Predsjednik Vladimir Putin rekao je da se Rusija u principu slaže s prijedlogom SAD-a za privremeni prekid vatre s Ukrajinom, ali je dodao da "postoje nijanse", poput zapadnih isporuka oružja Kijevu, o kojima treba prvo razgovarati.
Ruski lider je takođe rekao da bi svaki sporazum trebao dovesti do dugoročnog mira koji bi riješio "korijenske" razloge za rat, što je vjerovatno referenca na širenje NATO-a.
"Slažemo se s prijedlogom da se prestanu borbe. Ali polazimo od činjenice da ovaj prekid treba da dovede do dugoročnog mira i eliminiše korijenske uzroke ove krize, rekao je Putin u svojim prvim javnim komentarima o američkom prijedlogu o prekidu vatre.
"Mi smo za [prekid vatre], ali postoje nijanse", dodao je Putin tokom pres-konferencije u Moskvi sa bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom.
Ranije ove sedmice delegacije iz Kijeva i Washingtona složile su se s predloženim 30-dnevnim prekidom vatre koji je predložio američki predsjednik Donald Trump na sastanku u Saudijskoj Arabiji.
Američki predsjednik Donald Trump je poslao svog specijalnog izaslanika Steva Witkoffa u Moskvu da dobije saglasnost Kremlja za prekid vatre. Očekuje se da će se Witkoff sastati s Putinom ubrzo nakon konferencije za štampu ruskog lidera s bjeloruskim predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom u Moskvi.
Nakon Putinovih komentara, Trump je rekao da se nada da će Rusija "učiniti pravu stvar" i pristati na prekid vatre. On je Putinove komentare opisao kao "obećavajuće", ali nepotpune.
Američki predsjednik je okončanje ruske više od trogodišnje invazije na Ukrajinu stavio kao glavni prioritet otkako je preuzeo mandat prije manje od dva mjeseca, brzo uputivši svoje visoke zvaničnike u Moskvu i Kijev da pripreme osnov za mirovne pregovore.
Dan ranije, Trump je zaprijetio da će uvesti dodatne sankcije Rusiji ako ne pristane na prekid vatre. Međutim, američki predsjednik nije dao vremenski okvir za Putina da se složi ili kaže da li bi bio voljan pregovarati s Putinom o "nijansama".
Putin je 13. marta rekao da u prijedlogu ima pitanja bez odgovora, poput onog šta učiniti u vezi s upadom Ukrajine u rusku oblast Kursk.
"Ako imamo prekid vatre, znači li to da će svi tamo otići?" rekao je Putin. "Da li da ih [ukrajinske trupe] pustimo nakon što su počinili zločine nad stanovništvom? Ili bi se predali?"
Ukrajina je zauzela dio regije Kursk u tajnom upadu u avgustu, što je potez koji se smatra pokušajem da se ruske snage odvrate od istočne Ukrajine i da se teritorija iskoristi kao moneta u bilo kakvim mirovnim pregovorima.
Ta strategija je sada u opasnosti da propadne jer ruske snage polako potiskuju Ukrajince iz Kurska, nakon što su ponovo zauzeli više od polovine teritorije koju je u početku zauzela Ukrajina.
Putin, koji je 12. marta posjetio Kursk prvi put od ruskog upada u taj grad, rekao je da je situacija u regionu sada "potpuno pod našom kontrolom". On je rekao da ako Rusija bude u stanju fizički da blokira put povlačenja, ukrajinske snage u Kursku će imati samo dve opcije: predaju se ili budu ubijene.
Među ostalim zabrinutostima koje je ruski lider izrazio u vezi sa prijedlogom o prekidu vatre je da li će Zapad iskoristiti period od 30 dana za ponovno naoružavanje Ukrajine ili obuku njenih snaga. Postavio je i pitanje kako će se pratiti front od skoro 2.000 kilometara.
"Ko će utvrditi gdje i ko je prekršio prekid vatre?" rekao je.
Stručnjaci su upozorili da će Putin vjerovatno nastojati da odugovlači razgovore o prekidu vatre jer njegove snage imaju prednost na ratištu.
Osim napredovanja u Kursku, Rusija osvaja teritoriju u istočnoj Ukrajini -- iako uz visoke ljudske i materijalne troškove -- zbog svoje značajne prednosti u ljudstvu.
Rusija je bila u mogućnosti da regrutuje desetine hiljada ljudi svakog mjeseca, brzo nadoknađujući svoje gubitke, dok se Ukrajina bori da namami svoje građane da se dobrovoljno prijave na frontu.
