferi nazvanoj "Potkivanje", Tegeltija na video snimku dovodio u vezu s koruptivnim radnjama, odnosno da je preko posrednika, inače službenika SIPA BiH, ugovarao klijente kojima je trebalo "ubrzati" predmete u BiH pravosuđu.
Tužilaštvo BiH kasnije je podiglo optužnicu protiv aktera, Tegeltija je oslobođen sumnji, a u slučaju se pojavio kao svjedok. On je pod američkim sankcijama od 2022. godine zbog uključenosti, kako je tada rečeno, u "značajne koruptivne aktivnosti".
Poslije Tegeltije, funkciju predsjednika VSTV obnašao je Halil Lagumdžija, a na toj poziciji je bio od 2021. godine.
Lagumdžija je sudija Suda BiH od 2010 godine.
Stanje u pravosuđu?
Preporuke Evropske komisije o napretku Bosne i Hercegovine na evropskom putu iz 2023. godine, navode da pravosuđe nije napredovalo po pitanju nezavisnosti i nepristrasnosti, te da se situacija pogoršava.
Kakvo je stanje u bh. pravosuđu možda najbolje oslikava činjenica da je veliki broj nosilaca pravosudnih funkcija na "crnoj listi" SAD-a.
Tužiteljica državnog Tužilaštva Dijana Kajmaković završila je 26. septembra 2022. godine na listi sankcija američkog Ministarstva finansija.
Za Kajmaković su tada naveli da je primjer korumpiranog državnog tužioca, povezanog sa kriminalnim organizacijama.
Bivša glavna državna tužiteljka Gordana Tadić je od aprila 2022. pod sankcijama Odjeljenja za kontrolu strane imovine pri američkom Ministarstvu finansija (OFAC).
U obrazloženju sankcija navedeno je da je "koristila svoj položaj za promociju ličnih i porodičnih interesa i zaštitu svojih političkih patrona od krivičnog gonjenja".
Tadić je sa ove funkcije smijenjena u septembru 2021. zbog disciplinskih prekršaja.
Njeni prethodnici na mjestu glavnog državnog tužioca, Marinko Jurčević, Milorad Barašin i Goran Salihović, završili su svoje mandate ostavkama ili suspenzijama zbog istraga ili suđenja.