Dostupni linkovi

Etničko čišćenje, strah, kontrola štete? Zašto Rusija iseljava Ukrajince iz Hersona?


Žena drži psa dok civili evakuisani iz grada Hersona pod ruskom kontrolom čekaju da se ukrcaju u autobus koji ide ka Krimu, u grad Oleški, 22. oktobar.
Žena drži psa dok civili evakuisani iz grada Hersona pod ruskom kontrolom čekaju da se ukrcaju u autobus koji ide ka Krimu, u grad Oleški, 22. oktobar.

Dok ukrajinske snage napreduju ka Hersonu, jedinoj regionalnoj prestonici koju je Rusija zauzela nakon invazije u februaru, stotine stanovnika koji su nosili osnovne stvari u torbama mogli su se videti 19. oktobra kako se ukrcavaju na čamce i napuštaju grad.

Vlasti u Hersonu koje je postavila Rusija rekle su da žele da "evakuišu" čak 60.000 ljudi iz grada i regiona uoči njegovog mogućeg oslobođenja od strane ukrajinskih snaga, opisujući to kao "humanitarni" napor i, bez dokaza, šireći strah od represalija Kijeva protiv sopstvenih građana.

Ukrajinski zvaničnici i zapadni eksperti kažu da Rusija, koja nastavlja da bombarduje civilne objekte, uključujući energetsku infrastrukturu i stambene zgrade, ima skrivene motive koji se kreću od promene etničkog sastava regiona do zabrinutosti zbog geriske subverzije.

Dok neki od onih koji beže to čine dobrovoljno, od lokalnog stanovništva koje je dalo podršku invaziji do ruskih zvaničnika i radnika koji su kasnije poslati u Herson, drugi su prestrašeni, a neki su verovatno primorani da odu, rekle su ukrajinske vlasti.

Kiril Stremusov, zamenik šefa ruske okupacione administracije u Hersonu, rekao je u objavi od 20. oktobra na Telegramu da je oko 15.000 ljudi već preseljeno iz regiona, što je broj koji se ne može nezavisno proveriti.

Autobusi koji su bili poslati da pokupe ljude iz sela izvan grada Hersona bili su uglavnom prazni jer su uplašeni stanovnici pokušavali da se sakriju, kazao je 20. oktobra Oleh Baturin, novinar iz Hersona, za Karent tajm (Current Time).

Rekao je da su zvaničnici bili "uporni", ali da nije čuo da su ljudi bili prisiljeni da se presele.

Civili evakuisani iz hersonske oblasti u Ukrajini koja je pod kontrolom Rusije stižu na železničku stanicu u gradu Džankoj, na Krimu, 20. oktobar.
Civili evakuisani iz hersonske oblasti u Ukrajini koja je pod kontrolom Rusije stižu na železničku stanicu u gradu Džankoj, na Krimu, 20. oktobar.

Odluka Kremlja da preseli tako veliki broj pojedinaca doneta je više da povredi Ukrajinu nego da pomogne Rusiji ili ljudima koje želi da izmesti, kažu analitičari.

"Ne izgleda kao da Rusija ima bilo kakve ekonomske koristi od preseljenja desetina hiljada nevoljnih Ukrajinaca u Rusiju, što sugeriše da je svrha takvog uklanjanja da naruši dugoročni ekonomski oporavak Ukrajine dok ponovo preuzima svoju teritoriju i, što je još važnije, da podrži rusku kampanju etničkog čišćenja, kojom pokušava da iskoreni ukrajinsku etničku pripadnost i kulturu", navodi se u izveštaju Instituta za proučavanje rata sa sedištem u SAD (Institute for the Study of War) od 19. oktobra.

Ruske snage zauzele su grad Herson, koji se proteže duž desne, zapadne obale reke Dnjepar, u prvim nedeljama nakon invazije 24. februara, napredujući ka severu od Krima, ukrajinskog crnomorskog poluostrva koje je Rusija zauzela 2014. godine.

Međutim, tokom proteklih nekoliko meseci, ukrajinske snage su koristile oružje sa zapada u napadima na ruske snage u ovom regionu. Uništili su njihova skladišta municije i oštetili mostove koji su ključni za snabdevanje ruskih trupa u Hersonu.

Ruske snage u gradu sada su u opasnosti da im ukrajinske snage preseku put, a neki zapadni vojni eksperti kažu da bi se ruska vojska mogla povući na levu, istočnu obalu u narednim nedeljama, zadajući veliki udarac kampanji predsednika Vladimira Putina.

Međutim, ukrajinska vojska je 21. oktobra saopštila da je Rusija poslala "do 2.000" nedavno mobilisanih Rusa u hersonsku oblast "da popune gubitke i ojačaju jedinice na kontaktnoj liniji". Rusija nije dala komentar na ovu tvrdnju.

Vilijam Pomeranc (William Pomeranz), direktor Kenan instituta (Kennan Institute) Vilson centra sa sedištem u Vašingtonu, rekao je da se ruska vojska već suočava sa značajnim logističkim i kapacitetskim problemima na drugim mestima, napominjući da se bori da smesti, nahrani i obuči, prema rečima Moskve, skoro 300.000 regruta koji su pozvani po Putinovom nalogu za mobilizaciju od 21. septembra.

"Ako su imali problema da sklone mobilisane muškarce, imaće problema da nađu smeštaj za one koji su se iselili iz Hersona", rekao je on.

Moskva je već preselila desetine hiljada Ukrajinaca iz okupiranih područja dalje na istok Rusije, uključujući depopulisane regione poput Dalekog istoka.

Ukrajina ovaj proces naziva deportacijom, i mnogi Ukrajinci su otišli u Rusiju pod pritiskom ili protiv svoje volje. Uklanjanje dece izazvalo je negodovanje i optužbe za genocid.

Premeštanje ljudi moglo bi da zaglavi ruske snage unutar Ukrajine i zakrči puteve, rekao je Pomeranc, a ruske snage bi takođe mogle da koriste ukrajinske građane kao "živi štit" da odvrate Ukrajinu od targetiranja trupa, bilo da se povlače ili nešto drugo.

Neposredno pre nego što su lideri koje je postavila Rusija objavili "evakuaciju", Putin je proglasio vanredno stanje u Hersonu i u još tri ukrajinska regiona za koje Moskva sada neosnovano tvrdi da su deo Rusije. Prema ruskom zakonu, deklaracija formalno daje okupacionim vlastima ovlašćenje da premeštaju i regrutuju građane.

Pripadnici ruskog Ministarstva za vanredne situacije nose stariju ženu evakuisanu iz grada Hersona koji je pod ruskom kontrolom, u grad Oleški, 22. oktobar.
Pripadnici ruskog Ministarstva za vanredne situacije nose stariju ženu evakuisanu iz grada Hersona koji je pod ruskom kontrolom, u grad Oleški, 22. oktobar.

Vilijam Kortni (William Courtney), analitičar korporacije RAND, istraživačkog centra sa sedištem u SAD, rekao je da bi Rusija mogla želeti da regrutuje ukrajinske muškarce koji su premešteni iz Hersona u redove njene vojske. Nedavni neuspesi Rusije delom su posledica nedostatka radne snage.

Verovatniji motiv za Moskvu je, međutim, strah da bi lokalni građani mogli da pomognu ukrajinskim snagama. U drugim regionima Ukrajine koji su prethodno bili pod ruskom okupacijom, lokalno stanovništvo je navodno slalo kritične informacije ukrajinskim snagama u kojima su one tačno odredile lokaciju snaga invazije.

"Rusi verovatno ne žele građane Ukrajine tamo jer očekuju da svi oni mogu biti potencijalni špijuni ili saboteri u ime Ukrajine", rekao je Kortni.

Tomas Grejem (Thomas Graham), bivši specijalista za Rusiju u Savetu za nacionalnu bezbednost za vreme predsednika Džordža V. Buša (George W. Bush), rekao je da se simbolizam ne može odbaciti kao motiv za napore za preseljenje.

Rusija je u septembru organizovala takozvane referendume u oblastima Hersona, Zaporožja, Donjecka i Luganska. Proces nije imao pravni legitimitet van Rusije, i Kijev i Zapad su ga proglasili prevarom. Međutim, Putin je objavljene rezultate, ogromnu podršku za pridruživanje Rusiji, iskorisio kao osnovu za polaganje prava na suverenitet nad sva četiri regiona.

"Ako bi Ukrajinci zauzeli Herson, što je manji broj ljudi tamo da pozdravi ukrajinske snage, to će lakše biti objasniti [Rusima] da referendum nije bio laž", rekao je Grejem, saradnik u Savetu za spoljne odnose, istraživačkom centru sa sedištem u Njujorku.

Kremlj bi mogao da kaže Rusima da su "ti ljudi koje vide kako pozdravljaju ukrajinske vojnike ostaci onih koji su od samog početka bili izdajnici", rekao je on.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG