Dostupni linkovi

Šef NATO-a u Prištini tražio fleksibilnost i kompromis u dijalogu sa Srbijom


Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i predsednica Kosova Vjosa Osmani na pres-konferenciji u Prištini, 11. marta 2025.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute i predsednica Kosova Vjosa Osmani na pres-konferenciji u Prištini, 11. marta 2025.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) izjavio je da je dijalog o normalizaciji odnosa Kosova i Srbije jedini način za rešavanje otvorenih pitanja, te dodao da su neophodni fleksibilnost i kompromisi.

"Da bi ovaj dijalog krenuo napred, obe strane moraju da pokažu fleksibilnost i naprave neophodne kompromise", rekao je on u Prištini 11. marta, nakon sastanka sa predsednicom Kosova Vjosom Osmani.

Rute je istakao i da normalizacija odnosa Kosova i Srbije doprinosi većoj stabilnosti i bezbednosti celog regiona.

On je dodao i da stabilnost u regionu Zapadnog Balkana zavisi od toga da li će sve strane izabrati "diplomatiju umesto nasilja".

"Rešenje za dugoročni mir je političko", zaključio je Rute na konferenciji za novinare.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani je optužila Srbiju da "podriva napore za mir i stabilnost", te dodala kako uz pomoć Rusije i drugih faktora pokušava da destabilizuje Kosovo.

U tom kontekstu, Osmani je pomenula napade koji su se dešavali u prethodnom periodu na severu Kosova, uključujući sukob lokalnih Srba i pripadnika KFOR-a maja 2023. godine, do koga je došlo tokom protesta zbog dolaska na vlast albanskih gradonačelnika.

"Prisustvo NATO trupa na Kosovu nije samo garancija naše bezbednosti, već i odbrana od bilo kakvog pokušaja podrivanja mira i stabilnosti, za šta smo se toliko dugo žrtvovali", rekla je Osmani.

Predsednica Kosova je ocenila i da nedostatak odgovornosti za napade na severu, iza kojih prema njoj stoji Srbija, "podstiče Beograd nastavi sa napadima preko svojih paravojnih struktura".

"Zato je važno da zajednički pojačamo prisustvo i osoblja i sredstava za zaštitu granice, kako bismo sprečili ulazak terorističkih grupa i njihovog naoružanja, koji imaju za cilj stvaranje sukoba u našem regionu", rekla je Osmani.

NATO podržava 'humanitarnu ulogu' Kosovskih bezbednosnih snaga

Na pitanje novinara da li je NATO promenio pristup kada je reč o tranziciji Kosovskih bezbednosnih snaga (KBS) u vojsku, Rute je rekao da ove snage rade ono što je potrebno kako bi bile efikasne "u obavljanju svoje humanitarne uloge".

"To je mandat u kome NATO pomaže KBS-u da postane bolji, da bude jaka humanitarna snaga u ovoj zemlji, kada postoje humanitarna pitanja. To je njihov mandat i na tome radimo svaki dan", rekao je Rute.

Skupština Kosova je krajem 2018. donela zakon o transformaciji KBS-a u vojsku Kosova. P

roces bi trebao da traje do 2028. godine, kada se očekuje da KBS broji preko 7.500 aktivnih pripadnika i rezervista, dok trenutno ima 4.000. Alijansa je bila protiv transformacije KBS-a kroz zakonske promene.

Osmani je napomenula da četiri zemlje NATO-a ne priznaju Kosovo, te da je zbog toga proces unapređenja odnosa sa KBS-om komplikovano pitanje.

"Međutim, to ne znači da KBS nema pun mandat predviđen Ustavom Kosova i usvojenim zakonima, kao snage koje štite suverenitet i teritorijalni integritet i sve građane naše zemlje", rekla je Osmani i dodala da KBS kroz bilateralne sporazume sa zemljama NATO-a daju svoj doprinos miru i bezbednosti u svetu.

Rute je dan ranije u intervjuu za Al Jazeera Balkans rekao da je Kosovo važna zemlja u kojoj NATO ima značajno prisustvo preko svoje misije KFOR.

Naveo je da ostaje da se vidi kako će se formirati Vlada nakon izbora 9. februara, te da Alijansa ulaže kontinuirane napore kako bi Kosovo bilo u "najboljoj mogućoj situaciji".

Šef NATO-a je pre nekoliko dana rekao i da je stabilnost na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Srbiji u interesu svih, te da ne veruje da bi moglo doći do bilo kakve dramatične promene u pogledu američke posvećenosti NATO-u.

Ivan Vejvoda sa Instituta za humanističke nauke u Beču, je u izjavi za Radio Slobodna Evropa izrazio uverenje da će Rute iskoristiti ovu posetu da ponudi garancije da će evropski kontingent u okviru KFOR-a ostati, bez obzira šta se bude dešavalo sa američkim vojnim snagama.

Preispitivanja stava SAD oko vojnog prisustva u Evropi aktuelizovano je februara nakon izjave američkog sekretara za odbranu, Pita Hegseta (Pete Hegseth), koji je rekao da Evropa ne može očekivati da će američko vojno prisustvo na tom kontinentu trajati večno. Pozvao je zemlje Evrope da povećaju ulaganja u odbranu.

I američki predsednik Donald (Trump) Tramp je ranije pozvao Evropu da počne da izdvaja više sredstva za sektor odbarne, te zapitao da li je u ovom trenutku spremna da odbrani SAD, kako to zahteva član 5 NATO-a.

SAD imaju oko 100.000 vojnika u Evropi, od kojih je 600 stacionirano na Kosovu u okviru misije KFOR, koji ukupno broji 4.600 vojnika.

Ministarstvo odbrane SAD je prošle nedelje za RSE navelo da za sada nema planiranih promena u pogledu pozicioniranja njihovih snaga.

Mark Rute je pre posete Kosovu boravio u Bosnu i Hercegovinu odakle je poručio da Alijansa neće dozvoliti da se "ugrozi teško stečeni mir".

Generalni sekretar NATO-a u BiH: Podržavamo OHR, podrivanje državnih institucija i Dejtona je neprihvatljivo
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:34 0:00


XS
SM
MD
LG