Balkan i Sjeverna Makedonija gotovo nikada nisu bili na vrhu prioriteta američke vanjske politike, kaže bivši makedonski predsjednik Stevo Pendarovski. I on i nekadašnji ambasador u SAD Vasko Naumovski smatraju da bi Sjeverna Makedonija mogla osjetiti samo indirektne posljedice toga ko će biti novi američki predsjednik.
Za manje od dvije sedmice Amerikanci će izabrati 47. predsjednika Sjedinjenih Država – demokratsku kandidatkinju i aktuelnu potpredsjednicu Kamalu Haris ili republikanca Donalda Trumpa, koji je već imao jedan mandat.
U godini u kojoj glasa polovina svjetske populacije zbog rekordnog broja izbornih procesa u svijetu, američki izbori se smatraju jednim od ključnih u oblikovanju svjetskog poretka.
Bivši makedonski predsjednik Stevo Pendarovski kaže da se američki izbori godinama analiziraju kroz bilateralnu prizmu, iako Balkan tu ne igra veliku ulogu.
"Takav tretman u njihovoj tekućoj predizbornoj kampanji imaju samo Kina, Ukrajina, Rusija, Izrael-Gaza i Sjeverna Koreja. Balkan nikada, a mi kao država još manje (osim 1990-ih) nismo bili blizu vrha američkih spoljnopolitičkih prioriteta", rekao je Pendarovski za RSE.
Sjeverna Makedonija može osjetiti indirektne promjene
Bivši makedonski ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski, koji je bio i potpredsjednik Vlade za evropske integracije, je na sličnom fonu. On ističe da promjene u Bijeloj kući znače prilagođavanje prioriteta američke vanjske politike globalnoj sceni, prije svega, kada su u pitanju odnosi SAD sa Evropom, Rusijom, Kinom, Bliskim istokom, kao i Latinskom Amerikom.
"Izvjestan indirektan uticaj na Balkan, a samim tim i na Makedoniju, može se očekivati od eventualnog novog koncepta za završavanje rusko-ukrajinskog rata, uloge NATO-a u našem širem susjedstvu i mogućih inicijativa za rješavanje konačnog statusa u odnosima između Beograda i Prištine. Naši bilateralni odnosi nisu opterećeni otvorenim pitanjima i očekuje se nastavak podrške koju dobijamo na političkom, ekonomskom i bezbjednosnom nivou", rekao je Naumovski za RSE.
Da Sjeverna Makedonija može osjetiti razlike, ali samo indirektno, smatra Pendarovski, ističući da bi to bilo samo kroz eventualne promjene SAD prema NATO-u, čiji je Sjeverna Makedonija član od marta 2020. godine.
"Ali, prema mom mišljenju, u oblasti transatlantskih odnosa, u slučaju Trampove pobjede, neće biti drastičnih promjena poput povlačenja Sjedinjenih Država iz Alijanse, a pritisak za veću potrošnju na odbranu već smo imali tokom njegovog prvog mandata", dodaje Pendarovski.
Tramp, koji je svoj prvi četverogodišnji mandat osvojio na izborima u novembru 2016. godine, tokom svog predsjedništva često je kritikovao NATO saveznike i stalno pozivao evropske zemlje da povećaju svoje izdatke za odbranu.
Čak i u slučaju eventualne pobede Kamale Haris i saradnje u okviru NATO-a, bivši predsednik Pendarovski takođe ne očekuje promene kada je Sjeverna Makedonija u pitanju, iako napominje da se aktuelna vlada VMRO-DPMNE nije postavila jednako prema njoj kao prema Trampu.
"Parametri naše saradnje utvrđeni ranih 90-ih godina, a ojačani su i precizirani Deklaracijom o strateškom partnerstvu iz 2008. godine. U tom smislu ne očekujem nikakve promjene čak ni u slučaju pobjede Kamale Haris, bez obzira što je nova makedonska vlada napravila diskontinuitet u tom smislu i nije se postavila na istu distancu prema dva glavna kandidatana američkim izborima", kaže Pendarovski.
Podrška reformama će ostati
Sjedinjene Države, prema deklarativnim zalaganjima svih vlasti u Skoplju, država smatra strateškim partnerom. Osim partnerstva u NATO-u, Washington pomaže i u unutrašnjim reformama i u odnosu na evropske integracije.
Prema riječima sadašnje ambasadorice Anđele Ageler, u proteklih trideset godina uloženo je više od pola milijarde dolara samo samo u programe vladavine prava i dobrog upravljanja, zbog čega je javno izrazila razočarenje napretkom koji su napravile vlasti.
Ovakva podrška, bez obzira da li će buduću administraciju u Vašingtonu od januara voditi Haris ili Tramp, obojica naših sagovornika očekuju da će se nastaviti.
"Konstanta koja će ostati, nezavisno od ishoda izbora, biće u odnosu na borbu protiv korupcije i reforme pravosuđa od kojih ona zavisi, jer su tzv. crnu listu korumpiranih funkcionera u regionu SAD uvele prije 23 godine i kontinuirano se dopunjuje, bez obzira ko je na vlasti u Washingtonu", ističe Pendarovski.
Reforme u pravosuđu, u borbi protiv korupcije, u sektoru sigurnosti, naglašava bivši ambasador, osnova su dugogodišnje podrške Sjedinjenih Država.
"Vjerujem u njen nastavak bez obzira na ishod izbora", dodaje Naumovski.
Izbori u SAD održaće se 5. novembra. Trka između Haris i Trumpa je tesna, a o pobjedniku će gotovo sigurno odlučiti relativno mali broj neodlučnih birača u tzv. "odlučujućim" državama. Novi predsjednik bi trebao stupiti na dužnost u januaru 2025.