Sjedinjene Američke Države i Rusija sastaju se u Saudijskoj Arabiji na pregovorima od ključne važnosti o okončanju rata u Ukrajini i širim tenzijama između Washingtona i Moskve, što bi moglo oblikovati sigurnosnu situaciju u Evropi u godinama koje dolaze, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Sastanak 18. februara u Rijadu dolazi u trenutku kada je Washington pojačao napore da okonča skoro trogodišnji rat u Ukrajini i pokrenuo diplomatsku ofanzivu koja je ostavila Kijev i evropske vlade u neizvjesnosti oko toga kakav bi dogovor o završetku rata mogao izgledati.
"Ovo je zamišljeno kao prvi korak u dužem procesu pregovora, ali događaji se brzo odvijaju", rekao je za RSE Nigel Gould-Davies, bivši britanski diplomata i viši saradnik u Međunarodnom institutu za strateške studije. "Sada postoji određena fluidnost koja će se nastaviti razvijati u ovom trenutku visoke neizvjesnosti."
Ko će prisustvovati pregovorima u Rijadu?
Ovo su prvi direktni razgovori visokog nivoa između SAD-a i Rusije u posljednjih nekoliko godina i trebali bi utrti put za samit između američkog predsjednika Donalda Trumpa i ruskog predsjednika Vladimira Putina.
U pregovorima će, osim ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, učestvovati i Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku.
Washington je potvrdio da će američku delegaciju predvoditi državni sekretar Marco Rubio, uz savjetnika za nacionalnu sigurnost Mikea Waltza i specijalnog izaslanika za Bliski istok Stevea Witkoffa.
Međutim, u delegaciji neće biti penzionisanog generala Keitha Kellogga, specijalnog izaslanika kojeg je Bijela kuća imenovala za pregovore o rješenju rata.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nije pozvan na pregovore i izjavio je da Kijev neće priznati nikakav dogovor postignut bez njegovog prisustva za pregovaračkim stolom.
Zelenski, koji je trenutno na turneji po Bliskom istoku s posjetama Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Saudijskoj Arabiji i Turskoj, potvrdio je i da će Kellogg stići u Kijev 20. februara na "opsežne razgovore o sigurnosnim garancijama".
Šta je na dnevnom redu pregovora u Saudijskoj Arabiji?
Rubio je u intervjuu za CBS 16. februara rekao da će sastanak u Rijadu biti početak šire diskusije "koja će uključivati Ukrajinu i biti usmjerena na okončanje rata".
Međutim, očekuje se da će pregovori između Rubia i Lavrova obuhvatiti i šira pitanja u odnosima Moskve i Washingtona, uključujući sankcije, energetsku sigurnost i druge aspekte međunarodne sigurnosti.
Rubio je naglasio da bi u daljim pregovorima trebali učestvovati i Kijev i evropske vlade ako dođe do napretka nakon sastanka s Lavrovom i ruskom delegacijom u Rijadu.
"Ako dođe do pravih pregovora – a još nismo na tom nivou – Ukrajina mora biti uključena jer je ona ta koja je napadnuta, a Evropljani moraju učestvovati jer su oni uveli sankcije Putinu i Rusiji i pružali podršku Kijevu", rekao je on.
Prije polaska za Saudijsku Arabiju, Lavrov je 17. februara ponovio da Rusija ne razmatra povlačenje s teritorija koje je zauzela u Ukrajini.
Dok su evropski lideri održavali vanredni samit u Parizu o Ukrajini i sigurnosti, Lavrov je također rekao da ne vidi razlog da Evropljani budu uključeni u diskusije.
"Ništa značajno neće biti odlučeno dok se Trump i Putin ne nađu u istoj prostoriji", rekao je za RSE Andrew D’Anieri, saradnik Atlantskog vijeća. "To znači da još uvijek ima vremena i mnogo prilika da Evropljani i Ukrajinci oblikuju stavove Trumpove administracije."
Kakav je najnoviji stav SAD-a o okončanju rata?
Trump je tokom kampanje obećao da će brzo završiti rat u Ukrajini, a njegova administracija sada tvrdi da želi postići dogovor u prvih 100 dana mandata.
Pregovori u Saudijskoj Arabiji dolaze nakon niza izjava Trumpa i američkih zvaničnika o završetku rata u Ukrajini.
Tokom svoje prve evropske turneje otkako je preuzeo dužnost, američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je 12. februara u sjedištu NATO-a da Washington ne podržava članstvo Ukrajine u NATO-u kao dio mirovnog sporazuma i da je "nerealno" očekivati da Kijev povrati svoje teritorijalne granice iz 2014. godine, prije nego što je Rusija anektirala Krim i okupirala dijelove istočne Ukrajine.
Hegseth je također rekao da bi evropske trupe trebale biti glavna snaga koja bi osiguravala postratnu Ukrajinu, dok američke snage ne bi trebale učestvovati.
Istog dana, Putin i Trump su održali telefonski razgovor u kojem je američki predsjednik, čini se, signalizirao kraj diplomatske izolacije Rusije, dok su obojica lidera razgovarali o "bilateralnoj ekonomskoj saradnji". Trump je također pozvao na povratak Moskve u grupu G8, iz koje je izbačena nakon aneksije Krima 2014.
Kakva je pozicija Rusije uoči pregovora?
Putin je prvobitno želio zauzeti Kijev i postaviti prorusku vladu. Nakon neuspjeha tog plana, Kremlj je ostao pri zahtjevima da zadrži okupirane ukrajinske teritorije i ograniči vojnu moć Ukrajine.
Tokom razgovora s Trumpom, Putin je rekao da želi "riješiti uzroke sukoba", što sugerira da Rusija nije odustala od svog cilja da zaustavi euroatlantske integracije Ukrajine i preokrene sigurnosni poredak uspostavljen nakon Hladnog rata.
"Da sam Putin, sada bih pokušao iskoristiti spremnost SAD-a da brzo postigne dogovor kako bih dobio što više od svojih početnih zahtjeva", rekao je John Hardie, stručnjak za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija sa sjedištem u Washingtonu.
Gould-Davies, bivši britanski diplomata, kaže da bi Kremlj mogao pokušati ponoviti zahtjeve koje je postavio krajem 2021. godine prije nego što je pokrenuo invaziju, uključujući zabranu ulaska Ukrajine u NATO i povlačenje NATO snaga na položaje iz 1997. godine, prije proširenja saveza.
"Putin je jasno rekao da ga ne zanima primirje, već samo konačan kraj rata", kaže Gould-Davies. "To implicira neku vrstu dogovora o fundamentalnim pitanjima i stvaranje novog regionalnog poretka koji bi bio mnogo povoljniji za Rusiju."