Predsjednik Vladimir Putin rekao je da se Rusija u principu slaže s prijedlogom SAD-a za privremeni prekid vatre s Ukrajinom, ali je dodao da "postoje nijanse", poput zapadnih isporuka oružja Kijevu, o kojima treba prvo razgovarati.
Ruski lider je takođe rekao da bi svaki sporazum trebao dovesti do dugoročnog mira koji bi riješio "korijenske" razloge za rat, što je vjerovatno referenca na širenje NATO-a.
"Slažemo se s prijedlogom da se prestanu borbe. Ali polazimo od činjenice da ovaj prekid treba da dovede do dugoročnog mira i eliminiše korijenske uzroke ove krize, rekao je Putin u svojim prvim javnim komentarima o američkom prijedlogu o prekidu vatre.
"Mi smo za [prekid vatre], ali postoje nijanse", dodao je Putin tokom pres-konferencije u Moskvi sa bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.
Putin je suočen s dilemom nakon što su se delegacije Kijeva i Washingtona ranije ove sedmice na sastanku u Saudijskoj Arabiji složile o 30-dnevnom prekidu vatre koji je predložio američki predsjednik Donald Trump, stavljajući odgovornost za mir u krilo Moskve.
"Mislim da Rusi žele da ih se ne doživljava kao nepopustljivu stranu jer bi to moglo dovesti do posljedica od Trumpa, kao što su sankcije. To je uticalo na današnju Putinovu izjavu ", rekao je za RSE John Hardie, zamjenik direktora programa za Rusiju u Fondaciji za odbranu demokratija, think-tanku sa sjedištem u Washingtonu.
Putin je trebao da se sastane sa Trumpovim specijalnim izaslanikom Steveom Witkoffom kako bi razgovarali o prijedlogu za prekid vatre. Nakon Putinove izjave, Trump je rekao da se nada da će Rusija "učiniti pravu stvar" i pristati na sporazum. On je za Putinovu izjavu rekao da je "obećavajuća", ali nepotpune.
Trump je 13. marta tokom sastanka sa šefom NATO-a Markom Rutteom rekao da je Witkoff uključen u "veoma ozbiljne razgovore" u Moskvi. Predsjednik SAD je dodao da "dobija vest o tome da stvari idu u redu u Rusiji". Witkoffov tačan program posjete Moskvi nije objavljen.
U svom dnevnom noćnom obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da se Putin sprema odbiti prijedlog o prekidu vatre, ali se boji da to direktno kaže Trumpu.
Američki predsjednik je okončanje ruske više od trogodišnje invazije na Ukrajinu stavio kao glavni prioritet otkako je preuzeo mandat prije manje od dva mjeseca, brzo uputivši svoje visoke zvaničnike u Moskvu i Kijev da pripreme osnov za mirovne pregovore.
Dan ranije, Trump je zaprijetio da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako ne pristane na prekid vatre. Međutim, američki predsjednik nije dao vremenski okvir za Putina da se složi ili kaže da li bi bio voljan pregovarati s Putinom o "nijansama".
Putin je 13. marta rekao da u prijedlogu ima pitanja bez odgovora, poput onog šta učiniti u vezi s upadom Ukrajine u rusku oblast Kursk.
"Ako imamo prekid vatre, znači li to da će svi tamo otići?" rekao je Putin. "Da li da ih [ukrajinske trupe] pustimo nakon što su počinili zločine nad stanovništvom? Ili bi se predali?"
Ukrajina je zauzela dio regije Kursk u tajnom upadu u avgustu, što je potez koji se smatra pokušajem da se ruske snage odvrate od istočne Ukrajine i da se teritorija iskoristi kao moneta u bilo kakvim mirovnim pregovorima.
Ta strategija je sada u opasnosti da propadne jer ruske snage polako potiskuju Ukrajince iz Kurska, nakon što su ponovo zauzeli više od polovine teritorije koju je u početku zauzela Ukrajina.
Putin, koji je 12. marta posjetio Kursk prvi put od ruskog upada u taj grad, rekao je da je situacija u regionu sada "potpuno pod našom kontrolom". On je rekao da ako Rusija bude u stanju fizički da blokira put povlačenja, ukrajinske snage u Kursku će imati samo dve opcije: predaju se ili budu ubijene.
Među ostalim zabrinutostima koje je ruski lider izrazio u vezi sa prijedlogom o prekidu vatre je da li će Zapad iskoristiti period od 30 dana za ponovno naoružavanje Ukrajine ili obuku njenih snaga. Postavio je i pitanje kako će se pratiti front od skoro 2.000 kilometara.
"Ko će utvrditi gdje i ko je prekršio prekid vatre?" rekao je.
Stručnjaci su upozorili da će Putin vjerovatno nastojati da odugovlači razgovore o prekidu vatre jer njegove snage imaju prednost na ratištu.
Osim napredovanja u Kursku, Rusija osvaja teritoriju u istočnoj Ukrajini - iako uz visoke ljudske i materijalne troškove - zbog svoje značajne prednosti u ljudstvu.
Rusija nastoji da zauzme makar četiri regije Ukrajine za koje tvrdi da ih je anektirala u novembru 2022: Donjeck, Lugansk, Zaporižje i Herson. Sadašnji prekid vatre bi Moskvu ostavio daleko od tog cilja.
"Jedan od načina na koji bi Rusi mogli usporiti ovaj proces, a da ne izađu direktno i ne kažu 'ne', je odugovlačenje tih tehničkih diskusija o nadgledanju (prekida vatre)", rekao je Hardie.
"To bi im također moglo dati načina da pokušaju da krivnju vrate na Ukrajinu, insistiranjem na određenim tehničkim stvarima koje bi Ukrajini mogle biti neprihvatljive", rekao je on.
Hardie je rekao da bi Trump mogao povećati pritisak na Putina sankcioniranjem većeg broja ruskih naftnih tankera, koji se obično nazivaju "flota u sjeni". Izvoz nafte čini oko trećinu prihoda federalnog budžeta Rusije.
Američki mediji izvjestili su 13. marta da Bijela kuća povećava ograničenja na ruski naftni, plinski i bankarski sektor.
CBS je izvijestio da je, među mjerama, Ministarstvo finansija dozvolilo da istekne 60-dnevno izuzeće koje je u januaru uvela administracija Joea Bidena, što je omogućilo nastavak nekih energetskih transakcija koje uključuju sankcionirane ruske banke. Najnoviji potez bi drugim zemljama otežao kupovinu ruske nafte.
Druga opcija bi bila prijetnja sekundarnim sankcijama zemljama poput Indije, Kine i Turske koje kupuju rusku naftu iznad granice cijene koju je Zapad uveo za rusku naftu od 60 dolara po barelu.
"Ako Tramp zaista želi da smanji ruski prihod, mogao bi to da uradi na taj način", rekao je Hardie.
