Dostupni linkovi

Obama najavljuje mere zbog mešanja u izbore, Kremlj traži dokaze


'Gospodin Putin itekako zna šta mislim o tome, jer sam direktno s njim pričao o toj temi', naveo je Obama, na fotografiji Barak Obama, Vladimir Putin, Sergej Lavrov i Džon Keri u Njujorku, septembra 2015.
'Gospodin Putin itekako zna šta mislim o tome, jer sam direktno s njim pričao o toj temi', naveo je Obama, na fotografiji Barak Obama, Vladimir Putin, Sergej Lavrov i Džon Keri u Njujorku, septembra 2015.

Američki predsednik Barak (Barack) Obama izjavio je da će Vašington "preduzeti mere" protiv Rusije zbog mešanja u predsedničke izbore u SAD.

Obama je kazao da će SAD to učiniti zbog uplitanja Kremlja u izbornu kampanju, navodeći da je o tome razgovarao direktno sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom.

Zvanična Moskva i novoizabrani američki predsednik Donald Tramp (Trump) su odbacili ove tvrdnje kao neosnovane.

"Potrebna nam je akcija i to ćemo i uraditi", rekao je Obama.

"Mislim da nema nikakve sumnje u to da, kada bilo koja strana vlada pokušava da utiče na integritet naših izbora, moramo da preduzmemo akciju", poručio je Obama u intervjuu za Američki nacionalni radio (NPR).

Potrebna nam je akcija i to ćemo i uraditi: Obama
Potrebna nam je akcija i to ćemo i uraditi: Obama

Obama je naveo da će SAD odabrati mesto i vreme za reakciju, te nešto od toga može da bude "eksplicitno i javno objavljeno, a nešto ne", ne precizirajući koje mere će biti preduzete.

"Gospodin Putin itekako zna šta mislim o tome, jer sam direktno s njim pričao o toj temi", naveo je Obama.

Bela kuća je u četvrtak sugerisala da je Putin direktno naredio hakovanje i obelodanjivanje imejlova Demokratske stranke koje je imalo za cilj da utiče na američke izbore i omogući pobedu Donalda Trampa nad Hilari Klinton (Hillary Clinton).

"En-Bi-Si njuz" (NBC) je prethodno preneo tvrdnje američkih obaveštajnih zvaničnika da je Putin "lično umešan u tajnu ličnu kampanju".

Zamenik savetnika američkog predsednika za nacionalnu bezbednost Ben Rouds (Rhodes) kazao je takođe da ovaj upad nije bio moguć bez Putinovog odobrenja.

Obama je u oktobru odobrio direktoru američkih službi bezbednosti da saopšti da postoje informacije da ruska vlada "usmerava" hakovanje imejlova pojedinaca i grupa, uključujući i političke organizacije.

Iako se u tom saopštenju ne navode imena organizacija, jasno je da se to odnosilo na Demokratski nacionalni komitet (DNC) i kampanju Hilari Klinton. Veruje se da su objavljeni imejlovi nakon tih sajber napada naneli štetu kandidatkinji demokrata.

Putinove instrukcije

U pomenutom saopštenju iz oktobra se ne pominje Putin niti sugeriše da Rusija nastoji da pomogne izboru Donalda Trampa, koji se zalaže za popuštanje zategnutosti u odnosima sa Moskvom koji su zategnuti zbog sukoba u Ukrajini i Siriji.

Veruje se da Putin nikada nije oprostio Hilari Klinton što je 2011. javno dovodila u pitanje regularnost parlamentarnih izbora u Rusiji
Veruje se da Putin nikada nije oprostio Hilari Klinton što je 2011. javno dovodila u pitanje regularnost parlamentarnih izbora u Rusiji

Međutim, u najnovijim izveštajima, kako je javio "En-Bi-Si", Putin je navodno lično dao instrukcije kako da se filtriraju i koriste poruke ukradene demokratama u tim napadima.

Navodi se i da se veruje da Putin nikada nije oprostio Hilari Klinton što je 2011, kada je bila državni sekretar, javno dovodila u pitanje regularnost parlamentarnih izbora u Rusiji, a optužio ju je i za podsticanje uličnih protesta.

Prema zvaničnicima američkih obaveštajnih službi, Putin je posle to radio i iz drugog razloga, želeći da pokaže svetu da je politika SAD korumpirana i da bi "izazvao podelu među vodećim saveznicima SAD, stvarajući utisak da više ne mogu da se oslone na Ameriku kao verodostojnog svetskog lidera".

Rojters navodi izjavu jednog neimenovanog američkog zvaničnika da je u početku cilj kampanje bio "samo da se pokaže da američka demokratija nije kredibilnija od Putinove verzije demokratije. Vremenom su ti napori preusmereni ka objavljivanju mana Hilari Klinton i zanemarivanja imejlova institucija Republikanske stranke, koje su Rusi takođe hakirali".

Slede novi detalji

Tokom jeseni, Moskva se fokusirala na pomoć Trampu jer je "Putin verovao da će on biti mnogo prijateljskije naklonjen Rusiji, pre svega kada je reč o ekonomskim sankcijama, nego Klinton", kazao je ovaj američki zvaničnik.

Američki državni sekretar Džon Keri (John Kerry) je najavio će Vašington narednih sedmica objaviti nove detalje o ruskom hakiranju.

Na pitanje o ovim tvrdnjama, Putinov portparol Dmitrij Peskov ih je odbacio kao "smešnu glupost".

Ili prestanite da pričate o tome ili konačno iznesite neke dokaze. Inače bi bilo nepristojno: Peskov
Ili prestanite da pričate o tome ili konačno iznesite neke dokaze. Inače bi bilo nepristojno: Peskov

"SAD bi trebalo ili dokazima da potkrepe optužbe da se Rusija mešala u američke predsedničke izbore ili da se okanu tog slučaja", poručio je Peskov.

"Ili prestanite da pričate o tome ili konačno iznesite neke dokaze. Inače bi bilo nepristojno", rekao je portparol Kremlja, preneo je Rojters.

Ruski ministar inostranih poslova Sergej Lavrov je izjavio da je "zaprepašćen" ovakvim izveštajima: "To je suludo ali je očigledno uzaludan napor da se neko razuveri".

Prethodno je pomoćnik predsednika Rusije, Jurij Ušakov, izjavio da je Vladimir Putin po tom pitanju Baraku Obami dao "veoma jasan odgovor" na marginama samita G20 u septembru.

Oni su reagovali na optužbe Amerike da se Moskva mešala u predsedničke izbore u SAD i hakovala organizacije Demokratske partije.

"Razgovarali su u četiri oka o raznim temama, a dotakli su se i ove teme. Naša strana je iznela veoma jasan odgovor što se možda nije uklapalo sa onim što je Obama pokušavao da nam objasni", rekao je Ušakov.

Tramp je takođe odbacio ove optužbe kao smešne i politički motivisane.

Grupa elektora koji sledeće nedelje treba da ratifikuju rezultate predsedničkih izbora u SAD, zatražila je pre tri dana kompletan izveštaj o optužbama da je Rusija intervenisala kako bi pomogla Donaldu Trampu da pobedi u predsedničkoj trci.

Američki Ustav nalaže da izborni kolegijum na kraju odlučuje o ishodu predsedničkih izbora, a ne glasanja birača, pri čemu svaka američka država ima broj elektora u skladu sa brojem svojih stanovnika.

Na izborima 8. novembra Hilari Klinton je nadmašila republikanskog protivnika u broju glasova birača za dva procentna poena, ali je Tramp pobedio u više država i osvojio 306 elektora, nasuprot 232 koliko je osvojila njegova protivkandidatkinja, što mu je donelo pobedu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG