Pentagon bi mogao da prebaci oružje u Ukrajinu za svega nekoliko dana jednom kad američki Kongres usvoji dugo odlagani zakon o pomoći. To je zato što ima mrežu skladišta u Sjedinjenim Državama i Evropi u kojima se nalaze Kijevu očajnički potrebna municija i komponente protivvazdušne odbrane.
Direktor američke Centralne obavještajne agencije (CIA) William Burns je nedavno rekao da je "brzina ključna".
On je upozorio da bi Ukrajina, bez dodatne pomoći iz SAD, mogla da izgubi rat sa Rusijom do kraja ove godine.
Predstavnički dom američkog Kongres je odobrio 20. aprila 61 milijardu dolara novčane pomoći ratom razorenoj Ukrajini nakon što je predsjedavajući Doma, republikanac Mike Johnson pogurao nacrt zakona o inostranoj pomoći na glasanje, uprkos prijetnjama iz njegove stranke da bi ga ta odluka mogla debelo koštati.
Još treba da je odobri Senat.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je poslije glasanja u Domu izjavio da je zahvalan "na odluci koju smatra historijskom i pravom".
U objavi na mreži X je naveo da će ovaj zakon "spriječit širenje rata, spasiti hiljade života i pomoći objema našim nacijama [SAD i Ukrajini] da postanu jače".
→ Zašto
Predsjednik SAD Joe Biden je uoči glasanja pozvao Kongres da što prije usvoji predložene zakone.
"Odmah ću ih potpisati kako bih poručio svijetu da podržavamo naše prijatelje i ne dozvoljavamo Iranu ili Rusiji da uspiju u svojim namjerama", rekao je Biden.
Jednom kad prijedlog prođe Senat i Biden stavi potpis na zakon, kako je rekao pres-sekretar Pentagona, general-major Pet Ryder, "možemo da se pokrenemo za nekoliko dana".
"Imamo veoma robusnu logističku mrežu koja nam omogućava da veoma brzo premještamo materijale", rekao je on.
Pentagon je mjesecima imao spremne zalihe, ali ih nije pomjerio jer je ostao bez novca.
Potrošio je sredstva Kongresa prethodno obezbjeđena za podršku Ukrajini, pružajući više od 44 milijardi dolara vrijedno oružje, obuku, održavanje i rezervne dijelove otkako je počela ruska invazija u februaru 2022.
Do decembra je Pentagon u dugu od deset milijardi dolara, jer će sada koštati više da se zamijene sistemi koje je poslao na ukrajinski front.
Posljedica toga je da su česti paketi pomoći iz Pentagona presušili, jer nije bilo garancije da će Kongres usvojiti dodatno finansiranje potrebno za dopunu oružja koje SAD šalje Kijevu.
Zakon bi uključivao više od 20 milijardi dolara za obnavljanje zaliha Pentagona i osiguranje da vojne službe imaju ono što im je potrebno za borbu i zaštitu Amerike.
Zaostatak u isporukama oružja primorao je ukrajinske trupe da mjesecima štede svoje sve manje zalihe municije.
Kako SAD mogu brzo da pošalju oružje?
Rijetki snimci ukrajinskih artiljeraca koji se bore i sa ruskim snagama i nedostatkom granata
Ovlašćenja predsjednika
Kad se objavi paket pomoći Ukrajini, oružje se obezbjeđuje ili preko predsjedničkog ovlašćenja koje omogućava vojsci da odmah povuče sa svojih zaliha, ili kroz bezbjednosnu pomoć, koja finansira dugoročne ugovore sa odbrambenom industrijom za nabavku sistema.
Predsjedničko ovlašćenje za povlačenje sredstava (PDA) omogućilo je vojsci da pošalje milijarde dolara vrijednu municiju, bacače protivvazdušnih projektila, tenkove, vozila i drugu opremu Ukrajini.
"U prošlosti smo vidjeli da oružje prebačeno preko predsjedničkog ovlašćenja za povlačenje stiže u roku od nekoliko dana", direktor Fondacije za odbranu demokratije, Brad Bowman.
Te zalihe se povlače iz baza ili skladišta u SAD ili lokacija u Evropi na kojima su SAD povećale količinu oružja da smanje vrijeme koje će biti potrebno da ga isporuče jednom kad se finansiranje odobri.
Smanjenje zaliha
Kako se rat u Ukrajini odužio, SAD su poslale sve veće, smrtonosnije i skuplje sisteme na tamošnje ratište.
Pošiljke uključuju cijele sisteme protivvazdušne odbrane, oklopna vozila, sofisticirane projektile, čak i tenkove Abrams.
Historija američkog Abrams tenka
Zamjena ovih sistema traži veća izdvajanja, tako da je vojska zapala u dugove. Uz to, vojska je u nekim slučajevima odlučila zamijeniti starije sisteme poslane u Ukrajinu skupljim i tehnološkim boljim, odnosno onim proizvedenim kod kuće.
Kao rezultat toga, čelnici vojske nedavno su rekli Kongresu da će im, bez usvajanja zakona o stranoj pomoći, ponestati novca i da će morati da preuzmu sredstva sa drugih izvora.
Sekretar vojske Christine Wormuth i načelnik generalštaba, general Randy George, rekli su da taj ogranak neće imati dovoljno novca da vrati kući trupe koje služe u Evropi ili za obuku jedinica u SAD.
Skladišta u SAD
Vojska ima ogromna skladišta oružja u SAD za milione metaka municije svih veličina koji bi bili spremni za upotrebu u slučaju rata.
Na primer, fabrika municije u Oklahomi McAlester Army prostire se na više od 16.000 hektara povezanih željeznicom i ima zadatak da pokrene čak 435 brodskih kontejnera, od kojih svaki može da nosi 15 tona municije, ako predsjednik to naredi.
Objekat je takođe glavno skladište za jednu od municija koja se najčešće koristi na ukrajinskom frontu – haubice kalibra 155 mm.
Potreba Ukrajine za baš tom granatom pritisla je američke zalihe i natjerala vojsku da vidi gdje bi još mogla da ih nabavi.
Rezultat toga je da je desetine hiljada granata kalibra 155 mm poslato brodom nazad iz Južne Koreje u fabriku McAlester Army da bi se naknadno prilagodili za Ukrajinu.
Skladišta u Evropi
Prema jednom neimenovanom američkom vojnom zvaničniku, SAD će moći da pošalju Ukrajini određenu municiju "skoro odmah", jer skladišta postoje i u Evropi.
Među oružjem koje bi moglo veoma brzo da ode su granate od 155 mm i druga artiljerija, kao i nešto PVO municije, rekao je izvor.
Na niz lokacija širom Njemačke, Poljske i drugih evropskih saveznika takođe se pomaže Ukrajini da održava i da se obučava na sistemima koji se šalju na front.
Njemačka je tako otvorila centar za održavanje tenkova Leopard 2 u Poljskoj, blizu ukrajinske granice.
Takvi centri u blizinu ubrzavaju vrijeme za obavljanje potrebnih popravki na zapadnim sistemima.
