Strateški cilj Sjeverne Makedonije je punopravno članstvo u Evropskoj uniji (EU), ali i Sjedinjene Države su strateški partner zemlje.
Ovo su stavovi premijera Hristijana Mickoskog i visokih predstavnika makedonske diplomatije o tome kako se zemlja pozicionira na globalnoj političkoj sceni. To je pitanje koje se nametnulo zbog različitih stavova i odnosa administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa i EU, prije svega, kada je riječ o ratu u Ukrajini i planovima za mirovni sporazum.
"Većina evropskih lidera će tražiti sastanak sa predsjednikom Trumpom i način da okonča ovaj sukob izazvan ruskom agresijom u Ukrajini. Uvjeren sam da mi kao država treba da se pozicioniramo zajedno sa našim strateškim partnerom, uvjereni smo u Vladi da je to pravac kojeg mi kao država treba da se držimo", rekao je premijer Hristijan Mickoski 7. marta.
Mogu li SAD da pomognu u sporu sa Bugarskom?
Za državu je, međutim, pitanje da li u ovakvoj situaciji SAD mogu pomoći u makedonsko-bugarskom pitanju.
"Možda treba njima (SAD) da postavite to pitanje. Da koristim svaku priliku, gdje god da dođem, da tražim podršku i iznesem naše argumente, tu nemajte nikakve dileme", kaže Mickoski.
Visoki izvori u Ministarstvu vanjskih poslova slažu se da na globalnoj sceni postoji neusklađenost između Evropljana i Amerikanaca, ali su optimisti da će se pronaći rješenje. Što se tiče evropskih integracija, ne sumnjaju da je to u interesu i Sjedinjenih Država.
"SAD imaju strateški interes da se krećemo ka članstvu u EU. Istorija proširenja Unije pokazuje da su Sjedinjene Američke Države uvijek podržavale taj proces", smatraju u Ministarstvu vanjskih poslova.
Trenutno je, kako ističu u Ministarstvu, najveći dio diplomatskih napora zemlje usmjeren ka sporu sa Bugarskom, odnosno deblokadi evropskih integracija.
Ali, kažu, država "još nije u poziciji da ima jasnu sliku da u budućnosti neće biti bilateralnih pregovora sa EU i iz tih razloga ostaje pri stavu da ima ustavne izmjene sa odloženim dejstvom".
Sjeverna Makedonija i Albanija održale su prve međuvladine konferencije sa EU u procesu pristupanja EU u julu 2022. godine, ali da bi Skoplje održalo drugu, odnosno da otvori poglavlja, potrebno je uključiti bugarsku zajednicu u preambulu Ustava.
Zbog neispunjavanja uslova, zemlja je ostala zaglavljena na putu, dok je Albanija nastavila sa pregovorima.
U Ministarstvu vanjskih poslova, s druge strane, optimisti su da bi Sjeverna Makedonija, ukoliko bi se otvorila poglavlja, može da se nađe i ispred i Albanije i Crne Gore, koja važi za zemlju koja prednjači u regionu na putu ka EU.
Visoki izvori iz Ministarstva tvrde da "postoji razumijevanje" među zemljama EU, ali i SAD, za stavove Sjeverne Makedonije. A kao primjer bojazni da bi Bugarska mogla dodatno da nametne uslove, u Ministarstvu navode posljednje saopštenje bugarskog Ministartva vanjskih poslova. U saopštenju nakon sastanka šefova diplomatija dvije zemlje Timča Mucunskog i Georgija Georgieva, prema tumačenjima makedonske strane, bugarska strana "jasno navodi da su ustavne izmjene uslov samo za otvaranje pregovora".
Napušta li se koncept evrointegracija?
Očuvanje procesa evropskih integracija i paralelnog saveza sa Sjedinjenim Državama ili zauzimanje strana bila je jedna od glavnih tema i u javnosti u proteklom periodu.
O tome kako zemlja treba da se pozicionira, za Radio Slobodna Evropa (RSE) je govorio i univerzitetski profesor, bivši potpredsjednik Vlade i bivši ambasador u Vašingtonu Vasko Naumovski, prema kome makedonska pozicija "treba da se traži negdje između stavova SAD i EU".
"Da je Makedonija započela pregovore o članstvu, onda je i sama EU mogla da izvrši pritisak na Makedoniju da se usaglasi sa njenim stavovima, ali je u ovoj situaciji teško reći da li postoji jedinstven stav cijele EU o ključnim pitanjima, znajući da dobar dio članica EU nije dosljedan u svojim stavovima", istakao je Naumovski.
Politički analitičar Blagojce Atanasovski, govoreći o nedavnim diplomatskim aktivnostima i pozicioniranju zemlje, smatra da "postoji zamah za novi kurs za uspostavljanje nove transverzale u odnosima sa suverenim državama i liderima", odnosno napuštanje koncepta evropskih integracija. Prije svega, kako ističe, zbog uslova za uključivanje bugarske zajednice koji makedonska vlada ne može ispuniti.
"Premijer je mnogo puta javno izjavio da, dok je on premijer i dok je njegova vladajuća stranka pod 'takvim uslovima i ultimatumima iz Sofije, anahronim iz 19. vijeka', on ne prihvata da Makedonija ide dalje u pregovore sa EU, strahujući od novih zahtjeva zvanične Sofije. To znači da se ovi proboji u vanjskoj politici mogu protumačiti kao preokret za 180 stepeni u zvaničnoj makedonskoj vanjskih politici", ocjenjuje Atanasovski.
Za Sjevernu Makedoniju, Rusija ostaje agresor
Rasprave o ovoj temi bile su podgrijane i sa kosponzorstvom i podrškom Sjeverne Makedonije američkoj rezoluciji o Ukrajini u UN, za koju makedonska diplomatija tvrdi da nije neslaganje s EU i da ne znači da zemlja nije usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom Unije.
Ministarstvo vanjskih poslova navodi da Sjeverna Makedonija u ovom trenutku nije spremna za slanje trupa u Ukrajinu i da trenutno, kao država članica NATO-a, "ne smijemo dozvoliti nikakav sigurnosni vakuum sa regionalne tačke gledišta". Dodatno, fokus Sjeverne Makedonije u narednom periodu mora biti na "naš region i istočno i južno krilo NATO-a".
Makedonska vlada je 22. februara bila kosponzor američkog nacrta UN rezolucije o okončanju rata u Ukrajini, u kojoj Rusija nije spomenuta kao agresor.
Međutim, glasala je uzdržano nakon što je Vijeće sigurnosti unijelo izmjene i navelo Rusiju kao agresora. Znači li to da se promijenio stav Sjeverne Makedonije?
"Stav države je jasan. Rusija je izvršila vojnu agresiju na Ukrajinu, ali sada vjerujemo da je došlo vrijeme za diplomatiju i mir", uvjeravaju visoki izvori u Ministarstvu vanjskih poslova.
Uzdržanost pravdaju s tim da su se zemlje kosponzori načelno složile da to učine ukoliko dođe do "ikakvih promjena u sadržaju rezolucije".
Paralelno, Sjeverna Makedonija se suzdržala od glasanja o evropskoj rezoluciji o Ukrajini u UN-u.
Premijer Mickoski, međutim, smatra da je glasanje u UN bilo ispravno.
"Da je naš stav bio ispravan, potvrda je stigla i sa glasanjem u Vijeću sigurnosti koje donosi konačne odluke. Veliki broj stalnih država članica Vijeća, koje su i dio EU, kao i onih koje su privremene članice i dio su EU, nije glasao 'protiv', već je bio uzdržan. Da su bili protiv, mogli bi glasati i blokirati. Time je rezolucija postala obavezujuća, to je pravac koji ova vlada treba da cijeni i mi cijenimo da je trajni održivi mir nešto što je potrebno i SAD i EU", smatra Mickoski.
Premijer je prošlog mjeseca bio u dvije posjete Sjedinjenim Državama – prvo na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa, a potom i na Konferenciji za konzervativnu političku akciju (SPAS).