Kratke karijere i nasilne smrti vodećih proruskih separatista u Ukrajini
Deset godina nakon što su separatisti koje podržava Rusija zauzeli dijelove ukrajinskih regija Luhansk i Donjeck, mnogi od najistaknutijih separatista umrli su nasilnom smrću daleko od linija fronta.

1
Oleh Popov, 1972-2023
Rođen u regiji Lugansk u sovjetskoj Ukrajini, Popov je vodio posao izrade trikotaže prije nego što se uključio u separatistički pokret koji podržava Rusija. Bio je de facto poslanik u dijelu regije Luhansk pod kontrolom separatista.
U septembru 2022. njegova "smrt" je lažno prijavljena, u kasnijim navodima separatističkih vlasti opisana kao "operativna igra". U decembru 2023. ubijen je u Luhansku od bombe skrivene u njegovom automobilu, navodno od strane ukrajinskog tima za ubistva.
Rođen u regiji Lugansk u sovjetskoj Ukrajini, Popov je vodio posao izrade trikotaže prije nego što se uključio u separatistički pokret koji podržava Rusija. Bio je de facto poslanik u dijelu regije Luhansk pod kontrolom separatista.
U septembru 2022. njegova "smrt" je lažno prijavljena, u kasnijim navodima separatističkih vlasti opisana kao "operativna igra". U decembru 2023. ubijen je u Luhansku od bombe skrivene u njegovom automobilu, navodno od strane ukrajinskog tima za ubistva.

2
Mihajlo Filiponenko (Mykhaylo Filiponenko), 1975-2023
Rođen u regiji Luhansk, Filiponenko je radio kao rudar i biznismen prije nego što se pridružio separatističkoj miliciji 2014. Kao član regionalne skupštine koju su postavili Rusi u dijelu Luhanska kojim upravljaju separatisti, ubijen je u novembru 2023. godine kada je eksplodirala bomba u njegovom autu. Ukrajina je preuzela odgovornost za atentat.
Rođen u regiji Luhansk, Filiponenko je radio kao rudar i biznismen prije nego što se pridružio separatističkoj miliciji 2014. Kao član regionalne skupštine koju su postavili Rusi u dijelu Luhanska kojim upravljaju separatisti, ubijen je u novembru 2023. godine kada je eksplodirala bomba u njegovom autu. Ukrajina je preuzela odgovornost za atentat.

3
Aleksandr Zaharčenko (Aleksandr Zakharchenko) 1976-2018
Rođen u Donjecku od oca Ukrajinca i majke Ruskinje, bivši biznismen je bio među prvima u Donbasu koji je 2014. uzeo oružje u ruke. U aprilu te godine predvodio je nekoliko separatista u zauzimanju gradskog vijeća Donjecka i pozivanju na referendum o otcjepljenju regije od Ukrajine. Kasnije je postao vođa dijela Donjecka koji su kontrolirali separatisti s uvjerenjem da se "velika zemlja koja se zvala SSSR mora vratiti". U avgustu 2018. bomba skrivena na ulazu u kafić u Donjecku aktivirana je daljinski kada je Zaharčenko ušao unutra, ubivši njega i telohranitelja.
Rođen u Donjecku od oca Ukrajinca i majke Ruskinje, bivši biznismen je bio među prvima u Donbasu koji je 2014. uzeo oružje u ruke. U aprilu te godine predvodio je nekoliko separatista u zauzimanju gradskog vijeća Donjecka i pozivanju na referendum o otcjepljenju regije od Ukrajine. Kasnije je postao vođa dijela Donjecka koji su kontrolirali separatisti s uvjerenjem da se "velika zemlja koja se zvala SSSR mora vratiti". U avgustu 2018. bomba skrivena na ulazu u kafić u Donjecku aktivirana je daljinski kada je Zaharčenko ušao unutra, ubivši njega i telohranitelja.

4
Mihail Tolstih (Mikhail Tolstykh) 1980-2017
Tolstih je bio poznat po nadimku "Givi", po svom pradedi po nacionalnosti Gruzijcu. Rođen u regionu Donjecka u sovjetskoj Ukrajini, služio je dvije godine u ukrajinskoj vojsci kasnih 1990-ih. Vojnik hrapavog glasa tvrdio je da je odbijen iz profesionalne službe zbog "smetnje u govoru". Radio je kao zaštitar i vozač viljuškara prije nego što se pridružio separatistima.
Givijev somalijski bataljon dobio je ime po narušenom izgledu njegovih ljudi koji su navodno ličili na somalijske gusare nakon bitke s ukrajinskom vojskom. Givi je snimljen kako zlostavlja ukrajinske ratne zarobljenike tokom bitke za aerodrom u Donjecku. U februaru 2017. ubio ga je termobarični projektil koji je udario kroz prozor u njegovu kancelariju u Donjecku, a koji je navodno ispalio ukrajinski odred za ubice trenirane u američkoj agenciji CIA.
Tolstih je bio poznat po nadimku "Givi", po svom pradedi po nacionalnosti Gruzijcu. Rođen u regionu Donjecka u sovjetskoj Ukrajini, služio je dvije godine u ukrajinskoj vojsci kasnih 1990-ih. Vojnik hrapavog glasa tvrdio je da je odbijen iz profesionalne službe zbog "smetnje u govoru". Radio je kao zaštitar i vozač viljuškara prije nego što se pridružio separatistima.
Givijev somalijski bataljon dobio je ime po narušenom izgledu njegovih ljudi koji su navodno ličili na somalijske gusare nakon bitke s ukrajinskom vojskom. Givi je snimljen kako zlostavlja ukrajinske ratne zarobljenike tokom bitke za aerodrom u Donjecku. U februaru 2017. ubio ga je termobarični projektil koji je udario kroz prozor u njegovu kancelariju u Donjecku, a koji je navodno ispalio ukrajinski odred za ubice trenirane u američkoj agenciji CIA.

5
Valerij Bolotov (Valery Bolotov) 1970-2017
Bolotov (sjedi u sredii) je rođen u Rusiji i služio je u sovjetskoj vojsci. Kada su nemiri zahvatili istočnu Ukrajinu 2014. godine radio je u rudniku u regiji Luhansk. U aprilu 2014. imenovan je za šefa teritorije u Luhansku koju kontrolišu separatisti, ali se povukao sa tog mjesta u avgustu iste godine zbog raskola unutar rukovodstva separatističke regije.
U januaru 2017. Bolotov je preminuo u svom domu u Moskvi nakon što se sastao s dvojicom muškaraca na kafi. Prema rečima njegove udovice, Bolotovu je pozlilo odmah nakon sastanka u kafiću i više puta je pred smrt pitao: "Zašto sam popio tu kafu?".
Čovek koji se vidi kako stoji odmah desno iza Bolotova na fotografiji je Genadij Cipkalov, koji je umro u sumnjivim okolnostima malo pre Bolotova.
Bolotov (sjedi u sredii) je rođen u Rusiji i služio je u sovjetskoj vojsci. Kada su nemiri zahvatili istočnu Ukrajinu 2014. godine radio je u rudniku u regiji Luhansk. U aprilu 2014. imenovan je za šefa teritorije u Luhansku koju kontrolišu separatisti, ali se povukao sa tog mjesta u avgustu iste godine zbog raskola unutar rukovodstva separatističke regije.
U januaru 2017. Bolotov je preminuo u svom domu u Moskvi nakon što se sastao s dvojicom muškaraca na kafi. Prema rečima njegove udovice, Bolotovu je pozlilo odmah nakon sastanka u kafiću i više puta je pred smrt pitao: "Zašto sam popio tu kafu?".
Čovek koji se vidi kako stoji odmah desno iza Bolotova na fotografiji je Genadij Cipkalov, koji je umro u sumnjivim okolnostima malo pre Bolotova.

6
Genadij Cipkalov (Gennady Tsypkalov) 1973-2016
Rođen u ruskoj oblasti Rostov, Cipkalov je sa svojom porodicom emigrirao u oblast Luhansk u sovjetskoj Ukrajini i radio je razne poslove, pa i kao vozač kamiona. On je kratko bio na čelu separatističkog entiteta u Luhansku, a Ukrajinci su ga smatrali jednim od najrazumnijih separatista, koji je održao svoju riječ o dogovorenim prekidima vatre.
U septembru 2016. priveden je u vezi sa navodnim pokušajem državnog udara protiv separatističkog rukovodstva Luhanska i umro je u svojoj ćeliji. Separatističke vlasti su tvrdile da se Cipkalov ubio nakon što je shvatio "dubinu svojih zločinačkih radnji".
Rođen u ruskoj oblasti Rostov, Cipkalov je sa svojom porodicom emigrirao u oblast Luhansk u sovjetskoj Ukrajini i radio je razne poslove, pa i kao vozač kamiona. On je kratko bio na čelu separatističkog entiteta u Luhansku, a Ukrajinci su ga smatrali jednim od najrazumnijih separatista, koji je održao svoju riječ o dogovorenim prekidima vatre.
U septembru 2016. priveden je u vezi sa navodnim pokušajem državnog udara protiv separatističkog rukovodstva Luhanska i umro je u svojoj ćeliji. Separatističke vlasti su tvrdile da se Cipkalov ubio nakon što je shvatio "dubinu svojih zločinačkih radnji".

7
Evhen Žilin (Yevhen Zhylin), 1976-2016
Rođen u Harkivu u sovjetskoj Ukrajini, Žilin je radio u ukrajinskoj policiji prije nego što je otvorio teretanu za mješovite borilačke vještine. Tokom nemira 2014. Žilin je okupio članove svoje teretane da napadnu proukrajinske demonstrante, a optužen je za otmicu i mučenje. Proveo je jedan dan kao predsjednik separatističkog entiteta koji je sebe nazvao "Narodna Republika Harkov", a zatim je pobjegao u Moskvu kada je separatistički pokret u gradu razbijen.
U septembru 2016. godine, dok je jeo sa prijateljem u moskovskom restoranu, pored obližnjeg stola ustao je muškarac koji je nosio "lažne brkove i panamski šešir" i ustrijelio Žilina i njegovog prijatelja i pobjegao.
Rođen u Harkivu u sovjetskoj Ukrajini, Žilin je radio u ukrajinskoj policiji prije nego što je otvorio teretanu za mješovite borilačke vještine. Tokom nemira 2014. Žilin je okupio članove svoje teretane da napadnu proukrajinske demonstrante, a optužen je za otmicu i mučenje. Proveo je jedan dan kao predsjednik separatističkog entiteta koji je sebe nazvao "Narodna Republika Harkov", a zatim je pobjegao u Moskvu kada je separatistički pokret u gradu razbijen.
U septembru 2016. godine, dok je jeo sa prijateljem u moskovskom restoranu, pored obližnjeg stola ustao je muškarac koji je nosio "lažne brkove i panamski šešir" i ustrijelio Žilina i njegovog prijatelja i pobjegao.

8
Arsenij Pavlog (Arseny Pavlov), 1983-2016
Pavlov je bio poznati po nadimku Motorola, prema marki radija koji je koristio dok je služio u ruskoj vojsci. Rođen u sovjetskoj Rusiji, radio je u autopraonici u Rostovu na Donu prije nego što je otišao u Ukrajinu usred nemira početkom 2014. Pretvorio se u nemilosrdnog vojnika sklonog haosu. Pavlov je priznao da je pogubio 15 ukrajinskih zarobljenika, a snimljen je kako ispaljuje granate na nasumične zgrade kako bi "probudio" stanovnike jednog ukrajinskog grada.
U oktobru 2016. Pavlov i njegov telohranitelj ubijeni su kada je eksplodirala bomba u liftu njegovog stana u Donjecku.
Pavlov je bio poznati po nadimku Motorola, prema marki radija koji je koristio dok je služio u ruskoj vojsci. Rođen u sovjetskoj Rusiji, radio je u autopraonici u Rostovu na Donu prije nego što je otišao u Ukrajinu usred nemira početkom 2014. Pretvorio se u nemilosrdnog vojnika sklonog haosu. Pavlov je priznao da je pogubio 15 ukrajinskih zarobljenika, a snimljen je kako ispaljuje granate na nasumične zgrade kako bi "probudio" stanovnike jednog ukrajinskog grada.
U oktobru 2016. Pavlov i njegov telohranitelj ubijeni su kada je eksplodirala bomba u liftu njegovog stana u Donjecku.

9
Aleksej Mozgovoj (Aleksei Mozgovoi), 1975-2015
Rođen je u regiji Luhansk u sovjetskoj Ukrajini, služio je u ukrajinskoj vojsci prije nego se pridružio separatističkom pokretu i predvodio "bataljon duhova" milicije Luhanska. Bio je glasan kritičar nekih u separatističkom rukovodstvu koje podržava Rusija i obećao da će "hapsiti" žene koje idu u restorane i kafiće. Godine 2014. Mozgovoj je predsjedavao "narodnim sudom" koji je osudio navodnog silovatelja na smrt pred majkom koja je vrištala.
U martu 2015. Mozvogoi je preživio napad na svoje vozilo na putu izvan Luhanska. Dva mjeseca kasnije njegov konvoj je ponovo bio meta u sličnoj zasjedi u kojoj su ubijeni on i još šest osoba.
Rođen je u regiji Luhansk u sovjetskoj Ukrajini, služio je u ukrajinskoj vojsci prije nego se pridružio separatističkom pokretu i predvodio "bataljon duhova" milicije Luhanska. Bio je glasan kritičar nekih u separatističkom rukovodstvu koje podržava Rusija i obećao da će "hapsiti" žene koje idu u restorane i kafiće. Godine 2014. Mozgovoj je predsjedavao "narodnim sudom" koji je osudio navodnog silovatelja na smrt pred majkom koja je vrištala.
U martu 2015. Mozvogoi je preživio napad na svoje vozilo na putu izvan Luhanska. Dva mjeseca kasnije njegov konvoj je ponovo bio meta u sličnoj zasjedi u kojoj su ubijeni on i još šest osoba.

10
Oleksandr Bednov, 1969-2015
Nakon karijere u sovjetskoj interventnoj policiji, Bednov, rođen u Luhansku, služio je u ukrajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova nakon raspada SSSR-a. Kada su izbile tenzije u istočnoj Ukrajini 2014., Bednov je stvorio separatističku miliciju koja je počela patrolirati u Luhansku. Nakratko je bio de facto ministar odbrane entiteta Luhansk pod kontrolom separatista.
U januaru 2015. Bednov je bio u konvoju koji je pogođen baražom vatrom iz pušaka i raketnih granata. On i još šest osoba su ubijeni u napadu. Ubrzo nakon toga, separatističke vlasti u Luhansku su tvrdile da je vojni komandant umro, pružajući otpor hapšenju i tvrdile su da je tražen zbog otmice i mučenja lokalnog stanovništva, dok je istaknuti vođa separatista Igor Girkin to ubistvo nazvao "gangsterskom zasjedom".
Nakon karijere u sovjetskoj interventnoj policiji, Bednov, rođen u Luhansku, služio je u ukrajinskom Ministarstvu unutrašnjih poslova nakon raspada SSSR-a. Kada su izbile tenzije u istočnoj Ukrajini 2014., Bednov je stvorio separatističku miliciju koja je počela patrolirati u Luhansku. Nakratko je bio de facto ministar odbrane entiteta Luhansk pod kontrolom separatista.
U januaru 2015. Bednov je bio u konvoju koji je pogođen baražom vatrom iz pušaka i raketnih granata. On i još šest osoba su ubijeni u napadu. Ubrzo nakon toga, separatističke vlasti u Luhansku su tvrdile da je vojni komandant umro, pružajući otpor hapšenju i tvrdile su da je tražen zbog otmice i mučenja lokalnog stanovništva, dok je istaknuti vođa separatista Igor Girkin to ubistvo nazvao "gangsterskom zasjedom".

11
U Donjecku je napravljeno više spomenika ubijenim vođama separatista.
Ova slika iz oktobra 2020. prikazuje biste separatistista i spomen obilježju Arsenij Pavlov" u donjeckoj "Aleji heroja". Desno od spomen obilježja nalaze se spomenici militantu Mihailu Tolstihu i pjevaču Josefu Kobzonu, koji su podržavali separatistički pokret do smrti 2018. godine.
Ova slika iz oktobra 2020. prikazuje biste separatistista i spomen obilježju Arsenij Pavlov" u donjeckoj "Aleji heroja". Desno od spomen obilježja nalaze se spomenici militantu Mihailu Tolstihu i pjevaču Josefu Kobzonu, koji su podržavali separatistički pokret do smrti 2018. godine.