Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) odlučila je da isporuči kasetne bombe Ukrajini nakon što je primila garancije da se oružje neće koristiti u civilnim područjima.
Dok se pojedini saveznici protive takvoj odluci a UN poziva zaraćene strane da ne koriste kontroverznu municiju koja je zabranjena u više od 120 zemalja, Vašington ističe da je potez vojno neophodan kako bi se spriječilo da Ukrajina ostane bez artiljerijske municije u kritičnoj fazi sukoba, pišu svjetski mediji.
‘Veoma teška odluka’
Predsjednik SAD Džo Bajden kaže da je odobrio "veoma tešku odluku" da se Ukrajini isporuče kasetne bombe, potez za koji je njegova administracija navela da je ključan za borbu i da je potkrijepljen obećanjem Ukrajine da će se municija pažljivo koristiti, napisao je Asošiejtid pres (The Associated Press).
Odluka objavljena 7. jula dolazi uoči samita NATO-a u Litvaniji, gdje će se Bajden vjerovatno suočiti s pitanjima saveznika o tome zašto će SAD poslati u Ukrajinu oružje koje je više od dvije trećine članica saveza zabranilo zbog evidencija da uzrokuje brojne civilne žrtve.
Konvenciju o zabrani upotrebe kasetnih bombi, koje se prilikom ispaljivanja otvaraju u zraku i ispuštaju mnoštvo manjih bombi, potpisalo je više od 120 zemalja ali ne i Sjedinjene Države, Rusija i Ukrajina.
Ujedinjene nacije pozivaju zaraćene strane da ne koriste kasetne bombe. Portparolka Kancelarije UN za ljudska prava Marta Hurtado izjavila u petak da "upotreba takve municije treba odmah prestati i da se nigdje ne smije koristiti".
Zamjenik glasnogovornika UN-a Farhan Hak (Haq) također je rekao da generalni sekretar Antonio Gutereš (Guterres) "želi da se zemlje pridržavaju uslova te konvencije i stoga, naravno, ne želi da se nastavi upotreba kasetne municije na bojnom polju".
Bajden je u televizijskom intervjuu 7. jula kazao da je nakon nekog vremena ipak prihvatio preporuku Ministarstva odbrane da osigura municiju te da je o tome razgovarao sa saveznicima i zastupnicima na Kapitol hilu. Naglasio je da "Ukrajincima ponestaje municije" i da će kasetne bombe pomoći u zaustavljanju ruskih tenkova.
Međutim, taj potez je naišao na podijeljene reakcije Kongresa, budući da su neke demokrate kritikovale plan, dok su ga neki republikanci podržali, ukazuje AP ističući da su rasprave američkih čelnika trajale mjesecima.
Prve reakcije saveznika bile su prigušene, ocijenio je Asošiejtid pres, dodajući da je generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg naglasio da vojni savez ne zauzima stav o kasetnoj municiji i da je to odluka koju će saveznici donijeti.
Upitan o odluci, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Džejk Salivan (Jake Sullivan) je rekao da su se SAD pomno konsultovale sa saveznicima prije donošenja konačne odluke, napominjući da su čak i saveznici koji su potpisali zabranu bombi "naznačili, privatno i mnogi od njih javno … da razumiju našu odluku".
Odluku je pozdravio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji se na Tviteru (Twitter) zahvalio Bajdenu na "pravovremenom, širokom i prijeko potrebnom paketu odbrambene pomoći" koji će "približiti Ukrajinu pobjedi nad neprijateljem, a demokratiju pobjedi nad diktaturom".
Negodovanje ili razumijevanje saveznika
Nekoliko saveznika SAD izrazilo je nelagodu zbog odluke Vašingtona da isporuči Ukrajini kasetne bombe, ističe BBC, dodajući da su Velika Britanija, Kanada, Novi Zeland i Španija izrazile protivljenje korištenju kontroverznog oružja.
Upitan o svom stavu o odluci SAD-a, britanski premijer Riši Sunak (Rishi Sunak) istakao je u subotu, 8. jula, da je Velika Britanija jedna od 123 zemlje koje su potpisale Konvenciju o kasetnoj municiji koja zabranjuje proizvodnju ili upotrebu oružja i obeshrabruje njenu upotrebu.
Komentari su izneseni uoči sastanka britanskoj premijera s predsjednikom Bajdenom u ponedjeljak u Londonu, dan prije početka samita NATO-a u Vilnjusu.
Premijer Novog Zelanda - jedne od zemalja koje su se zalagale za stvaranje konvencije o zabrani upotrebe kasetnih bombi - otišao je dalje od Sunaka, ukazuje BBC na njegove komentare objavljene u lokalnim medijima.
Kris Hipkins (Chris) je rekao da je oružje "neselektivno, potencijalno uzrokuje veliku štetu nedužnim ljudima, a može imati i dugotrajan efekat". Naglasio je da je Bijela kuća bila upoznata s protivljenjem Novog Zelanda o korištenju kasetnih bombi u Ukrajini.
Španska ministrica odbrane Margarita Robles rekla je novinarima da se njena zemlja "čvrsto obavezala" da se određeno oružje i bombe ne smiju slati u Ukrajinu. "Ne kasetnim bombama i da legitimnoj odbrani Ukrajine, za koju razumijemo da se ne bi trebala provoditi kasetnim bombama", rekla je.
Kanadska vlada saopštila da je posebno zabrinuta zbog mogućeg uticaja bombi - koje ponekad godinama stoje neeksplodirane - na djecu, naglasivši da je protiv upotrebe kasetnih bombi i da ostaje u potpunosti usklađena s Konvencijom o kasetnoj municiji.
U međuvremenu, Njemačka, koja je također potpisnica Konvencije, navodi da, iako neće isporučiti takvo oružje Ukrajini, razumije američki stav. "Sigurni smo da naši američki prijatelji nisu olako donijeli odluku o isporuci takve municije", rekao je glasnogovornik njemačke vlade novinarima u Berlinu.
S druge strane, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova je rekla da uvjeravanja Ukrajine da će odgovorno koristiti kasetnu municiju "ništa ne vrijede", dok je glasnogovornik ruskog ministarstva odbrane opisao potez kao "čin očaja" i "dokaz nemoći pred neuspjehom toliko razvikane ukrajinske 'kontraofanzive'".
Razlike u postupanju
Ukrajina je dugo tražila kasetnu municiju, ali su zahtjevi Kijeva odgađani jer je Bijela kuća razmatrala zabrinutost grupa za ljudska prava da bi oružje predstavljalo opasnost za civile tokom sukoba ali i dugo nakon završetka rata, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Bajdenova administracija je oštro kritikovala rusko korištenje kasetne municije, ističe list, dodajući kako je u svom obraćanju u Ujedinjenim nacijama u martu 2022., američka ambasadorka Linda Tomas-Grinfild (Thomas-Greenfield) kazala da je kasetna municija koju Rusi premještaju u Ukrajinu "izrazito smrtonosno oružje" kojem "nije mjesto na bojnom polju".
Međutim, dodaje Volstrit džurnal, sada kada je Vašington odlučio da Ukrajini isporuči kasetne bombe, Bajdenova administracija nastoji povući razliku između svog načina na koji će poslati oružje i načina na koji je Moskva postupila.
Rusija je "vjerovatno potrošila desetine miliona (kasetne) municije ili bombi širom Ukrajine", rekao je novinarima zamjenik ministra odbrane Kolin Kal (Colin Kahl) naglasivši kako je Ukrajina obećala da neće koristiti municiju u "urbanim sredinama naseljenim civilima" i da će bilježiti gdje se oružje koristi kako bi se kasnije moglo očistiti.
SAD su, dodao je Kal, već izdvojile više od 95 miliona dolara za aktivnosti razminiranja u Ukrajini i pružit će dodatnu podršku kako bi pomogle Kijevu u suočavanju s upotrebom kasetne municije od obje strane u sukobu.
Ispaljena kasetna municija razbacuje male bombe po širokom području, dok neke uopšte ne eksplodiraju, što predstavlja opasnost za civile u budućnosti nakon završetka sukoba, naglasio je list dodajući kako, radi ublažavanja rizika za civile, SAD planira osigurati kasetnu municiju koja ima stopu kvara manju od 2,35 posto.
U kasetnoj municiji koju su Rusi koristili, tvrde američki zvaničnici, stopa kvara pri kojoj bombe ne eksplodiraju je od 30 do 40 posto, napisao je list dodajući da američki zvaničnici nisu željeli reći koliko kasetne municije namjeravaju isporučiti Ukrajini, ali da je Pentagon sugerisao da su dostupne stotine hiljada metaka.
Trenutak prekretnice?
Odluka SAD o slanju kasetnih bombi u Ukrajinu, koju kritikuju grupe za zaštitu ljudskih prava, razotkriva kako Vašington smatra da je rat došao do određene prekretnice, ukazuje u analizi Gardijan (The Guardian) ističući da je municija dio paketa američke pomoći vrijednog 800 miliona dolara.
Iako kasetne bombe prilikom upotrebe ostavljaju za sobom polje protupješadijskih mina i predstavljaju smrtonosnu opasnost za civile, argument Bijele kuće je da cilj opravdava sredstva, ocjenjuje list i dodaje da Ukrajina troši sve raspoložive zalihe konvencionalnih artiljerijskih granata, dok novac u Vašingtonu nije bez dna, a strpljenje javnosti nije neiscrpno.
Vašington je Ukrajinu već obezbijedio bacačima granata, haubicama i municijom, projektilima zrak-zemlja i dronovima Svičblejd (Switchblade), a "na putu" su i tenkovi Abrams. Kasetna municija, prema pisanju Gardijana, može se smatrati samo neizbježnim sljedećim korakom.
Bivši ministar odbrane i direktor CIA-e Leon Paneta (Panetta) kaže da je istina da su "Rusi koristili ovu municiju i da su ciljali civilno stanovništvo u napadima širom Ukrajine. Kada se suočite s neprijateljem koji nema obzira na ljudske žrtve, morate shvatiti koji je korak nepohodan kako bi ste pokušali da se suprotstavite takvoj sili".
Prema njegovoj ocjeni, Bajden i američki saveznici su došli do tačke gdje s velikom pažnjom posmatraju da li je došao "trenutak koji može konačno odlučiti o sudbini ovog rata".
Bajdenova odluka o kasetnoj municiji donesena je u specifičnom trenutku ne samo za Ukrajinu, već i za njegovo predsjedništvo koje je, ističe Gardijan, na početku njegovog mandata pretrpjelo štetu zbog neuspješnog povlačenja američkih trupa iz Afganistana, dok će sada biti definisano uspjehom ili neuspjehom u Ukrajini.
Facebook Forum