Dostupni linkovi

'Moramo platiti za svoju ravnodušnost’, kaže ruski dezerter


Pavel Filatijev je podnio zahtjev za azil u Francuskoj.
Pavel Filatijev je podnio zahtjev za azil u Francuskoj.

Pišu: Marjana Toročešnikova i Natalija Džanpoladova

Prije nego što je pobjegao iz Rusije početkom augusta, mlađi narednik Pavel Filatijev napisao je 141 stranicu bombastičnog ekspozea o tome kako su se stvari odvijale za njegovu padobransku jedinicu u ratu u Ukrajini.

Nije bilo dobro, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.

Ovako je Filatijev opisao svoju jedinicu, 56. vazdušno desantnu jurišnu brigadu, u danima nakon što je ušla u luku u ukrajinskom gradu Hersonu, nedugo nakon invazije 24. februara:

"Kao divljaci, jeli smo sve, sve na što smo nailazili: žitarice, ovsene pahuljice, džem, med, kafu... Nije bilo važno, već smo bili gurnuti do krajnjih granica, većina je živjela u polju po mjesec dana, bez nagovještaja udobnosti, tuširanja ili normalne hrane, a nakon toga ljudi su poslati u rat."

"Kako mali komandanti moraju da brinu o svom narodu, onima koji znojem, krvlju, zdravljem i životom moraju da izvršavaju njihove planove koji im nisu jasni", napisao je u svom tekstu pod naslovom 'Zov' (Poziv), koji je prvi put objavljen na njegovom profilu na ruskoj društvenoj mreži VK.

S obzirom na to da je invazija sada u sedmom mjesecu, i ruske i ukrajinske snage koje se sada bore u, kako neki stručnjaci opisuju ratu iscrpljivanja, vjeruje se da je Filatijev prvi ruski vojnik koji je dezertirao i pobjegao iz zemlje nakon što je kritikovao rat u Ukrajini.

Njegove kritike su se uglavnom fokusirale na način na koji Rusija vodi rat i ophodi se prema sopstvenim vojnicima; dok su njegova zapažanja pogodila u živac.

"Nezadovoljan sam našom vladom otprilike od 2012. godine, kao i mnogi u zemlji," rekao je Filatijev (34) za Ruski servis RSE-a u intervjuu od 25. avgusta.

"Ali ja nikada nisam išao na mitinge, nisam učestvovao u političkom životu zemlje, u javnom životu. I na kraju, šta? Molim vas, i sam sam završio u ratu koji mi uopšte nije trebao. Sada moramo da platimo za našu ravnodušnost", rekao je on. "Vjerujem da se ovaj rat mora okončati što je prije moguće, oni moraju sjesti za bilo koji pregovarački sto".

'Ja sam protiv rata u Ukrajini; Ja sam protiv korupcije i pljačke u vojsci'

Filatijev je rekao da se dobrovoljno prijavio za rusku vojsku nakon što se prvi put pridružio kao regrut 2007. godine, pod nacionalnom vojnom službom. Rekao je da je služio na Sjevernom Kavkazu, gdje su ruske jedinice vodile posljednju višegodišnju "kontraterorističku operaciju", kako je Kremlj nazvao Drugi čečenski rat.

Rekao je da je napustio službu 2010. godine, a zatim radio na uzgoju ili obuci konja ne precizirajući u kom dijelu Rusije.

U avgustu 2021. potpisao je novi ugovor o ponovnom pridruživanju vojsci i raspoređen je na Krim, ukrajinsko crnomorsko poluostrvo koje je Rusija zauzela 2014. godine.

U svojoj knjizi je rekao da je razočaran uslovima u bazi u Feodosiji u kojoj je bio stacioniran. Plate su bile manje nego što je primao radnik supermarketa, a borbena gotovost njegove jedinice bila je upitna. Rekao je da je podnio pismenu žalbu Ministarstvu odbrane i da je razmišljao o odustajanju.

Dana 15. februara, devet dana prije nego što je ruski predsjednik Vladimir Putin naredio invaziju velikih razmjera na Ukrajinu, Filatjevjeva jedinica poslata je na Krim za pripremu. Tada su, kako je rekao, on i njegove kolege padobranci poslati da napadnu Herson, stratešku luku na ušću rijeke Dnjepar. Grad je bio prvi urbani centar koji su zauzele ruske snage nakon 24. februara.

Rekao je da postoje stalni problemi sa komunikacijama, medicinskim potrepštinama i drugom opremom. "Već sjedite u konvoju, vozite se i razmišljate: 'Kako ćemo izvesti ovaj napad?' Plan ne ide dobro. Ne znate ništa dok ne stignete. Sve saznate tek u posljednjem trenutku", rekao je on.

"Ja sam protiv rata u Ukrajini, ali sam istovremeno protiv korupcije i pljačke u vojsci, u šta oni sada pretvaraju našu vojsku", rekao je on. "Čini se da neprijatelj u državi, u vlasti, namjerno uništava svoju vojsku, a onda je šalje u rat."

On nije precizirao za koga vjeruje da je neprijatelj unutar Rusije.

Nakon što su zauzeli Herson, vojnici su divljali, pljačkali i oduzimali svu robu koju su mogli pronaći, kaže on. Također je rekao da su on i njegova jedinica proveli samo jednu noć u gradu.

'Loš mir je bolji od rata'

Okolnosti Filatijevog dezertiranja iz svoje jedinice i njegovog leta iz Rusije su mutne. On kaže da je ranjen u oko tokom borbi u blizini Nikolajeva, drugog riječnog lučkog grada sjeverozapadno od Hersona, koji su ruske snage pokušale, ali nisu uspjele, zauzeti u ranim danima rata.

Uslijed ranjavanja, evakuisan je u aprilu, prvo u Herson, a zatim u bolnicu u krimskom gradu Sevastopolju.

Sljedećeg mjeseca, nakon što je otpušten iz bolnice, odlučio je da napusti službu, ali su, kako kaže, komandanti odbili njegov zahtjev i naredili mu da se vrati u borbu ili da se suoči s vojnim sudom. Rekli su da su izgubili i njegove dokumente o liječenju, što bi omogućilo medicinski otpust, kaže Filatijev.

U tom trenutku je odlučio da dezertira.

Nakon što je početkom avgusta objavio tekst na svojoj VK stranici, neki nezavisni ruski mediji su prenijeli odlomke a intervjuisan je i na nezavisnom TV kanalu Dožd.

Prije nego što je napustio Rusiju, dao je i intervju listu Gardijan (The Guardian), rekavši da je nekoliko puta mijenjao adresu kako bi izbjegao moguće hapšenje.
Vjeruje se da je Filatijev pobjegao iz Rusije negdje oko 13. ili 14. avgusta. Vladimir Osečkin, ruski advokat sa sjedištem u Francuskoj, potvrdio je 16. avgusta u objavi na Fejsbuku (Facebook) da je Filatijev pobjegao.

Otprilike dvije sedmice kasnije, 28. avgusta, Filatijev je odletio na pariski aerodrom Šarl de Gol, saopštio je Osečkin, a dva dana kasnije, dozvoljeno mu je da napusti aerodrom nakon što su mu francuske vlasti dale dozvolu da formalno podnese zahtjev za azil.

Rekao je da je pobjegao iz Rusije dijelom i zato što vjeruje da je protiv njega pokrenuta krivična istraga pod optužbom za "diskreditaciju oružanih snaga" -- optužba navedena u zakonu koji je Putin potpisao nedugo nakon invazije 24. februara.

"Loš mir je bolji od rata, to svi znaju", rekao je on za RSE. "Naravno da se sada možemo beskrajno svetiti jedni drugima, ali istina je da će se za godinu, dvije ili 10 rat završiti na ovaj ili onaj način."

"Pitanje je: po koju cijenu? Što prije ruski građani bar prestanu da se plaše da kažu 'rat' i 'mi ne želimo rat', prije će se završiti", rekao je on. "Ono što zavisi od mene, šta sam u stanju da uradim, jeste da prvo ispričam šta sam vidio, a drugo, kao građanin, da izrazim svoje mišljenje."

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG