Dostupni linkovi

Može li puni embargo na rusku naftu zaustaviti rat u Ukrajini?


Uprkos pokušajima da se smanji oslanjanje na ruske izvore, Evropa nastavlja da kupuje naftu i gas. Demonstracije protiv ruskeinvazije na Ukrajinu u Briselu, 11. mart 2022.
Uprkos pokušajima da se smanji oslanjanje na ruske izvore, Evropa nastavlja da kupuje naftu i gas. Demonstracije protiv ruskeinvazije na Ukrajinu u Briselu, 11. mart 2022.

Uprkos sankcijama i pokušajima da se smanji zavisnost od ruskih energenata, Evropa nastavlja da kupuje naftu i plin dok bjesni rat u Ukrajini nakon ničim izazvane invazije Rusije.

Prošle godine rat cijena energenata značio da su prihodi od nafte i plina činili 36 posto državne potrošnje Rusije.

Veliki dio tog prihoda dolazi iz Evropske unije, koja oko 40 posto plina i 27 posto nafte uvozi iz Rusije.

Nedavno je visoki EU diplomata Josep Borrell rekao da je "milijardu eura ono što Putinu plaćamo svaki dan za energiju kojom nas opskrbljuje".

"Pravi embargo" na ruske energente od strane zapadnih zemalja mogao bi zaustaviti rat u Ukrajini, sugerisao je bivši i glavni ekonomski savjetnik predsjednika Rusije Vladimira Putina Andrej Ilarionov. Zašto?

Dr Andrej Ilarionov rekao je BBC-ju da Rusija "nije ozbiljno shvatila" prijetnje drugih zemalja da smanji njihovu potrošnju energije.

Uprkos pokušajima da se smanji oslanjanje na ruske izvore, Evropa nastavlja da kupuje naftu i gas.

Andrej Ilarionov, bivši glavni ekonomski savjetnik Vladimira Putina, rekao da ako zapadne zemlje pokušaju da sprovedu "pravi embargo" na izvoz nafte i gasa iz Rusije, "da će vjerovatno u roku od mjesec ili dva, ruske vojne operacije u Ukrajini vjerovatno biti zaustavljene".

"To je jedan od vrlo efikasnih instrumenata koji još uvijek posjeduju zapadne zemlje," dodao je on.

Dok je trgovina naftom i gasom nastavljena tokom sukoba, široki spektar sankcija znači da su mnoge druge ekonomske aktivnosti zaustavljene, mnoge strane kompanije su se povukle i izvoz je poremećen.

Jedno nedavno istraživanje ruske Centralne banke čak predviđa da će se ekonomija ove godine smanjiti za 8 posto, dok Međunarodni institut za finansije kaže da bi mogao pasti za čak 15 posto.

Ilarionov je sugerisao da je Vladimir Putin spreman da izdrži udar na ekonomiju koji pokazuje gdje su njegovi prioriteti.

"Njegove (Putinove) teritorijalne ambicije, njegove imperijalne ambicije, mnogo su važnije od bilo čega drugog, uključujući sredstva za život ruskog stanovništva i finansijsku situaciju u zemlji... čak i finansijsko stanje njegove vlade."

Ugroženi poslovi

Prošle sedmice, usred tenzija s Evropom oko toga kako će se plaćati gas, predsjednik Rusije je rekao da "ključni pokazatelji" zdravlja ruske ekonomije uključuju "otvaranje radnih mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, poboljšanje kvaliteta život ljudi, dostupnost roba i usluga".

Podaci Svjetske banke govore da skoro 20 miliona Rusa živi u siromaštvu. Putin je posljednjih godina obećao da će taj broj prepoloviti, navodi BBC.

Illarionov to demantuje: "Vidjet ćemo verovatno udvostručenje broja tih ljudi, možda čak i utrostručenje kako je ekonomija ugrožena."

Moskovski istraživački centar, Centar za strateška istraživanja, procijenio je da bi ove godine moglo biti izgubljeno dva miliona radnih mjesta jer stopa nezaposlenosti je u rekordnom porastu.

Ovu zabrinutost dijeli i Vladimir Milov, koji je bivši zamjenik ruskog ministra energetike, ali je sada dio opozicione stranke "Rusija budućnosti" Alekseja Navaljnog.

"Mnogi ljudi su zabrinuti zbog gubitka posla, ali mislim da većina zapravo ne shvata ozbiljnost ekonomske situacije", rekao je on.

Inflacija, koja je već zbog rata porasla na 15,7 posto, znači da bi ljudi mogli prestati da troše novac na stvari kao što su teretane i odlasci u restorane, a "to je loša vijest za mnoga mala preduzeća", rekao je Milov.

Neke osnovne namirnice poput šećera, luka i kupusa od početka ove godine poskupile su za više od 40 posto.

Milov je rekao da bi svaki primjetni pad životnog standarda pomogao opozicionoj stranci.

Ruska vlast potiče strah kod stanovništva

"Mi smo sve vrijeme objašnjavali ljudima da bi Putinova politika Rusiju odvela u katastrofu, uključujući potpuni socijalni i ekonomski kolaps, što znači i pogoršanje životnog standarda koje nismo vidjeli decenijama", rekao je.

"Moram reći da to dolazi na naplatu po izuzetno visokoj cijeni. Bolje da ne gledamo ovo što se danas dešava."

Međutim, Milov, koji je pobjegao u Litvaniju prošle godine, smatra da će biti potrebno vrijeme da se pad životnog standarda prevede u političke promjene.

"Rusija je zemlja sa velikom inercijom u društvu, i dosta straha podstaknuto od strane vlasti. Konkretno, ljudi se zaista jako plaše protesta jer sada mogu da završe u zatvoru na dugo, dugo zbog toga".

Dodao je i ovo:

"Ali rekao bih da će u roku od nekoliko mjeseci od stvarnih dubokih ekonomskih problema, koje nismo vidjeli 30 godina, to promijeniti raspoloženje društva. Više ljudi će početi glasno govoriti."

Bivši Putinov savjetnik Andrej Ilarionov, koji sada živi u Sjedinjenim Američkim Državama, rekao je da je promjena vlade neizbježna "prije ili kasnije".

Kazao je da je "apsolutno nemoguće imati bilo kakvu pozitivnu budućnost za Rusiju, sa sadašnjim političkim režimom", navodi se u tekstu BBC-ja.

Najavljena mogućnost novih sankcija Rusiji

Podsjećamo, visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell izjavio je u ponedjeljak, 11. aprila, da postoji mogućnost za uvođenje više sankcija Rusiji.

"Sankcije su uvijek na stolu. Ministri će raspravljati o tome koji su daljnji koraci.", kazao je Borrell, uopči sastanka s ministrima vanjskih poslova EU-a u Luksemburgu, odgovarajući na pitanje je li Unija spremna razmotriti embargo na rusku naftu, kao odgovor na invaziju Moskve na Ukrajinu.

Borrell je također kazao da će ministri vanjskih poslova zemalja članica EU raspravljati o načinima pomoći stanovnicima Ukrajine.

Također je naveo da se očekuje da se idućih dana intenziviraju sukobi u Donbasu, na istoku Ukrajine.

EU je prije tri dana dogovorila peti paket sankcija Rusiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, uključujući mjere zabrane uvoza uglja i zatvaranje luka EU za ruske brodove.

"Zajedno sa četiri prethodna paketa, ove sankcije će dodatno doprinijeti jačanju ekonomskog pritiska na Kremlj i onesposobiti ga da financira invaziju na Ukrajinu", navodi se u saopćenju evropskog bloka od 8. aprila.

Sankcije ciljaju na šest glavnih područija: ruski ugalj, financijske transakcije, transport, uvoz i izvoz u Rusiju i isključivanje Rusije iz javnih ugovora i evropskih fondova.

Sjedinjene Države i njihovi evropski saveznici uveli su sankcije Rusiji, koja je započela invaziju na Ukrajinu 24. februara, da bi ekonomski, financijski i diplomatski izolirale Moskvu.

Najnovije sankcije su usvojene u trenutku kada se objelodanjuje sve više dokaza o ratnim zločinima koje su počinile ruske trupe, među ostalim, u gradu Buča, nedaleko od Kijeva.

Vjeruje se da je više od deset miliona Ukrajinaca, ili gotovo jedna četvrtina stanovništva, napustilo svoje domove bježeći od ruske invazije. Od toga je, prema podacima UN agencije za izbjeglice, više od četiri miliona ljudi sklonište potražilo u drugim zemljama.

Buča poslije zločina
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:01:44 0:00

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG