Dok Evropa i SAD povećavaju sankcije ruskim oligarhskim elitama, neki od ultrabogatih u krugovima oko Vladimira Putina počeli su da govore protiv invazije na Ukrajinu. Iako nisu direktno imenovali ruskog predsjednika na kojeg, kako pojedini tvrde, ne mogu puno uticati, neslaganje bogatih biznismena signalizira produbljivanje jaza u Rusiji, pišu svjetski mediji.
Protiv vojne akcije
Proteklih dana nekoliko ruskih oligarha učvrstilo je svoje antiratne stavove dok zapadne vlade stežu omču oko preduzeća i imovine povezanih sa Kremljom, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Oligarh Roman Abramovič, koji nije zahvaćen sankcijama, rekao je da pomaže Ukrajini u pregovorima o miru s Rusijom, dok je Oleg Tinkov, milijarder i osnivač ruske Tinkof banke istakao rad njegove fondacije koja pomaže djeci i njegovu želju da ne bude rata.
"Molim vas, nemojte crtati znak jednakosti između Rusa, ruske države i Vlade [Ruske Federacije]. Mnogo Rusa se oštro protivi trenutnoj vojnoj akciji, a ja sam jedan od njih", rekao je Andrej Jakunjin, osnivač investicione kompanije VIY Menadžment (Management) i sin Vladimira Jakunjina, bivšeg direktora Ruskih željeznica, protiv kojeg su u SAD uvedene sankcije prije nekoliko godina.
Događaji u Ukrajini tokom protekle nedjelje prekinuli su, kako ističe Volstrit džurnal, delikatan dogovor između zapadnih vlada i ruskih biznismena. Godinama je Zapad tolerisao njihovo prebacivanje milijardi dolara iz ruševina Sovjetskog Saveza u skupocjenu imovinu, biznis i umjetnost. Korist za vlade bila su ogromna ulaganja mnogih od ovih pojedinaca, što je podsticalo razvoj lokalnih ekonomija.
Zapadne vlade se sada nadaju da će kažnjavanje ljudi koji imaju jake veze s Rusijom zauzvrat izvršiti pritisak na Putina. Evropska unija saopštila je 28. februara da je dodala 26 istaknutih ruskih zvaničnika i biznismena na svoju listu sankcija, zamrzavajući njihovu imovinu i uvodeći zabranu ulaska.
Britanski parlament će u narednim nedjeljama glasati o zakonu koji će primorati anonimne strane vlasnike imovine u Velikoj Britaniji da otkriju svoj identitet i pojačati odredbe o zamrzavanju imovine navodnih kleptokrata koji ne mogu da dokažu porijeklo svog bogatstva, dok je Francuska najavila formiranje radne grupe za lov na sankcionisane ruske oligarhe i imovinu njihovih porodica u zemlji.
Poziv milijardera
Suočavajući se s ekonomskim haosom i kaznom Zapada ruski milijarderi Mihail Fridman i Oleg Deripaska pozvali su na prekid ruskog rata u Ukrajini, ističe CNN.
Fridman, osnivač najveće ruske privatne banke Alfa banke i jedan od najbogatijih ljudi u zemlji, postao je prvi ruski biznismen koji se 25. februara oglasio protiv sukoba, pozivajući na prekid "krvoprolića".
"Moji roditelji su građani Ukrajine i žive u Lavovu, mom omiljenom gradu. Ali takođe sam proveo veći dio svog života kao građanin Rusije, gradeći i razvijajući poslove. Duboko sam vezan za ukrajinski i ruski narod i vidim trenutni sukob kao tragediju za oboje", napisao je Fridman, koji posluje prvenstveno u Rusiji i bivšim sovjetskim državama a čije bogatstvo, prema Blumbergovom indeksu milijardera, iznosi 11,4 milijarde dolara.
Njegov poziv na mir ponovio je Deripaska, ruski milijarder koji se obogatio u biznisu sa aluminijumom, naglasivši kako pregovori "treba da počnu što prije". On se također osvrnuo na ekonomsku situaciju u nizu postova na društvenim mrežama 28. februara, pošto je, kako naglašava CNN, rublja propala, a rusko tržište akcija nije moglo da se otvori za trgovanje.
"Zaista želim pojašnjenja i razumljive komentare ekonomske politike za naredna tri mjeseca", napisao je Deripaska i dodao da je odluka ruske centralne banke da dramatično poveća kamatne stope i primora kompanije da prodaju devize "prvi test ko će zapravo platiti ovaj banket".
Oleg Deripaska je, dodaje CNN, izašao iz haotične borbe za imovinu nakon raspada Sovjetskog Saveza s ogromnim bogatstvom, koje je Forbs (Forbes) procijenio na 28 milijardi dolara 2008. SAD su uvele sankcije protiv njega 2018. navodeći, između ostalog, da se oligarh "ne odvaja od ruske države".
Širenje jaza
Iako nijedan ruski biznismen koji je izrazio protivljenje invaziji na Ukrajinu nije direktno pominjao ruskog predsjednika, rijetki glasovi neslaganja njegovih saveznika visokog profila — od kojih su mnogi blisko povezani s Kremljom — signaliziraju širenje jaza među ruskim glasovima, ocjenjuje CNBC.
Komentari ruske bogate elite pridružuju se komentarima drugih poznatih ličnosti u Rusiji, uključujući glumicu Liju Ahedžakovu i dobitnika Nobelove nagrade za mir Dmitrija Muratova, koji su pozvali na prekid neprijateljstava.
Ti glasovi, ukazuje američki televizijski kanal, nisu beznačajni jer je mali broj oligarha, ako je uopšte, progovorio protiv Putina u skoro dvije decenije otkako je Mihail Hodorkovski, tada najbogatiji čovjek Rusije, poslat u zatvor zbog finansiranja opozicionih partija.
Ipak, dodaje CNBC, oni su samo šačica među velikim brojem ruskih oligarha koji ćute, a mnogi su doveli u pitanje iskrenost njihovih motiva jer se suočavaju s potencijalnim daljim sankcijama.
U međuvremenu, drugi su se pitali kakav uticaj bogati biznismeni imaju na moćnog ruskog lidera, koji je pokazao malo znakova povlačenja uprkos prkosu iz Ukrajine i širokim mjerama njenih zapadnih saveznika.
Nemoćni pred Putinom?
Bez obzira na svoje bogatstvo, ruski oligarsi nemoćni su da se suprotstave Putinu oko invazije na Ukrajinu jer na svaku kritiku ruski predsjednik odgovara represijom, ukazuje Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Dok su ruski tenkovi prošle nedjelje ulazili u Ukrajinu, Vladimir Putin je okupio vodeće poslovne ljude u Kremlju kako bi razgovarali o njihovom odgovoru na ekonomske šokove koji će uslijediti. Upozorio ih je da će se svako ko bude izbjegavao da posluje s kompanijama koje je sankcionisao Zapad suočiti s kaznom po zakonu, što implicira da oligarsi moraju zauzeti stav.
Sastanak je, prema ocjeni londonskog lista, pokazao koliko daleko je Rusija — i sam Putin — otišla od njegovog prvog susreta s oligarsima nekoliko mjeseci nakon što je preuzeo dužnost 2000. Tada je novonastali lider ponudio dogovor bogatim biznismenima: da zadrže bogatstvo koje su ostvarili privatizacijom ruske državne imovine nakon raspada Sovjetskog Saveza u zamjenu za obećanje na vjernost i sklanjanje od politike.
Od tada, ističe Fajnenšl tajms, Putin nameće svoju volju oligarsima tako što je na svaku kritiku odgovarao odmazdom, ostavljajući im znatno smanjen uticaj - a nekima i zatvor.
U Rusiji je danas mnogo više milionera nego što ih je bilo kada je Putin preuzeo vlast. Prema podacima Bostonske konsalting grupe (Boston Consulting Group) od prošle godine, 500 Rusa s neto vrijednošću većom od 100 miliona dolara kontroliše 40 odsto bogatstva u zemlji.
Međutim, ta ogromna bogatstva ne donose političku moć, ukazuje Fajnenšl tajms. Čak i ako bi ruski oligarsi zahtijevali promjene od Putina, oni i dalje ne bi mogli da promijene njegovo mišljenje, rekao je jedan od ljudi koji su obaviješteni o sastanku.
Ruski milijarder Mihail Fridman kritikovao je rat, ali je 1. marta rekao novinarima da ne želi direktno da napadne Putina jer to "neće imati nikakvog uticaja na političke odluke u Rusiji" ali da može ugroziti njegove zaposlenike.
"Biti na američkoj listi sankcija je nekada bio statusni simbol patriotizma. Ali sada je to uslov. Ako niste na njemu, to je sumnjivo", dodao je Fridman.
Facebook Forum