Pišu: Kubatbek Aibashov, Kubat Kasymbekov, Anton Bayev, Carl Schreck i Systema
Bogati Rusi već dugo traže veću finansijsku sigurnost i lakše putovanje kroz takozvane programe zlatnih pasoša i viza u offshore destinacijama poput Kipra i Malte.
Međutim, niz međunarodnih ograničenja u vezi s putovanjima i ekonomijom, uvedenih nakon što je Kremlj započeo invaziju na Ukrajinu, doveo je do rasta ruskog tržišta za druge pasoše bliže kući – u bivšoj sovjetskoj republici Kirgistan.
Ipak, nisu svi u ovoj maloj planinskoj zemlji zadovoljni tim trendom, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
"Ruski blogeri podrugljivo govore: 'Pogledajte, možete kupiti kirgistansko državljanstvo, vrlo je lako – platite ovdje i dobijete pasoš'", rekao je opozicioni poslanik Dastan Bekešev tokom parlamentarne rasprave prošlog mjeseca.
Vladini podaci, koje je pribaviio Kirgistanski servis RSE, pokazuju da je broj ruskih državljana koji dobijaju kirgistanske pasoše naglo porastao od 2022. godine, kada je Rusija pokrenula svoj sveobuhvatni rat protiv Ukrajine.
Iako su te brojke i dalje male u odnosu na populaciju Kirgistana od oko sedam miliona stanovnika, trend se poklopio s razvojem dinamičnog online tržišta koje Rusima nudi pomoć u dobijanju kirgistanskog državljanstva, što je izazvalo zabrinutost zbog mogućih prevara i korupcije – ali i percepcije koju to stvara u javnosti.
"Svi nam se smiju. Pitaju se: 'Kakva je ovo vlada?'", rekao je drugi opozicioni političar, Emil Toktošev, tokom parlamentarne rasprave prošlog mjeseca.
Oglasi na ruskom jeziku na Facebooku, YouTubeu i šifrovanim aplikacijama za razmjenu poruka poput Telegrama promovišu lakoću i prednosti dobijanja kirgistanskog pasoša za Ruse, uključujući manje ograničenja u putovanju i pristup "zlatnim" viznim programima u trećim zemljama, iz kojih su Rusi isključeni nakon 2022. godine.
Među drugim reklamiranim pogodnostima su i status ruskog jezika kao drugog službenog jezika te "politička stabilnost" u zemlji koja se dugo smatrala bastionom demokratije u autoritarnom okruženju, iako je predsjednik Kirgistana Sadir Žaparov od dolaska na vlast 2020. godine pojačao pritisak na medije, civilno društvo i kritičare.
Cijena ovih usluga varira, a u nekim slučajevima dostiže i 20.000 dolara. Nekoliko posrednika reklamira ubrzano izdavanje kirgistanskog pasoša u roku od tri do šest mjeseci.
Kirgistanske vlasti tvrde da je takav vremenski okvir moguć, zavisno od trenutka podnošenja prijave, te ističu da su im ruke vezane jer su ove kompanije registrovane u Rusiji. Međutim, Bekešev i Toktošev izrazili su zabrinutost zbog moguće korupcije pri ubrzavanju postupka u zamjenu za hiljade dolara.
"I organi za provođenje zakona treba da istraže ovo pitanje. Ko stoji iza ovih agencija? Možda su u Kirgistanu. Možda im neko iz policije pomaže", rekao je Bekešev za Kirgistanski servis RSE.
Kako bi saznao više o procesu, ruski istraživački tim RSE, Systema, kontaktirao je više posrednika koji pomažu Rusima da dobiju kirgistanske pasoše. Nijedan od njih nije otvoreno priznao da je mito dio procedure, iako je jedan nagovijestio da novac može ubrzati postupak.
"Da biste ga dobili što brže i prošli kroz ovaj proces bezbolno, da tako kažemo, morate se dogovoriti sa službenikom koji prima vaše dokumente", rekao je jedan posrednik, čiji identitet RSE nije otkrio. "Trebate se dogovoriti s nekoliko službenika koji pregledaju vaš slučaj i koji zaista mogu uticati na vremenski okvir."
Bekzat Ibraimov, zamjenik šefa odjela za registraciju stanovništva pri predsjedničkoj administraciji, odbacio je mogućnost korupcije ili mita u ovom procesu.
"Vjerujem da je korupcija nemoguća. Kada bi samo jedna osoba bila odgovorna za donošenje odluka i kada bi se aplikanti obraćali samo njoj, možda bi korupcija mogla postojati. Ali ovdje postupak prolazi kroz nekoliko faza. Ne mogu ni zamisliti kako bi do korupcije moglo doći. Ono što se priča nije istina"“, izjavio je Ibraimov.
Tokom parlamentarne rasprave u januaru, Ibraimov je ruske posrednike koji reklamiraju kirgistanske pasoše nazvao "prevarantima".
"Prije svega, izgleda da ove agencije pružaju samo konsultantske usluge", rekao je Ibraimov za Kirgistanski servis RSE. "Aplikanti dolaze direktno kod nas, bez posrednika."
Egzodus Rusa
Stotine hiljada Rusa emigrirale su nakon što je Kremlj u februaru 2022. započeo invaziju na Ukrajinu. Među njima su ekonomski migranti, kao i oni koji su bježali od regrutacije i sve veće političke represije.
Kirgistan je zabilježio značajan porast broja ruskih državljana koji podnose zahtjev za kirgistansko državljanstvo i dobijaju pasoše nakon invazije. Broj novoprimljenih građana porastao je sa 400 u 2021. na 1.122 u 2022., a zatim na 5.373 u 2023. i 7.122 u 2024., pokazuju vladini podaci.
Mnogi od ovih novih državljana su etnički Kirgizi s ruskim pasošima, uključujući one koji su se vratili kući nakon invazije. Nekoliko njih je za Kirgistanski servis RSE izjavilo da su ih ruske vlasti spriječile da napuste zemlju zbog mogućnosti regrutacije.
Među onima koji su dobili kirgistansko državljanstvo nakon invazije nalaze se i ruski politički i poslovne elite, prema listama novih građana koje je ranije objavila predsjednička administracija Kirgistana.
Tu su, između ostalih, bivši guverner Tverske oblasti Dmitrij Zelenin, Kiril Kajem, visoki zvaničnik državnog Skolkovo inovacijskog centra, te supruga i sin Jurija Petrova, federalnog zastupnika iz Putinove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, koji se nalazi pod sankcijama SAD-a zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Još jedan sankcionisani Rus koji je dobio kirgistanski pasoš nakon invazije 2022. je Ilja Gambažidže, šef moskovske Agencije za društveni dizajn, kompanije za koju Washington tvrdi da je predvodila propagandnu kampanju u ime Kremlja.
Zbirka procurjelih dokumenata, koju je dobila istraživačka jedinica RSE Ukrajine, Schemes, otkrila je interne detalje Gambažidžeove operacije, uključujući pokušaje diskreditacije Ukrajine i njenih zapadnih saveznika te podršku krajnje desnim političkim strankama u Evropskoj uniji.
Ruski biznismen Vladislav Bakalčuk također je dobio kirgistansko državljanstvo. U Telegram objavi o svom pasošu prošle godine objavio je fotografiju sa svojom bivšom suprugom Tatjanom Bakalčuk, osnivačicom i direktoricom ruskog online maloprodajnog giganta Wildberries, te predsjednikom Kirgistana Sadirom Žaparovom. Kasnije te godine, Wildberries je optužio Vladislava Bakalčuka za umiješanost u pucnjavu sa smrtnim ishodom u blizini sjedišta kompanije.
Prema zakonu iz 2014. godine, kojeg je ruska vlada koristila za obračun s novinarima i kritičarima Kremlja, ruski državljani su dužni prijaviti vlastima ako posjeduju strani pasoš ili boravišnu dozvolu.
Zelenin, Kajem, Petrov i Gambažidže nisu odgovorili na upite o razlozima dobijanja kirgistanskog pasoša. Bakalčuk je javno izjavio da mu kirgistansko državljanstvo pomaže "u poslovanju u ovoj divnoj i prijateljskoj zemlji".
Za Ruse rođene prije raspada Sovjetskog Saveza, sporazum s Kirgistanom, Kazahstanom i Bjelorusijom omogućava pojednostavljen proces dobijanja drugog pasoša, bez potrebe za prethodnim boravkom u zemlji.
Ekskluzivni podaci do kojih je došao Kirgistanski servis RSE pokazuju nagli porast broja Rusa rođenih prije 21. decembra 1991. godine – datuma raspada Sovjetskog Saveza – koji apliciraju za i dobijaju kirgistanske pasoše putem sporazuma koji omogućava pojednostavljeno državljanstvo.
U konačnici, posljednju odluku o novim državljanima donosi predsjednik Kirgistana, Sadir Žaparov. Međutim, njegova administracija je 2023. godine prestala objavljivati imena novih državljana Kirgistana.
Ulugbek Šukurubekov, šef komisije za državljanstvo pri predsjedničkoj administraciji, izjavio je za RSE da su aplikanti za državljanstvo temeljito provjereni i da komisija s njima nema direktan kontakt.
"Svi dokumenti dolaze do nas nakon što ih relevantne institucije provjere. Nikada nemamo direktan kontakt s ljudima. Već smo se dva ili tri puta obratili organima za provođenje zakona u vezi s ovim pitanjem i rekli im: ‘Postoje ovakvi oglasi, molimo vas da obavite odgovarajuće provjere’", kazao je Šukurubekov.
Ruske kompanije koje nude pomoć u dobijanju kirgistanskog pasoša za Ruse rođene prije raspada Sovjetskog Saveza insistiraju da ne garantuju uspjeh i da posluju legalno. Međutim, pojedini izvori nagovještavaju da mito igra ključnu ulogu u ubrzavanju procesa.
"Ako ne platite, moraćete čekati više od godinu dana. Osim toga, nećete dobiti tačan datum i vrijeme za podnošenje dokumenata. A ako ih i dobijete, može se desiti da vaša aplikacija ne bude prihvaćena sedmicu dana i da je stalno odgađaju", rekao je jedan menadžer kompanije koja se bavi ovim poslom.
Nepravda prema etničkim Kirgizima
Kao što su istaknuli neki kirgistanski parlamentarci, dok pojedini Rusi brzo dobijaju državljanstvo, etnički Kirgizi koji se vraćaju u zemlju iz inostranstva nailaze na brojne birokratske prepreke.
"Zašto neki ljudi koji nikada nisu živjeli u Kirgistanu tako brzo dobiju kirgistansko državljanstvo, dok naši čisti Kirgizi ne mogu?", zapitao se poslanik Dastan Bekešev tokom rasprave u parlamentu prošlog mjeseca.
Njegov kolega, poslanik Čingiz Ažibajev, naveo je primjer žena koje su se udale u Kirgistanu, ali već decenijama ne mogu dobiti državljanstvo.
"One ovdje imaju djecu i unuke, ali, nažalost, još uvijek nisu državljanke", rekao je Ažibajev.
Kirgistanka, koja se iz susjednog Tadžikistana preselila u Kirgistan sa svojom djecom, rekla je za RSE da njen suprug zbog birokratskih prepreka još uvijek ne može dobiti pasoš.
"Ranije sam pomogla petnaest osoba da dobiju kirgistansko državljanstvo. Sve je bilo riješeno uz pomoć novca... Neki su čekali godinu dana, drugi i duže. Neki su imali sreće i dobili ga za šest do osam mjeseci", kazala je žena u 60-tim godinama, koja je željela ostati anonimna.
Bekzat Ibraimov, zamjenik šefa odjela za registraciju stanovništva pri predsjedničkoj administraciji, priznao je da postoje problemi, uprkos mjerama vlade za olakšavanje procesa dobijanja državljanstva za etničke Kirgize.
"Na primjer, etnički Kirgizi koji su uzbekistanski državljani ovdje žive već godinama, ali su im istekli uzbekistanski pasoši... A nama treba važeći pasoš da bi neko podnio zahtjev za državljanstvo. Zato dolazi do problema", objasnio je Ibraimov.
Opozicioni poslanik Adakhan Toktošev izjavio je za RSE da je parlament više puta tražio od nadležnih institucija da istraže moguće zloupotrebe i prevarantske šeme u online prodaji kirgistanskih pasoša Rusima, ali još uvijek nisu dobili odgovor.
"Ako oni otvoreno reklamiraju i prodaju naše pasoše, onda ih sigurno ne prodaju tek tako", kazao je Toktošev. "Moguće je da imaju veze ovdje."